Priroda nam u prohladne jesenske dane nudi kesten - jedan od simbola jeseni. Hranjive tvari i aktivni sastojci kestena povoljno utječu na cirkulaciju i pomažu u prijelaznom razdoblju kada se organizam treba prilagoditi na sve hladnije dane. Pečeni kesteni neodoljivo privlače svojim mirisom i daju poseban šarm gradskim ulicama u jesen. Kesten je hranjiv međuobrok slatkastog okusom posebno omiljen među djecom.

Najnoviji pokusi na miševima u laboratorijima Sveučilišta Southwestern Texas pokazali su da resveratrol iz crnog vina smanjuje razine šećera u krvi. Dr. Roberto Coppari inicirao je miševima injekcije resveratrola uz visoko kalorijsku prehranu. Rezultati su pokazali da je aktiviran SIRT1 protein u mozgu odgovoran za smanjenje koncentracije glukoze i povećanje količine inzulina.

Bundeva, cucurbita pepo, misirača, dulek, bijela buča, žuta bundeva, tikva (porodica Cucurbitaceae), biljka podrijetlom iz Meksika, dobro nam je poznata kao povrće koje se u našim krajevima uzgaja pod nazivom bundeva. Bundeva porijeklo vuče iz Afrike te Sjeverne Amerike, od kuda je stigla do Europe, gdje su je u početku uzgajali kao ukras. 

Vrijeme sazrijevanja grožđa traje od kolovoza do listopada, što se odlično uklopilo u kasnoljetnu i jesensku pripremu imunološkog sustava za hladnije dane kada je organizam više podložan infekcijama i padu imuniteta. Vinova loza raste kao samonikla, divlja ili šumska penjačica (Vitis silvestris), no daleko je važnija kultivirana biljka koja se uzgaja u vinogradima kao trajnica i stalnim obrezivanjem se drži na željenoj visini. 

Lubenica je najpoznatije voćno ljetno osvježenje u svim kombinacijama. Međutim, ovo divovsko voće sadrži i izuzetno puno vitamina i minerala. Lubenice najbolje uspijevaju u toplim, primjerice u južnim i jugoistočnim zemljama Europe (Italija, Kreta, Malaga, Azurna obala), Izraelu, sjevernoj Africi, a kod nas najbolje u dolini Neretve. Postoje brojne vrste lubenica kao što su: dinje, mrežaste lubenice, kantalupe i charentais.

Kopriva (Urtica dioica L. - Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapuštenim mjestima kao korov. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. Još su je stari Egipčani uzgajali i koristili kao povrće, a u doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova.  Poznata je narodna izreka "Neće grom u koprive", a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja.