Naslovnica
25.6.2017.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Zeolit i artritis

 

Doktori

Najnovije

Slika
Euromelanoma day 2017.

Hrvatsko dermatološko društvo poziva vas na konferenciju povodom manifestacije Euromelanom day 2017. dana 30.05. u 12h u Oris... Više...
Slika
Kvinoja - "majka žitarica"

Kvinoja je istovremeno i "lažna žitarica" i "majka žitarica", kvinoja (quinoa) zbog činjenice da sadrži više kalcija od... Više...
Slika
Urin ukazuje na bolest

Ovisno o stanju organizma, zdravlju i unosu hrane i pića, mokraća može imati različite boje. Ponekad je dovoljno povećati... Više...
Slika
"Alkoholizam-bolest pojedinca, obitelji i zajednice"

Predavanje "Alkoholizam – bolest pojedinca, obitelji i zajednice" održat će se 25.05. (četvrtak) u organizaciji ZZJZ... Više...
Slika
Biciklijada "Rent-a-bikeRi"

Počele prijave za treću biciklijadu Rent-a-bikeRi koje se održava 27.05. (nedjelja) u 10h. Za sudjelovanje je moguće odabrati... Više...
Slika
Jarunski susreti 2017.

Jarunski sportski susreti održavaju se 26.05. (petak) s početkom u 9,30h na RSC Jarun (Malo jezero, kod Aqariusa) u... Više...
Slika
"Na posao u tenisicama"

U petak, 12. svibnja, svi građani pozvani su da se pridruže već prepoznatljivoj akciji "Na posao u tenisicama". Cilj akcije na... Više...
Slika
Vizionar Ferdinand Monoyer

Ferdinand Monoyer (9. svibnja 1836. - 11. srpnja 1912.) bio je francuski oftalmolog, poznat po uvođenju dioptrije 1872.... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Predavanje "Moždani udar" PDF Ispis E-mail
Novosti
Utorak, 19 Studeni 2013 09:24

mozdani-udarPredavanje "Moždani udar-znakovi i prepoznavanje" održat će se u ponedjeljak, 25.11. u 19h u prostorijama Udruge Medikus, u dvorani MZ Medveščak (Kazalište Mala scena). Predavanje će držati dr. Vesna Vučičević, a predstavlja dio ciklusa stručnih predavanja Udruge za zdravstvene radnike i zainteresirane građane. Predavanje se boduje po pravilniku HLK, ulaz slobodan!

 

Moždani udar

Moždani udar je oštećenje stanica mozga uzrokovano manjkom kisika uslijed začepljenja krvnih žila. Nedovoljna opskrba mozga kisikom i hranjivim tvarima uzrokuje odumiranje živčanih stanica. Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu je ateroskleroza — bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija u stijenci krvne žile i uzrokuje sužavanje, začepljenje i slabljenje stijenke krvne žile.

Simptomi moždanog udara

Najčešći simptomi moždanog udara su:
• utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
• poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
• naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
• naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
• gubitak ravnoteže, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Prepoznavanje moždanog udara - G.R.O.M.  

Govor – može li osoba razgovjetno govoriti (Upitati osobu koji je dan)
Razumijevanje - može li osoba ravnomjerno podići obje ruke (Zamoliti osobu da podigne obje ruke)
Oduzetost - da li je prisutna oduzetost polovine tijela (Zamoliti osobu da hoda)
Minute - potrebne do dolaska ekipe hitne pomoći (Odmah zvati ekipu hitne pomoći)

Ako se moždani udar prepozna na vrijeme, i ako nema kontraindikacije za primjenu, postupak tzv. trombolize može značajno poboljšati ishod kod ishemijskih moždanih udara (a oni čine oko 85% svih moždanih udara). Svaki bolesnik nakon moždanog udara posjeduje potencijal oporavka, a rijetko koji bolesnik ga dostiže. Bitka za oporavak traje 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, dakle nikako nije limitirana na vrijeme provedeno u rehabilitacijskim centrima i tijekom posjeta fizioterapeuta. Nakon otpusta iz bolnice prvi je zadatak isplanirati oporavak.

Oporavak od moždanog udara

Plan oporavka mora:

• Biti realan: ako je vaš cilj ponovo hodati normalno, bit će vam teško kada shvatite da za to trebaju mjeseci, pa i godine, i nećete ni primjetiti neka poboljšanja.
• Biti mjerljiv: plan za oporavak mora uključivati određene ciljeve koji predstavljaju pomake u procesu oporavka.
• Zadržati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve:
• kratkoročni cilj je sjesti, dugoročni je prohodati
• kratkoročni je cilj hodati deset koraka, dugoročni cilj je hodanje bez štapa
• Biti fleksibilan: plan oporavka će se neprestano mijenjati ovisno o samom tijeku oporavka. Npr. ako je prvotni cilj bio hvatanje čaše, jednom kad je taj cilj dostignut, sljedeći se samo nadovezuje i postane piti iz te čaše.
• Biti siguran za vaše zdravlje: dobro je postaviti ambiciozan plan, ali valja uvijek biti oprezan. Činjenica da ste doživjeli moždani udar ukazuje da vaš kardiovaskularni sustav ne može podnijeti velika opterećenje, pa čim osjetite umor pri vježbanju, omogućite si stanku za odmor.

Korisni savjeti

Koristite što je više moguće bolesnu stranu tjela - Prijašnje shvaćanje "Jednom izgubljeno-zauvijek izgubljeno" odrazilo se i na rehabilitacijske tehnike koje su imale za cilj što bolje iskoristiti dio tijela koji je ostao zdrav, pa su tako pacijenti koji su imali oduzetu desnu stranu polako učili kako savladati hranjenje, pisanje, itd. lijevom rukom. Nove spoznaje neuroznanosti rehabilitacije stvorile su pojam, neuroplastičnost. Ovaj pojam označava činjenicu da, iako se mrtve živčane stanice ne mogu ponovno stvoriti, ostale, zdrave stanice u mozgu mogu do određene mjere preoblikovati njihovo međusobno spajanje u svrhu kompenzacije izgubljene funkcije. Mozak je kao mišić, ako se ne koristi, on oslabi i atrofira. Tako upadate u začarani krug. Zbog moždanog je udara izvođenje određenog pokreta otežano. S jedne strane, mišići koji izvode taj pokret oslabe, što otežava izvođenje pokreta. S druge strane, naučite kako izvoditi drugi pokret sa zdravom stranom, ili uopće ne izvodite pokret, i dio mozga zadužen za izvedbenu komandu počinje isto slabiti, tj. suzuje se, što dodatno otežava izvođenje pokreta, i tako u krug.

Pokret koji još uvijek niste savladali morate zamišljati, vizualizirati
Dok se koncentriramo i zamišljamo pokret, dio mozga zadužen za samu izvedbu pokreta također se aktivira. Dok fizioterapeut ili njegovatelj izvodi vježbe istezanja, tj. pasivne pokrete s vašim rukama i nogama, zatvorite oči i zamišljajte da ste vi taj koji aktivno izvodi te pokrete.

Pokret koji ste ponovno savladali morate ponavljati, ponavljati i ponavljati
Oporavak je mukotrpan rad. Svaki pokret koji ste ponovno usvojili morate ponavljati dok ne osjetite umor. Tada zabilježite koliko ste puta uspjeli izvesti taj pokret.

Pokret treba biti svrhovit
Pokreti služe svakodnevnim aktivnostima. Dok vježbate određeni pokret, zamišljajte (ili još bolje, izvodite) aktivnost koja je povezana s tim pokretom, kao npr. obrisati kuhinjski stol, otvoriti vrata itd. Upornim i redovitim vježbanjem moguće je u velikoj mjeri povratiti funkciju mozga i tijela.

Mozdaniudar.hr

Share
 
Copyright © 2017 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.