Kopriva (Urtica dioica L. - Urticaceae) je samonikla biljka koja raste na zapuštenim mjestima kao korov. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. Još su je stari Egipčani uzgajali i koristili kao povrće, a u doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova.  Poznata je narodna izreka "Neće grom u koprive", a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja. 

Povijest

Prvi povijesni zapisi o koprivi  mogu se naći u I. stoljeću, kada se koristila kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za "čišćenje" organizma. Plinije piše kako mlada kopriva u proljeće daje dobru i zdravu hranu koja cijelu godinu čuva od mnogih bolesti, a spominje se i u Hipokratovim i Horacijevim zapisima. Navodno su je zbog njezina poznatog žarenja Cezarove trupe upotrebljavale za "održavanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reume. 

Sastojci 

• bjelančevine (5,5%)

• masti (0,7%)

• ugljikohidrati (7%)

• vitamin C (u mladom lišću), karoten (provitamin A), B2, K

• mineralne soli željeza, sumpora, kalcija, natrija i magnezija

• kiseline-pantotenska, mravlja, octena, maslačna, kremična

• flavonidi

• tannin, klorofil, fitosterol, lecitin u lišću

• acetilholin i histamin u dlačicama

      Primjena

Djelotvorno olakšava reumatične tegobe (antiflogistik) što se vjerojatno temelji na sprečavanju nastanka prostaglandina. Bitno se umanjuje bol, kako pri kretanju tako i u mirovanju. Urtikacija, peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok i umanjili reumatski bolovi, stari je ruski običaj.

Zbog željeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utječe na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Zaustavlja i krvarenja pa se primjenjuje kod prejakog menstrualnog krvarenja, povraćanja krvi i krvavog kašlja. Djeluje protiv proljeva i pomaže kod hemeroida.

Korijen koprive pomaže kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate. Lektini i polisaharidi iz korijena utječu na metabolizam hormona testosterona. Ekstrakt korijena koprive inhibira enzimsku aktivnost u prostati, a inhibirajuće djeluje i na vezivanje proteina na receptore.

Znanstveno je dokazano da može sniziti sadržaj šećera u krvi pa se često upotrebljava u čajnim mješavinama kod povišenog šećera. Velike količine vitamina A, mineralnih soli, biljnih hormona i enzima sekretina čini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure čišćenja. Čaj pročišćuje krv pa je koristan kod kožnih bolesti, bubuljica i akni.

Veliku primjenu ima i u kozmetičke svrhe, te se ekstrakt korijena nalazi u proizvodima protiv otpadanja kose, a također potiče lučenje mlijeka u dojilja.

Upotreba

List koprive koristi u modernoj fitoterapiji se za drenažu (čišćenje) bubrega, a koristi se infuz (čaj) lista tijekom tri tjedna. Preporučuje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma, anemije i čestih mokraćnih infekcija. Za infuz 3 - 5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipuće vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Infuz se priprema svjež, a pije se tri puta na dan, najčešće nakon obroka tijekom više mjeseci (do pola godine).

Korijen koprive preporučuje se ne samo kod adenoma prostate, nego i kod akutnog ili kroničnog prostatitisa, zajedno s drugim načinima terapije, uz uroantiseptične biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea). Za čaj se 6 g suhog korijena doda u 300 mL ključale vode i kuha deset minuta. Makne se s vatre i ostavi još 5 - 10 minuta te potom procijedi. Pije se topao nakon obroka, tri puta na dan. Pije se oko tri mjeseca, uz redovite kontrole kod liječnika specijalista. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer može oštetiti bubrege.

Recepti

Naši je stari recepti često spominju i može se pripremiti na mnogo načina kao i svako povrće, najčešće kao zamjena za špinat. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive, jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Dodaje se sirevima, pudinzima, a varivo od koprive je jelo kojim se u Škotskoj slavi dolazak proljeća. Često se poslužuje i tjestenina punjena koprivom, a od slatkih jela štrudla od koprive i sira.

Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vršci koprive, što znači gornja četiri lista. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta više C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova obogaćujemo salatu, a da ne štetimo njenom okusu.

Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila opasna mravlja kiselina, a isto tako i kremična kiselina koja u većim količinama može biti štetna za bubrege. Kopriva raste na skrovitim, zapuštenim mjestima. Najvrednija je od ožujka do svibnja, ali može se brati cijele godine, budući da nakon košenja ponovno stvara mlade vrške.

Koprivice

Vezano:

Piletina s koprivom-recept