Svima je poznato da je jogurt hranjiva namirnica koja povoljno djeluje na organizam. Većina pozitivnih učinaka jogurta potječe od prisutnosti živih bakterija mliječno-kiselog vrenja. Tijekom procesa fermentacije te bakterije pretvaraju mliječni šećer laktozu u mliječnu kiselinu pri čemu se dobivaju karakterističan okus i konzistencija proizvoda. Jogurt je stoga lakše probavljiv od mlijeka i savjetuje se osobama koje imaju manjak laktaze, enzima koji cijepa mliječni šećer laktozu, a i bjelančevinama u jogurtu djelomično se mijenja struktura pa su probavljivije.

Dr Robert Atkins (1930-2003) američki kardiolog objavio je 1972. knjigu "Atkinsov nutricionistički pristup" sa saznanjima do kojih je došao normalizirajući vlastitu prekomjernu tjelesnu težinu. Knjiga je postala poznata kao Atkinsova dijeta na bazi niskog udijela ugljikohodrata (low carb) i donijela koncept glikemijskog indeksa, a popularno je zovu "mesna dijeta" jer dozvoljava velik unos bjelančevina.

Duži topliji dani i više sunca od ranog proljeća pa sve do početka ljeta  donose pravu erupciju boja kada u prirodi sve buja i cvate. Najprije smo oduševljeni cvatom drveća i bogatom riznicom šarenila cvijeća. Potom ta ista sunčeva toplina i svjetlost osigurava dozrijevanje plodova voća i povrća koje nas svojim bojama, raznolikošću oblika i okusa svake godine iznova oduševljava.

Kada su djeca i prehrana u pitanju mislim da je najvažnije od najranije dobi učiti ih koje su namirnice zdrave, a koje nisu. Prehrambene navike se stvaraju u djetinjstvu, a djeca koja se u ranoj dobi nauče jesti voće i povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove imaju manji rizik obolijevanja od srčanih bolesti, dijabetesa, srčanih bolesti, karcinoma i drugih bolesti povezanih s pretilošću.

Nutricija ili prehrana jednostavno znači dnevni unos svih potrebnih hranjivih sastojaka. Hranjivi sastojci uključuju različite krute i tekuće tvari koje unosimo u tijelo kako bi mu dali energiju potrebnu za svakodnevne aktivnosti, te za popravak i održavanje tjelesnih stanica. Fizičke i mentalne aktivnosti uzrokuju trošenje naših stanica, tkiva i organa, a naše tijelo treba popraviti i održavati ove vitalne tjelesne dijelove svakog trenutka u danu.

Upravo u rano proljeće kada se ponovno uspostavlja ciklus rasta u prirodi, kada su se zimnice potrošile, sušare ispraznile, ljudi su znali iskoristiti sve što priroda u tom prijelaznom periodu nudi pa čak i samoniklo jestivo bilje kao što je: kopriva, maslačak, matovilac, šparoga i sl. U rano proljeće na tržnicama  je u ponudi i šparoga koja svojim hranjivim tvarima pomaže organizmu u prilagodbi i detoksikaciji.