Nova studija sugerira kako povećani unos omega-3 masnih kiselina može smanjiti izglede za razvoj senilne makularne degeneracije, vodećeg uzroka gubitka vida u razvijenim zemljama. Američki znanstvenici s Johns Hopkins University su tijekom jedne godine pratili unos hrane kod 2391 ispitanika u dobi od 65 do 84 godine.

Martinje je pradavni pučki običaj prevođenja (krštenja) mošta u mlado vino na dan sv. Martina (11. studenog), koji se kod nas njeguje naročito u sjeverozapadnim vinorodnim područjima Hrvatske i u susjednim vinogorjima Slovenije. Za tu se zgodu pripremaju posebna jela (martinjska guska s mlincima), i peče martinjski kruh ili posebna pogača (u Boki kotorskoj, Dobroti, Prčnju, Stolivu).

Iako se gotovo uvijek heljda spominje uz žitarice, heljda (lat. Fagopyrum esculentum), eng. buckwheat, ajda, eljda, hajda, helda, jeljda; u biti, botanički gledano, spada među zeljasto povrće, porodica kupusnjača, kod kojeg se koristi nama poznate sjemenke. Međutim u kulinarstvu je nekako uvijek spominjemo pod žitarice, pa ćemo je i ovaj puta "prošvercati" u žitarice. Naime, zrno heljde je vrlo bogato hranjivim sastojcima, a po vitaminskom sastavu sliči žitaricama (dakle, bogato je vitaminima B skupine). 

Ova namirnica, koja se uz dodatak soli priprema od tanko narezanih glavica, još je od davnih dana omiljeni dodatak uz jela od mesa, budući da dobro neutralizira prevelike količine masti. Također kupus (zelje, kiselo zelje) je nezamjenljiva namirnica u prehrani naših ljudi u svim krajevima, osobito u brdskim i hladnijim područjima (Lika, Kordun, Gorski kotar), gdje slabije uspijeva ostalo povrće, a u zimskim razdobljima gotovo je jedini prirodni izvor prijeko potrebnog vitamina C.

Zrela jestiva bundeva, dinjastog, jabučastog, kruškastog oblika ima sočno meso izrazite narančaste boje. Okus zrele jestive bundeve je slatkast i bez naročite arome, osim tzv. mošusove bundeve. Prema podrijetlu razlikujemo bundeve Starog i Novog svijeta. Stari Egipćani i Rimljani poznavali su i pripremali tikvice (Lagenaria vulgaris) i veliku duguljastu buču glatke kore (Luffa cylindrica) koja je prikladna za prehranu čovjeka samo dok je mlada, nedozrela.

Riječ vino je nastala iz latinske riječi vinum te se integrirala u mnoge europske jezike. Na pitanje što je vino, vinski zakon definira vino kao poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa. Konzumirano u malim količinama vino izaziva osjećaj veselja. Stanice živčanog sustava su podražene te postoji osjećaj sigurnosti i jačine, dok se refleksi lagano smanjuju.