Naslovnica
21.3.2019.

PROMO-R

SERVIER

 

 

 

 

servier

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Natura obscura - knjige na planine!

"Knjige na planine" je projekt osmišljen u sklopu Planinarskog društva Izletnik u suradnji s Knjižnicom Marije Jurić... Više...
Slika
"Petak za budućnost"

Školski štrajk za klimu, također poznat u raznim regijama kao "Petak za budućnost" ili "Mladi za klimu" odn. za klimatske... Više...
Slika
Tjedan mozga 2019.

Neuroznanstvena istraživanja o učenju i pamćenju bit će tema 18. Tjedna mozga u Hrvatskoj, od 11. do 17. ožujka, na kojemu... Više...
Slika
4. ZG polumaraton - Zagreb 21

Zagrebački polumaraton cestovna je atletska utrka ukupne duljine 21,098m koju organiziraju AK Maksimir i Trčanje d.o.o. (Run i... Više...
Slika
"Putem Camino de Santiaga"

U Knjižnici Ivana Gorana Kovačića, Vukovarska 35 održat će se 13. ožujka 2019. u 18h putopisno predavanje pod nazivom "Do... Više...
Slika
Stablo ili knjižnica?

Little Free Library je neprofitna organizacija posvećena održavanju duha čitanja knjiga na životu. Do danas su pomogli u... Više...
Slika
Vrijeme za promjenu

Tko od nas ne želi uspjeh? Možda vam se ovo pitanje čini čudno; ipak, većina ljudi koje poznajete do njega nikada neće... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home
Zaštita od ljetnih vrućina PDF Ispis E-mail
Novosti
Petak, 29 Lipanj 2018 13:51

ljetoS dolaskom ljetnih vrućina povećava se rizik pojave kardiovaskularnih oboljenja poput srčanog i moždanog udara osobito u starije populacije. Kako bi se to spriječilo, poželjno je koristiti neke od mjera za izbjegavanje vrućina.

 

 

Rashladite svoj dom

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.

• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.

• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

• Objesite mokre ručnike kako biste rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.

• Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.

Klonite se vrućine

• Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana/kuće, posebno noću.

• Ako vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).

• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.

• Potražite sjenu.

• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.

• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

• Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10.00 do 17.00 sati, osobito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;

• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.

• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.

• Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline.

• Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama. Pomognite drugima

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

• Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

• Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati. Ako imate zdravstvene probleme

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25ºC ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

• Zatražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova. Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;

• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;

• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;

• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju. Ako član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću, suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/hitnu pomoć.

Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 do 30ºC.

Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Izvor: http://www.euro.who.int/

Stampar.hr

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2019 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.