Nekada su naši preci koristili samo svježe voće i povrće iz svoga vrta. Od branja namirnica do njihovog konzumiranja prolazilo je samo nekoliko sati. U modernim gradovima, koji se nalaze daleko od ruralnih područja, pronaći svježe voće i povrće je pravi problem. Dok voće i povrće stigne na police supermarketa, prođe ponekad i do 3 tjedna. Za to vrijeme namirnice gube svoje vrijedne sastojke, posebice vitamin C. Osim toga, takve namirnice se često beru prije sazrijevanja, da bi se izbjeglo njihovo kvarenje tokom prijevoza.

Trputac (bobinac, Plantago L.) je trajna zeljasta, vrlo česta livadska biljka. Pojavljuje se na svim livadama, u poljskim međama, uz rubove putova, u jarcima i na vlažnim plodnim tlima.Neke od domaćih vrsta trpuca, koje su najrasprostranjenije, razlikuju se prema obliku lista i cvata. To su – ženski, širokolisni trputac (Plantago major L.), muški, uskolisni trputac (Plantago lanceolata L.) i srednji trputac (Plantago media L.).

U posljednje vrijeme svjedoci smo razorne moći virusa po naš imunološki sustav i organizam u cjelini. Virusi su najmanje jedinice organizirane žive tvari čije su osnovne jedinke mnogo manje od bakterija (primjerice virusi srednje veličine manji su po zapremini od bakterija prosječne veličine i do 30 000 puta), a koji istodobno imaju sposobnost identične reprodukcije i mutacije. Jedna od najčešćih virusnih respiratornih infekcija je gripa.

Med je sladak, gust i viskozan proizvod specifičnog okusa i mirisa što ga medonosne pčele proizvode iz nektara ili drugih slatkih biljnih sokova, te im dodaju vlastite specifične tvari, pa ga odlažu u saće da sazori. To je namirnica od davnina poznata čovjeku, vrlo cijenjena zbog njegove hranjive vrijednosti. Za medom se posezalo i u slučaju bolesti i kada je trebalo zadovoljiti potrebu za slatkim.

Da mjesec prosinac i sezonu partijanja ne biste pamtili samo po višku kilograma zbog previše jela i pića, te da početak 2010. godine ne započnete u kajanju i nastojanju da izgubite te kilograme nakupljene u božićnom i novogodišnjem partijanju, probajte slijedeće:

Badem (Amygdalus communis) podrijetlom je iz Azije odakle se uzgojem preselio na zapad i udomačio se u zemljama oko Sredozemnog mora. Raste kao poludivlje drvo, ali je najpoznatiji kao kultivirana biljka. Sa svojim ružičastim cvjetovima djeluje dekorativno kao ukrasno drvo, no važniji su ukusni i ljekoviti plodovi. Plod badema je duguljasta, jajolika, baršunasta koštica u kojoj se nalazi velika i uljevita sjemenka. Jedan je od tipičnih mediteranskih plodova, a kod nas najbolje uspijeva u Dalmaciji i na otocima.