Dostojevski je jednom rekao da ako vam se sviđa način na koji se netko smije, a ne poznajete tog čovjeka, možete biti uvjereni da je dobar čovjek. Zanimljivo. Zapravo, kad bolje promislim, svi moji najbliži prijatelji smiju se na način koji je meni baš simpatičan. Premda je način smijanja individualan, znanstvenici su dokazali da razlikujemo različite tipove smijanja, ali da neka ipak više cijenimo. Poznato je i da smijeh koristi našem zdravlju, ali nova saznanja pripisuju mu još uloga.

Osobe koje provode mnogo vremena u surfanju internetom češće nego drugi ljudi pokazuju znakove depresije, upozorili su britanski stručnjaci. Znanstvenici napominju da ipak još nije jasno da li internet izaziva depresiju ili su depresivni ljudi skloniji surfanju. "Ovo istraživanje podupire špekulacije u javnosti da pretjerani angažman na web sajtovima koji služe kao zamjena za normalne društvene funkcije, može biti u vezi s psihološkim poremećajima kao što su depresija i ovisnost", objasnila je voditeljica istraživanja dr. Morison.

Ljudi gotovo pola svog dnevnog vremena provedu razmišljajući o nečem drugom od onoga što u tom trenutku rade, rezultat je američkog istraživanja. Više od 2200 dobrovoljaca na svoj je iPhone instaliralo aplikaciju putem koje su odgovarali na pitanja o svojm raspoloženju i razmišljanjima u bilo koje doba dana.

Jedan od aksioma komunikacije Paolo Alto grupe kaže da je nemoguće ne komunicirati. Prema tome i nedostatak komunikacije je svojevrsna komunikacija. No, što se ustvari događa kada odbijamo komunicirati s nekim?

Kreativna vizualizacija je metoda stvaranja mentalnih slika u cilju ostvarivanja životnih ciljeva. Misli su vrsta energije, a energija misli producira emocije, koje za sobom povlače odgovarajuće fiziološke reakcije. Ako stalno zamišljamo istu sliku, podsvjesni um će usmjeriti ponašanje u skladu s tom mentalnom slikom. Kreativna vizualizacija je ključ uspjeha jer um razmišlja u slikama i filmovima, a podsvjesni um upravlja našim ponašanjem.

Jorge Luis Borges (Buenos Aires, 1899. - Ženeva, 1986.) najslavniji je argentinski pisac 20. stoljeća. Njegove nadrealistične minijature bave se protokom vremena, stvarnošću i identitetom. U svojim djelima miješao je stvarne činjenice sa maštom stvarajući priče fantastičnog ugođaja. Pjesmu Trenuci napisao je u dobi od 85. godina rezimirajući svoj život.