Dostojevski je jednom rekao da ako vam se sviđa način na koji se netko smije, a ne poznajete tog čovjeka, možete biti uvjereni da je dobar čovjek. Zanimljivo. Zapravo, kad bolje promislim, svi moji najbliži prijatelji smiju se na način koji je meni baš simpatičan. Premda je način smijanja individualan, znanstvenici su dokazali da razlikujemo različite tipove smijanja, ali da neka ipak više cijenimo. Poznato je i da smijeh koristi našem zdravlju, ali nova saznanja pripisuju mu još uloga.

Psiholog Michael Owren sa Sveučilišta Georga State (Atlanta) smijeh smatra nesvjesnom komunikacijom čiji je cilj održavati pozitivne socijalne interakcije. Kako bi saznao više, prof. Owren je sa svojim kolegama snimao ljude kako se smiju dok se zabavljaju s društvom ili gledaju neke smiješne videomaterijale. Izabrali su one koji su povezani isključivo s pozitivnim emocijama te su ih raspodijelili u isječke gdje se ljudi smiju otvorenih usta i one gdje se smiju "sramežljivije", zatvorenih usta. Snimili su zvuk takvog smijeha koji je u sljedećem koraku istraživanja poslušalo 28 ljudi.

Ispitanici su poslušali zvukove te su najviše ocijene dodijelili onom zvuku iza kojeg se krije smijeh s otvorenim ustima. Takav smijeh im se najviše svidio jer ga smatraju spontanim i iskrenim. Također, u skladu s prijašnjim istraživanjima, potvrđeno je kako se ispitanicima više svidjelo žensko smijanje.

Ovo istraživanje potvrdilo je pretpostavku da još od djetinjstva glasan smijeh učimo povezivati s pozitivnim iskustvima, da bi nas ubrzo i sam zvuk takvog smijeha činio sretnijima. Nadalje, različite vrste smijeha izazivaju različite emocionalne reakcije pa se smatra kako smo naučili prepoznavati te varijacije koje nam pomažu u svakodnevnim socijalnim interakcijama. Način smijanja koji nam se kod nekoga  podsvjesno svidi ima pozitivan utjecaj na daljnju izgradnju međuljudskih odnosa.

Neuroznanstvenik Robert Provine smatra kako ova studija dokazuje da je smijeh osnovni alat socijalne interakcije. Smijeh je zastupljen u svim društvima, većinom prilikom interakcije s drugim ljudima jer se tada događa 30 puta češće nego kada smo sami. "Iako razlikujemo tisuće jezika i dijalekata, svi pričamo istim jezikom smijeha", zaključuje znanstvenik. (Kristina Duvnjak)

Biologija.com.hr