Naslovnica
23.7.2024.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Hrana za zdravlje crijeva

"Vi ste ono što jedete" nije samo drska fraza koju koriste liječnici i zdravstveni stručnjaci kako bi nas prevarili da se... Više...
Slika
ADHD u odraslih

Poremećaj s nedostatkom pažnje i hiperaktivnošću (ADHD) svrstan je u razvojne poremećaje, premda se sve više smatra... Više...
Slika
Organ transplantations change personality

Scientists have found that organ transplants can have unexpected consequences, including profound changes to one's personality... Više...
Slika
Who want to live forever?

The oldest person in the world recently turned 117 years old. According to the latest data from the Centers for Disease Control... Više...
Slika
Fight against HIV

“To not have to remember that every morning is earth-changing for them,” said Dr. Rachel Bender Ignacio, director of... Više...
Slika
PMS ili prehlada

Žene nerijetko razmišljaju o PMS kao "menstrualnoj prehladi". Svatko tko ima menstruaciju iz iskustva zna da mjesečni ciklus... Više...
Slika
Coke? Just sugar!

Though most people are wise to the fact that soda isn’t exactly a nutrient-filled drink, you may be wondering just how much... Više...
Slika
Allergiees tips

If you’re an allergy sufferer and you know it’s your time of the year, you may be able to correlate your symptoms, Dr. Emily... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home
Predavanje "Živjeti s epilepsijom" PDF Ispis E-mail
Novosti
Četvrtak, 21 Siječanj 2016 09:12

epilepsija

Pozivamo vas na predavanje "Živjeti s epilepsijom" dr.sc. Vitomire Lončar koje će se održati u ponedjeljak, 15.02. u 19h u dvorani MZ Medveščak (Kazalište Mala scena) u organizaciji Udruge Medikus. Povodom nacionalnog dana epilepsije dr.sc. Vitomira Lončar predstavlja iskustva osoba s epilepsijom u cilju osvještavanja javnosti o ovoj neurološkoj bolesti, te poboljšavanja kvalitete njihovih života. Liječnicima posjetiocima predavanja dodijeljuju se bodovi sukladno pravilniku Hrvatske liječnicke komore. Ulaz slobodan!

 

 

 

U Hrvatskoj od epilepsije boluje oko 40 000 ljudi. Najveći porast broja novooboljelih je u starijoj populaciji, iznad 65. godine života, te u ranom djetinjstvu, a kao najčešći uzroci simptomatskoj epilepsiji kod su povećan broj ozljeda glave, infekcija mozga i prisutnost drugih neuroloških bolesti. Liječenje epilepsije je cjeloživotno i razlikuje se od slučaja do slučaja, a kod većine osoba koje se redovito liječe broj epileptičnih napada je kontroliran, a kvaliteta života zadovoljavajuća.

 

Vrste epilepsija

Postoji više vrsta epilepsija, koje se mogu s obzirom na kliničku sliku epileptičnog napada podijeliti na primarno generalizirane epilepsije i na žarišne ili parcijalne epilepsije. Kod primarno generaliziranih epilepsija aktivira se naglo cijela kora mozga, često dolazi do potpunog gubitka svijesti i konvulzija. Kod ove vrste epilepsije nema predosjećaja ili aure, već se napad može naglo dogoditi. U slučaju da dođe do napada treba odmah pružiti prvu pomoć bolesniku.

Parcijalne epilepsije karakterizira najčešće djelomičan poremećaj svijesti. Osoba može imati predosjećaj ili auru, najčešće ne padne i napad dosta brzo prođe. Aktivira se samo jedan regija mozga u kojoj je epileptogeno žarište, a ukoliko napad duže traje kod nekih osoba može se razviti konvulzija.

Faktori rizika za epileptični napad

Više je rizičnih čimbenika koji za posljedicu imaju epileptični napad. U jednu grupu ubrajamo one koje su toksičnog uzroka, npr. konzumacija alkohola ili opojnih sredstava, a u drugoj se epileptični napad najčešće dogodi radi toga što osoba nije uzela terapiju, radi neprospavane noći ili povišene temperature, najčešće iznad 38.5C. Kao što se vidi većina navedenih čimbenika rizika se lako može kontrolirati, što svaka osoba s epilepsijom mora znati.

Klinički simptomi

Kod primarno generalizirane epilepsije napad započne naglim padom, praćenim uzvikom, nakon čega slijedi spazam i trzajevi mišića cijelog tijela. Pri konvulzijama dolazi do nepravilnog i površinskog disanja, pa je moguće da osoba bude cijanotičnih sluznica ili se ugrize za jezik. Ponekad se dogodi gubitak kontrole sfinktera, te se osoba nesvjesno pomokri ili defecira. Može potrajati i do nekoliko minuta dok osoba potpuno ne dođe k svijesti. Parcijalne epilepsije imaju nešto drugačiju kliničku sliku. Najčešće se osoba samo zagleda u jednu točku i nije svjesna svoje okoline. Često ne može odgovoriti na postavljena pitanja i smetena je, prisutni su automatizmi.

Prva pomoć kod epileptičnog napada

  • ostati miran i na taj način utjecati i na okolinu
  • ništa ne stavljati u usta
  • spriječiti tjelesnu ozljedu, osobito glave
  • ne sputavati mišićne kontrakcije ako su prisutne
  • osobu staviti u bočni položaj ako je izgubila svijest
  • podložiti nešto mekano pod glavu
  • osloboditi odjeću oko vrata

 

Potrebno je nazvati službu 194

  • ako sumnjate na prvi epileptički napad
  • ako traje duže od 5 minuta ili se novi napad odmah nastavlja
  • ako je osoba respiratorno ugrožena
  • ako je osoba zadobila ozljedu
  • ako je osoba je trudnica
  • ako se napad dogodio u vodi
  • ostati uz bolesnika do dolaska hitne pomoći

 

    vitomira-loncar

    Vitomira Lončar

    Vitomira Lončar je glumica i direktorica kazališta Mala scena, a epilepsija koja joj se javila u djetinjstvu promijenila je njen život "u svakom pogledu". Stigmu, s kojom se svakodnevno suočava, uspjela je pobijediti: "Suočila sam se, kao vjerojatno i svaki oboljeli od epilepsije, s predrasudama i stigmom koja prati tu bolest, ali, iskreno, uspjela sam i srušiti neke barijere.

    Na primjer, nisu me htjeli primiti na jednu edukaciju za koju sam se prijavila. Tražili su da potpišem formular na kojem je pisalo da ne bolujem "od epilepsije ili neke druge duševne bolesti". Naravno da nisam htjela potpisati, a nisam htjela ni odustati od edukacije. I na kraju su me primili i završila sam. Bez problema.

    Kad sam upisala doktorat, malo je bilo onih koji su vjerovali da mogu uspjeti, ali eto sve sam ispite položila, napisala radnju – dakle, dokazala sam da se uvijek može iz početka, bez obzira na okolnosti. Najteže je bilo nakon dugačke glumačke karijere reći – gotovo je. Ovo više nije moj posao… Ali, kad se okrenem unatrag, nekako mi se čini da je i to prošlo prilično – bezbolno".

    Poznata je glumica pronašla svjetliju stranu bolesti: "Postala sam znatno discipliniranija, ritam života mi je jako uredan, idem spavati u 10 navečer, budim se u 6 ujutro, ne pijem alkohol, ne gledam pretjerano televiziju, ne sjedim na suncu satima, kako sam to nekada znala raditi. Nekako, imam puno više mjere u svakodnevici, a to doprinosi boljoj kvaliteti života. Dakako da je najveća promjena koja se dogodila ta da sam, de facto, promijenila posao.

    Glumim samo (pra)stare predstave (a i to rijetko) i okrenula sam se drugim interesima. Što mi je opet donijelo puno radosti kojima se nisam ni nadala. Okrenula sam se jednoj drugoj sebi, ako se to može reći, otkrila da nisam samo ono što sam za sebe mislila da jesam (glumica). Možda zvuči nekako filozofski, ali puno toga je uistinu – bolje" (Ordinacija.hr)

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2024 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.