Naslovnica
23.3.2023.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje će se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveščak / Mala scena/... Više...
Predavanje "Plućna embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plućna embolija" koje će se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveščak /Kazalište Mala... Više...
Slika
Previsoka očekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnjače u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb trči-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - kućna ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastućeg broja oboljelih, uputno je u kućnoj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naručila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvođača za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškarić je odrastao kao zdrav i vedar dječak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17.... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveučilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Svjetski dan bolesnika 2014. PDF Ispis E-mail
Novosti
Utorak, 11 Veljača 2014 08:21

dan-bolesnikaSvjetski dan bolesnika obilježava se 11. veljače od 1992.g., a utemeljio ga je papa Ivan Pavao II s ciljem senzibilizacije društva za potrebe bolesnika i kvalitetnu zdravstvenu skrb. Na prvom su mjestu po učestalosti bolesti dišnog sustava (15% ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja), bolesti srca i krvnih žila na drugom mjestu (12% slučajeva), te slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (11,5%).

Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakti sa zdravstvenom službom (6,7%) na četvrtom su mjestu, a bolesti genitourinarnog sustava (6%) na petom. Slijede duševne bolesti i poremećaji; endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma; simptomi, znakovi, klinički i laboratorijski nalazi; bolesti kože i potkožnog tkiva, te bolesti probavnog sustava.

Niska stopa TBC-a

Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, bolesti protiv kojih se cijepi pokazuju također vrlo povoljno stanje (difterija, tetanus, pertussis, morbilli, rubeola, parotitis epidemica, poliomyelitis). Između ostaloga se može uočiti stalno vrlo niska učestalost trbušnog tifusa, niska učestalost bacilarne dizenterije i hepatitisa A, sve to kao povoljna posljedica općeg poboljšanja higijensko sanitarnih prilika u zemlji. Posljednjih godina smanjuje se učestalost salmoneloza zahvaljujući vrlo složenim preventivnim mjerama obzirom na velik broj izvora zaraze među ljudima i životinjama. I tuberkuloza pokazuje povoljan nastavak pada učestalosti, te je u postupnom povlačenju s najnižom do sada stopom od 12,5/100.000 stanovnika. No još uvijek takva učestalost zahtijeva daljnji intenzivan rad na provedbi programa mjera.

Pad učestalosti AIDS-a

Spolne, odnosno spolno prenosive bolesti pokazuju razmjerno povoljno stanje, s niskom učestalošću (sifilis, gonoreja, AIDS). AIDS se kod nas kroz 25 godina od pojave prvih slučajeva (1986.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, bez znakova porasta učestalosti, a zahvaljujući sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije; od nadzora nad pripravcima iz ljudske krvi do zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja koji se kod nas provodi još od vremena prije pojave prvih slučajeva, odnosno od 1983.

Raspodjela svih bolesnika zajedno prema skupinama povećanog rizika pokazuje najveći udio homo/biseksualnih (muških) osoba (50%), a razmjerno malen udio uživatelja intravenskih droga (7%). Znatan je udio promiskuitetnih heteroseksualnih osoba (drugi po zastupljenosti). No epidemiološka anamneza u tih osoba upućuje da su se gotovo svi ti bolesnici zarazi izložili izvan Hrvatske, za vrijeme svog u pravilu dugotrajnog boravka u inozemstvu, u nekoj od zemalja s visokom učestalošću HIV infekcije.

Može se ocijeniti da se Hrvatska na području zaraznih bolesti posve izjednačila s razvijenim zemljama Europe i svijeta. Postignuto povoljno stanje zaraznih bolesti, zbog određenih postojećih rizičnih čimbenika još uvijek je nesigurno i ovisno o daljnjoj sustavnoj primjeni svih mjera, drže u HZJZ-u.

HZJZ.hr

Vezani članci:

Share
 
Copyright © 2023 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.