Naslovnica
24.9.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Psiha Bipolarni poreme?aj
Bipolarni poreme?aj PDF Ispis E-mail
Psiha
Srijeda, 20 Svibanj 2009 18:32

bipolarni-poremecajBipolarni poreme?aj je genetska bolest poreme?aja raspoloženja koju karakterizira izmjena depresivnih i mani?nih faza. Prisutna je u oko 1% stanovništva, podjednako žena i muškaraca, a naj?eš?e se javlja u dobi od 15. do 30. godine života. Dijagnoza se postavlja na temelju klini?ke slike, obiteljske povijesti bolesti, a odnedavno se razvija i laboratorijski test. Naj?eš?a terapija je litij koji stabilizira raspoloženja, a koriste se i antidepresivi i antipsihotici. Video

Zablude o bipolarnom poreme?aju

Bipolarni poreme?aj dolazi sve više u središte zanimanja javnosti i zdravstvenih radnika prvenstveno zahvaljuju?i napretku dijagnosticiranja i medikamenata za lije?enje te bolesti. Me?utim, neke zastarjele zablude još uvijek su prisutne.

1. Bipolarni poreme?aj zna?i da sam lud

Bipolarni poreme?aj je psihi?ka bolest poput drugih, ali ako ga imate, ne zna?i da ste ludi. Ukoliko se ne lije?i, psihi?ka bolest može se negativno odražavati na vaš život i odnos sa okolinom,.

2. Bipolarni poreme?aj je bolest poput dijabetesa

Farmaceutski marketing ponekad pojednostavljeno poistovje?uje bipolarni poreme?aj s bolestima poput dijabetesa, ali to nije to?no. Za razliku od dijabetesa koji je klasi?na medicinska bolest, bipolarni poreme?aj je psihi?ka bolest koja se javlja kao posljedica naslje?a, stresa i dr. faktora te se lije?i odgovaraju?im lijekovima i psihoterapijom.

3. Mani?na depresija je razli?ita od bipolarnog poreme?aja

Mani?na depresija je stari naziv za bipolarni poreme?aj koji to?nije opisuje promjene raspoloženja do kojih dolazi kod ovih bolesnika.

4. Osobe s bipolarnim poreme?ajem moraju uzimati lijekove cijeli život

Ve?ina psihijatara se slaže da bi osobe s bipolarnim poreme?ajem trebale uzimati svoju terapiju kontinuirano, me?utim s godinama se oscilacije raspoloženja mijenjaju te je mogu?e dozu smanjivati ili ?ak ukinuti lijekove.

5. Psihoterapija nije potrebna za bipolarni poreme?aj

Osobe s bipolarnim poreme?ajem se me?usobno razlikuju, pa tako i njihova terapija mora biti inidvidualizirana. Psihoterapija se smatra nadopunom medikamentoznom lije?enju i osobito je korisna u po?etku po?etka lije?enja olakšavaju?i prilagodbu svakodnevnog života bolesti.

6. Možda samo imam depresiju

U 25% slu?ajeva bipolarnog poreme?aja pogrešno je dijagnosticirana depresija naj?eš?e zato jer je depresija glavni razlog dolaska lije?niku. Me?utim, ukoliko depresija ne prolazi uz terapiju antidepresija ili ako se javljaju izmjene raspoloženja, trebalo bi posjetiti specijalistu jer se možda radi o bipolarnom poreme?aju.

7. Ako se bolje osje?am uz lijekove, više ih ne moram uzimati

Osobe kojima je prepisana terapija za bipolarni poreme?aj ?esto prekidaju uzimanje lijekova iz više razloga:

· smatraju se izlije?enima,

· vjeruju da im lijekovi nisu potrebni,

· ne vjeruju da lijekovi djeluju,

· strah od nuspojava,

· strah od osude okoline.

Što trebate znati:

•Bolest vaše voljene osobe nije vaša krivica (niti je njihova)
•Ne možete svoje bližnje ozdraviti, ali im možete ponuditi potporu, razumijevanje i nadu
•Svaka osoba doživljava poreme?aj raspoloženja druga?ije, s razli?itim simptomima
•Najbolji na?in da saznate što vaš bližnji treba od vas je da ga otvoreno pitate

Što trebate saznati:

•Kontakt informacije (uklju?uju?i i brojeve hitnih službi) lije?nika, terapeuta i psihijatra vašeg bližnjeg, svoju mjesnu bolnicu, te pouzdanih prijatelja i ?lanova obitelji koji mogu pomo?i u krizi
•Da li imate dozvolu raspravljati o tretmanu vašeg bližnjega sa njegovim lije?nicima, a ako ne, što trebate u?initi da biste dobili dozvolu
•Tretmani i lijekovi koje vaš bližnj prima, bilo kakve posebne upute za doziranje i sve potrebne promjene u prehrani ili aktivnostima
•Najvjerojatnije znakove pogoršanja ili mani?no depresivne epizode (rije?i i ponašanja) i što možete u?initi da pomognete
•Kakavu svakodnevnu pomo? možete ponuditi, kao što su ku?anski poslovi ili kupovina namirnica
Kad razgovarate sa lije?nikom vašeg bližnjeg budite strpljivi, ljubazni i puni pouzdanja. Pitajte za razjašnjenje stvari koje ne razumijete. Zapišite stvari koje trebate zapamtiti.

Što možete re?i da pomognete:

•Nisi sam u ovome, ja sam tu za tebe.
•Razumijem da imaš pravu bolesti i da je to ono što uzrokuje te misli i osje?aje
•Možda je nemogu?e vjerovati sada, ali na?in na koji se osje?aš ?e se promijeniti
•Ja možda nisam u mogu?nosti shvatiti to?no kako se osje?aš, ali mi je stalo do tebe i želim ti pomo?i
•Kada želiš odustati, re?i sebi da ?eš izdržati još jedan dan, sat, minutu - koliko možes podnijeti
•Ti si važan za mene. Tvoj život je važan za mene
•Reci mi što mogu u?initi sada da ti pomognem
•Ja sam ovdje za tebe. Prebrodit ?emo ovo zajedno

Što biste trebali izbjegavati govoriti:

•Sve je to u tvojoj glavi
•Svi mi prolazimo kroz tako vrijeme
•Bit ?eš dobro.Prestani se brinuti
•Gledaj na to pozitivno
•Imaš toliko toga zbog ?ega se isplati živjeti, zašto želiš umrijeti?
•Ja ne mogu u?initi ništa u ovoj situaciji
•Samo se trgnuti iz toga
•Prestani se ponašati blesavo
•Što nije u redu s tobom?
•Nisi li ve? trebao ozdraviti do sada?

Poznati s poreme?ajem li?nosti

beethovenLudwig van Beethoven (1770-1827) je patio od mani?ne depresije, po mišljenju stru?njaka. Rano je pokazao veliki talent i postao je slobodni umjetnik, radije nego da traži stalno zaposlenje. Uprkos gubitku sluha skladao je remek djela i u kasnoj dobi, potpuno gluh. Obitelj i prijatelje izlu?ivao je promjenama raspoloženja. One se ogledaju i u njegovim najve?im simfonskim djelima- Heroica, Deveta simfonija i druge.

 

virginia-woolfVirginia Woolf (1882-1941) odmalena se odlu?ila posvetiti pisanju, te su je podu?avali privatni u?itelji uz pomo? bogate obiteljske biblioteke. Prvi nervni slom doživjela je u 13. godini nakon smrti majke, a drugi deset godina kasnije zbog smrti oca. Napisala je brojna djela, me?u kojima se isti?e roman-biografija Orlando, posve?eno Viti Sackville-West. U jeku II.svj.rata po?inila je samoubojstvo napisavši prije toga oproštajno pismo mužu Leonardu.

 

vivien-leighVivien Leigh (1913-1967) je cijelog života bolovala od grani?nog poreme?aja li?nosti. Godinama se lije?ila u duševnim bolnicama s promjenjivim uspjehom. Na njeno hirovito ponašanje žalili su se suradnici i suprug Laurence Olivier. Meastralan prikaz poreme?aja li?nosti dala je u liku Blanche DuBois u kultnom filmu "Tramvaj zvan ?ežnja" po romanu Tennessi Williamsa za koji je nagra?ena Oscarom.

 

hemingwayErnest Hemingway (1899-1961) obra?ivao je temu samoubojstva u mnogim svojim djelima, a za svoj opus dobio je i Nobelovu nagradu. Ernest je godinama patio od mani?ne depresije i paranoje i primao elektrošokove koje je krivio za gubitak memorije. Ujutro 2.7.1961. po?inio je samoubojstvo što je njegova udovica proglasila nesre?om. Osim njega, samoubojstvo su po?inili njegov otac-doktor Clarence, sestra Ursula, brat Leicester i unuka Margaux.

L.R.Stevenson

(dr Jekyll&mr Hyde)

https://en.m.wikipedia.org/wiki/robert_louis_stevenson

Video

Psychcentral.com

facebook youtube

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.