P?ela je jedini kukac koji proizvodi hranu za ljude odnosno med, zovu ih i an?elima poljoprivrede, mogu razlikovati stotine biljaka i prepoznati sadrži li neki cvijet hranu. Najbolji su oprašiva?i, a priroda bi bez p?ela bila siromašna. Albert Einstein je rekao da bi nestankom p?ela ?ovje?anstvo izumrlo za ?etiri godine. Moglo bi se o p?elama uvelike nizati vrijednosnice koje itekako zna dugogodišnja p?elarica, apiterapeutkinja i p?elarska majstorica mr.sc. Jadranka Luketa Markovi?.

Netom se vratila iz slovenskog Semi?a, gdje je na državni?koj (službenoj) razini uprili?eno osnivanje p?elarske sekcije osoba s invaliditetom, koju kaže nam Hrvatska nema. I to ne bi baš tako ?udilo, da Slovenci nisu spomenutu sekciju osnovali na hrvatsku ideju. Hrvatska p?elarica pozvana na svjetski p?elarski Kongres u Istambulu Skup je u susjedstvu uveli?ao i predsjednik Apimondie, (Savez svih p?elarskih udruga svijeta) Phil McCabe koji je hrvatsku predstavnicu u Semi?u, pozvao na ovogodišnji p?elarski Kongres u ljeto u Istambulu. Poziv je nemalo uslijedio i zbog ukori?enog engleskog izdanja knjige mr.sc. Lukete Markovi? "P?elarenje kao apiterapija u poboljšanju života starijih osoba i osoba s invaliditetom" u izdanju UPIMA (Udruga za promicanje istih mogu?nosti) ?ija je ?lanica.  P?elarenje je mladima posao, a to nije terapija, dok je osobama s invaliditetom to "hobi s mnogo zna?enja". Proširila je ona "gra?u" i na starije ljude jer je kaže "svejedno dolazi li teža ili teška pokretljivost, nagluhost, slabovidnost ili neka druga dijagnoza od bolesti ili starosti". P?elarsko je djelo stvarano gotovo 20 godina, a zbroj je p?elarskih iskustava "u?enika" koje je pou?avala odnosno spoznaja 113 anketiranih osoba o terapijskim u?incima p?elarenja.

P?elarenje psiho, radna i fizikalna terapija

Štivo sažima iskustvo boravka na p?elinjaku pokazuju?i kako p?elarenje može biti psiho, radna, ali i fizikalna terapija posebice osobama s invaliditetom, kao i starijim ljudima. Oduševilo je Phila McCabea sistemati?no još neprikazano iskustvo te kategorije "p?elara", o ?emu ?e hrvatska p?elarica ina?e i sama u invalidskim kolicima, progovoriti i u Turskoj.

U sklopu UPIM-a Sekcija inkluzivnog p?elarenja

Doznajemo da ulaže napore skupa sa upimovkom mr. sc. Mirjanom Dobranovi?, ali i uvaženim umirovljenim prof. dr. Nikolom Kezi?em, da se u sklopu UPIMA-a osnuje Sekcija inkluzivnog p?elarenja. O p?elarenju kao terapiji i znanstveni rad O p?elarenju kao terapiji provodi se i znanstveni rad kojim se bavi dr. sc. Renata Martinec sa zagreba?kog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Odsjeka za motori?ke poreme?aje, kroni?ne bolesti i umjetni?ke ART terapije. Da interes vlada potvr?uje naša sugovornica koja trenutno podu?ava nekoliko u?enika osposobljavaju?i ih za p?elare.

Osposobljenost za p?elarenje upisuje se u radnu knjižicu

Potonja se vještina upisuje i u radnu knjižicu, a škola Konvencionalnog i ekološkog p?elarenja (Bedekov?ina) uprili?uje predavanja diljem Hrvatske. Po?inje u jesen a završava u svibnju, s cijenom za školsku godinu od 2.500 kuna. P?elarenje osoba s invaliditetom provodimo ve? neko vrijeme u sklopu škole inkluzivnog p?elarenja kaže naša sugovornica isti?u?i kako je službeni ustroj sekcije p?elara osoba s invaliditetom, kao što je u Sloveniji, kod nas zasada spor. To je šteta jer interesa ima kao i p?elara, znanja i drugih stru?njaka.

Edukacija p?elarstvu slabovidnih i (na)gluhih osoba

Mr.sc. Luketa Markovi? ve? je kao u?iteljica-mentorica educirala nekolicinu polaznika uklju?uju?i, nagluhu i visoko slabovidnu osobu, a bilježila je na p?elinjaku rad i sa osobama s multiplom sklerozom, autoimunim i drugim bolestima. Predrasude su da potonje osobe ne mogu obavljati puno toga, jer primjerice slabovidni joj je polaznik na p?elinjaku (Žuti brijeg ponad KBC Dubrava) usvajao znanje prakse, po?evši od prostora gdje p?ele žive, biologije p?elinjih zajednica, bolesti, potrebnog pribora, vrsti i selenju košnica i dr.

Upis u školu uz anketu o osobama s invaliditetom

P?elarica isti?e kako kod svakog upisa polaznika u p?elarsku sekciju obave i anketiranje kako bi saznali ima li me?u njima i osoba s i invaliditetom. S njima je ovih dana aktualno i selenje košnica koje je uz pomo? drugih u?enika preselila u zagreba?ki Markuševac, gdje ?e p?elinja paša biti u?inkovita jer po?ela je cvatnja vo?aka. Ponajprije kaže šljiva, jabuka, a tu je i livadska ponuda poput masla?(a)ka i sli?nog cvije?a.

Snježana Kratz

www.agroklub.com