Akutni bronhitis i terapija antibioticima

Akutne infekcije gornjeg dišnog sustava (ARI) najčešće su upale suvremenog čovjeka i čine 2/3 svih infekcija. Ovaj klinički sindrom uzrokuju najčešće virusi. Antibiotici ne djeluju na ove viruse. Ako se sumnja na ARI uzrokovan bakterijama, a što je prilično rijetko, tada treba dati pacijentu antibiotik.

Cilj je postići pravilnu primjenu antibiotika u akutnim infekcijama gornjeg dišnog sustava jer je u tom kliničkom sindromu i najveća zloupotreba istih. - ARI ja uglavnom kratkotrajna i najčešće samoizlječiva bolest s dobrom prognozom.

U ovu skupinu bolesti spada više kliničkih sindroma, a to su obična prehlada, febrilni respiratorni katar, gripa, streptokokna angina, upala sinusa i srednjeg uha, akutni bronhitis i akutna egzacerbacija kroničnog bronhitisa. Bolesnici s ARI najčešći su posjetitelji ordinacija primarne zdravstvene zaštite i njima se najčešće neopravdano propisuje antibiotik. Ove su infekcije glavni razlog za izbivanje iz škole i s posla.

Odgovornost za očuvanje djelotvornosti antibiotika u najvećoj je mjeri u rukama liječnika primarne zdravstvene zaštite budući da isti propišu oko 80% od ukupno propisanih antibiotika. Navedena skupina liječnika najčešće antibiotike propisuje za akutne infekcije gornjeg dišnog sustava (50%), potom za infekcije urinarnog sustava (20%), a svega se 20% propisanih antibiotika daje za sve ostale infekcije.

Danas, u vrijeme ograničenih materijalnih sredstava, kada je potrebno omogućiti liječenje većem broju bolesnika, antibiotik treba biti jeftin, optimalnog terapijskog učinka, a da pri tom ni u jednom trenutku ne smije ugroziti zdravlje bolesnika.