Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke, jednog od najčešćih oblika tumora u žena, a malo je poznato da se pomoću genskih testova može otkriti prisutnost gena za razvoj ove opasne bolesti. Pored tumora dojke postoje i mnoge bolesti koje su nasljedno uvjetovane, među njima tumor jajnika i raka maternice u žena, tumor prostate u muškaraca, kardiovaskularne bolesti, cistična fibroza, a iz dana u dan se otkriva sve više testova za preventivnu gensku dijagnostiku o kojima možete pogledati Medikus.hr video reportažu iz Poliklinike ,Moderna dijagnostika, Zagreb. 

Krajem ljeta cvate ambrozija, jednogodišnja biljka koja je osobito prisutna u kontinentalnom dijelu zemlje. Pelud ambrozije jedan je od najjačih poznatih alergena čije su najveće koncentracije peludi u jutarnjim satima i prijepodne, a smanjuju se poslije kiše. Najčešći znakovi alergije su kihanje, svrbež nosa, vodeni iscjedak iz nosa, otekline kapaka i otežano disanje, a uz alergijsku hunjavicu može se razviti i astma.

Nakon mnogih rasprava i studija o štetnosti korištenja mobitela, stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) složili su se: mobiteli moguće uzrokuju rak. Prema procjenama, svjetska populacija koristi pet milijardi mobitela, a ta brojka raste svakim danom, podcrtavajući važnost moguće štetnih posljedica telefoniranja.

Dijabetičko stopalo je jedna od najtežih komplikacija šećerne bolesti, a javlja se najčešće na prstima stopala i na samom stopalu. Postoje tri osnovna mehanizma koji dovode do nastanka dijabetičkog stopala; mikroangiopatija – promjene na arteriolama i kapilarama zbog taloženja glikozamina u bazalnu membranu s posljedičnim zadebljanjem endotela i zatvaranja malih krvnih žila, a što rezultira ishemijom tkiva, polineuropatija – oštećenja živaca što rezultira smanjenjem ili gubitkom osjeta i zbog toga su moguće ozljede i makroangiopatija – promjene na velikim i srednjim arterijama u vidu taloženja lipida u intimu što rezultira stenozama i okluzijama arterija s posljedičnom ishemijom tkiva.

Dužina prstiju može dati odgovor kolike su šanse da obolite od neke bolesti, a to se posebno odnosi na omjer prstenjaka i kažiprsta, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Swansea. Dužina prstiju određena je već u maternici, a njihov rast utječu i hormoni. Muški hormon testosteron potiče rast prstenjaka, a ženski hormon estrogen rast kažiprsta, a upravo dužina prstiju pokazuje koliko tih hormona imate u tijelu. "Ovo pomaže ljudima da otkriju kojim su bolestima skloni, te da tome prilagode način života kako bi smanjili rizik od bolesti", kaže voditelj studije John Manning, koji dodaje da je bolje izmjeriti prste desne ruke.

Posljednjih desetak godina sve više pozornosti znanstvene javnosti usmjereno je na istraživanja na području rasta i razvoja matičnih stanica. Istraživanja na ovom području, posebno kada se govori o kloniranju te fetalnim stanicama, predmet su etičkih diskusija i prijepora. Zahvaljujući ovim pitanjima, koja su s pojavila početkom stoljeća, istraživanja su se okrenula matičnim stanicama koje se nalaze u pupkovini.