Naslovnica
29.3.2024.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Rizik infarkta u dijabetičara

“Unatoč napretku u medicinskoj skrbi, kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta osoba s... Više...
Slika
Špek i luk! Štetno ili korisno?

Masti u slanini su oko 50% mononezasićene, a veliki dio njih je oleinska kiselina, ona ista koja se nalazi i u, hvalevrijednom,... Više...
Slika
Štetne navike za mozak

Neurolozi su ustanovili da mozak ima veliku sposobnost neuroplastičnosti, odn. regeneracije živčanih stanica te prilagodbe... Više...
Slika
Pivski kvasac

Pivski kvasac ili prehrambeni kvasac (lat. Saccharomyces cerevisiae) se koristi prvenstveno u proizvodnji piva i vina. Zbog mnogo... Više...
Slika
Investicijska akademija

Investicijska akademija je HAZEF konferencija koja se održava 14.12. s početkom u 10h na Ekonomskom fakultetu, Trg JF Kennedy 7... Više...
Slika
Znakovi nedostatka magnezija

Magnezij je bitan mineral vitalan za regulaciju srčanog ritma; funkcije mišića, živaca i mozga; i razine energije. Do niskog... Više...
Slika
Jačanje imuniteta

Dolazak jeseni i promjena vremena općenito sa sobom donose povećanu učestalost respiratornih infekcija kao što su prehlada i... Više...
Slika
Emocionalno prejedanje

Emocionalno prejedanje često je vrlo štetno i ogroman mu broj ljudi podlegne. Hrana može biti više od goriva. A okretanje... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Fokus Krpelji i kako ih odstraniti?
Krpelji i kako ih odstraniti? PDF Ispis E-mail
Fokus
Srijeda, 13 Svibanj 2015 08:01

krpelj

Dolaskom proljeća i toplijih dana, sve su duži boravci u prirodi, a sa njima i opasnost od uboda krpelja. Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca. Krpelji pripadaju paučnjacima, a od kukaca se razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima. Važni su jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus).

 

 

Gdje i kada se krpelji mogu naći u prirodi?

Aktivnost krpelja ovisi o nekoliko čimbenika – ponajviše o temperaturi i vlažnosti stoga imaju tzv „sezonsku aktivnost“ – najaktivniji su i najbrojniji u proljeće i rano ljeto (svibanj, lipanj) te u ranu jesen (u puno manjem broju). U zimskom periodu (prosinac - ožujak) krpelji se susreću ako je riječ o blagoj zimi bez hladnoće i snijega. Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1m), šikara; u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima.

Kako krpelji dolaze do nas?

Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.

Koje bolesti prenose krpelji?

Krpelji su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti. U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o „prirodnim žarištima“ – područjima gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba.

 

Mjere opreza

1. Izbjegavati područja nastanjena krpeljima; u takvim područjima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu).

2. Koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tijekom boravka u prirodi - nositi hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću. Preporučuje se nogavice hlača uvući u čarape, a majice/košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj.

3. Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) - nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela. Djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože. Repelenti se mogu nanijeti i na odjeću (potrebno provjeriti u uputama za upotrebu o načinu primjene kao i potrebi ponovnog nanošenja).

4. Pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, osobito nakon boravka u području zaraženih krpelja (obronci Medvednice). Krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi. Tijekom pregledavanja tijela posebice pregledati rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak.

krpelj

 

Način odstranjenja

•Odmah izvaditi krpelja pomoću pincete za čupanje dlačica. Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Ako je potrebno, radi preciznog hvatanja, može se koristiti povećalo jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju valja potražiti pomoć liječnika.

•Niti u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije "gušiti" premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, odn. „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i prenese zarazu ako je zaražen.

•Krpelje nemojte dirati golim rukama, a nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom.

•Informirati i educirati osobu ugriženu od krpelja o znakovima i simptomima lokalne i sistemske infekcije.

Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa (KME)

Jedna od najčešćih bolesti koje prenose krpelji je krpeljni meningoencefalitis koji se može učinkovito spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje je najbolje započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije „sezone“ krpelja u proljeće. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita (u 97% cijepljenih osoba). Ne cijepi se nakon ugriza krpelja!

Kome se preporučuje cijepljenje? Čak i u područjima koja se smatraju prirodnim žarištima bolesti koje prenose krpelji, samo mali broj krpelja je stvarno zaražen. Radi toga je statistička šansa zaraze pri ubodu samo jednog krpelja vrlo mala. Opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja stoga se cijepljenje protiv KME preporučuje osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici) kao i osobama koje povremeno borave u gore navedenim područjima (izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti).

Cijepljenje se provodi u Službi za epidemiologiju Zavoda, a detaljne informacije dostupne su pozivom na broj telefona 01/ 46 96 125. (Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiolog, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti)

Stampar.hr

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2024 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.