Suvremeni parovi se u novije vrijeme sve kasnije odlu?uju za roditeljstvo. Dobna granica kad se parovi odlu?uju za roditeljstvo se pomakla. Razlozi tome su višestruki. Dio razloga u Hrvatskoj leži u novije vrijeme u ekonomskoj nesigurnosti zbog koje je sve teže mladim parovima osigurati ?ak i elementarne uvjete za osnivanje obitelji i pružanje sigurnog doma svojoj budu?oj djeci. Tako?er se razlozi mogu prona?i u produljenom školovanju roditelja, potrebi za permanentnim stru?nim usavršavanjima, te produljenim satima rada, koji postaju nužni kako bi budu?i roditelji ostali konkurentni na tržištu rada.

Sve to doprinosi stalnom osje?aju nesigurnosti u turbulentnim vremenima u kojima se nalazimo. Drugi dio razloga leži u sve ve?em individualizmu pojedinaca, uz potrebu za osiguranjem vremena i resursa za sebe, svoje potrebe, hobije i aktivnosti, pri ?emu postoji svijest da ?e se to vrijeme i resursi bitno smanjiti u slu?aju dolaska prinove. Tako?er i sve ve?a osvještenost i nezavisnost mladih žena, kao i o?eva, uz potrebu za što boljom vlastitom emocionalnom i psihi?kom pripremom za izazov roditeljstva, doprinosi odlaganju te važne odluke za kasnije tridesete, pa i ?etrdesete godine. Zahvaljuju?i napretku medicine, te ja?anjem novih trendova, zabilježeni su i slu?ajevi materinstva u pedesetim godinama.

Koje su prednosti, a koje mane kasnog roditeljstva?

Takva situacija nosi sa sobom potencijalne prednosti, ali i nedostatke. Odlaganjem roditeljstva za kasniju dob, prirodno se smanjuje broj djece u obitelji, prvenstveno iz medicinskih razloga u vidu sve manje plodnosti, a ve?ih zdravstvenih rizika za majku i dijete nakon 40-te godine. Roditelji sa pove?anjem dobi imaju i sve manje energije za podizanje djeteta, jer to uklju?uje znatne psihofizi?ke napore u vidu smanjenog broja sati spavanja, ?eš?ih odlazaka lije?niku, pove?ane obiteljske logistike i brojnih fizi?kih napora koje od roditelja iziskuju mala djeca.

Pa ipak su u svom su odnosu prema djetetu, zbog dobi, iskustva i emocionalne zrelosti u prosjeku pažljiviji i odgovorniji od mla?ih roditelja, s tim da ih povremeno ta briga psihi?ki umara i dovodi u dilemu oko pitanja imaju li preostalih psihi?kih i fizi?kih resursa za još djece. No, uloženi napori nerijetko rezultiraju i sukladnim rezultatima, stoga su djeca koja su primila više pažnje, njege i osobnih ulaganja roditelja, prema znanstvenim istraživanjima, bolje socijalizirana, imaju bolje zdravlje, bolje obrazovne rezultate, bolje razvijene vještine i talente.

Ve?a u?estalost "nadarene djece"

U skupini identificiranoj kao „nadarena djeca“ statisti?ki je zna?ajno više djece roditelja koji su se kasnije odlu?ili na roditeljstvo. Razlog tome u velikoj mjeri leži u ulaganjima u djecu, za što je presudan obiteljski model funkcioniranja prema kojem su i roditelji ulagali u sebe, zatim primjerom pokazivali da je vrijedno baviti se umjetnoš?u, znanoš?u, tehnikom, zdravljem, sportom ili nekom drugom kompleksnom i za razvoj važnom djelatnosti. Tako?er su bili spremni voditi djecu na slobodne aktivnosti koje potpomažu njihov razvoj, poput muzi?ke škole, jezika, sporta i sli?nog.

Istraživanja pokazuju da je za razvoj nadarenosti jedan od presudnih faktora obiteljski milje i vrijednosti koje se u obitelji njeguju. „Stariji osvješteni roditelji“ svjesni su i blagoslova koji im pruža prilika da se brinu za dijete, te unato? umoru i „osje?aju potrošenosti“ više uživaju u roditeljstvu i spremni su na ve?e žrtve. Nasuprot tome, mladi roditelji koji su prerano krenuli u roditeljstvo, nerijetko i neplanski, ?eš?e nisu spremni na odricanja od izazova svoje mladosti, manje pažnje poklanjaju djetetu, nisu u potpunosti svjesni svoje odgovorne uloge, a imaju i ve?u stopu razvoda od „starijih roditelja“. Iako imaju više fizi?ke energije i zdravlja, te psihofizi?ke zajtjeve ne smatraju preteškima, ?esto im pomažu i njihovi roditelji, svjesni njihove nezrelosti za odgovornu ulogu podizanja djeteta. 

Psihoportal.com

VEZANI SADRŽAJI

• Poštapalice naše svakidašnje
• Psiholog ili psihijatar?