Suvremeni parovi se u novije vrijeme sve kasnije odlučuju za roditeljstvo. Dobna granica kad se parovi odlučuju za roditeljstvo se pomakla. Razlozi tome su višestruki. Dio razloga u Hrvatskoj leži u novije vrijeme u ekonomskoj nesigurnosti zbog koje je sve teže mladim parovima osigurati čak i elementarne uvjete za osnivanje obitelji i pružanje sigurnog doma svojoj budućoj djeci. Također se razlozi mogu pronaći u produljenom školovanju roditelja, potrebi za permanentnim stručnim usavršavanjima, te produljenim satima rada, koji postaju nužni kako bi budući roditelji ostali konkurentni na tržištu rada.

Sve to doprinosi stalnom osjećaju nesigurnosti u turbulentnim vremenima u kojima se nalazimo. Drugi dio razloga leži u sve većem individualizmu pojedinaca, uz potrebu za osiguranjem vremena i resursa za sebe, svoje potrebe, hobije i aktivnosti, pri čemu postoji svijest da će se to vrijeme i resursi bitno smanjiti u slučaju dolaska prinove. Također i sve veća osvještenost i nezavisnost mladih žena, kao i očeva, uz potrebu za što boljom vlastitom emocionalnom i psihičkom pripremom za izazov roditeljstva, doprinosi odlaganju te važne odluke za kasnije tridesete, pa i četrdesete godine. Zahvaljujući napretku medicine, te jačanjem novih trendova, zabilježeni su i slučajevi materinstva u pedesetim godinama.

Koje su prednosti, a koje mane kasnog roditeljstva?

Takva situacija nosi sa sobom potencijalne prednosti, ali i nedostatke. Odlaganjem roditeljstva za kasniju dob, prirodno se smanjuje broj djece u obitelji, prvenstveno iz medicinskih razloga u vidu sve manje plodnosti, a većih zdravstvenih rizika za majku i dijete nakon 40-te godine. Roditelji sa povećanjem dobi imaju i sve manje energije za podizanje djeteta, jer to uključuje znatne psihofizičke napore u vidu smanjenog broja sati spavanja, češćih odlazaka liječniku, povećane obiteljske logistike i brojnih fizičkih napora koje od roditelja iziskuju mala djeca.

Pa ipak su u svom su odnosu prema djetetu, zbog dobi, iskustva i emocionalne zrelosti u prosjeku pažljiviji i odgovorniji od mlađih roditelja, s tim da ih povremeno ta briga psihički umara i dovodi u dilemu oko pitanja imaju li preostalih psihičkih i fizičkih resursa za još djece. No, uloženi napori nerijetko rezultiraju i sukladnim rezultatima, stoga su djeca koja su primila više pažnje, njege i osobnih ulaganja roditelja, prema znanstvenim istraživanjima, bolje socijalizirana, imaju bolje zdravlje, bolje obrazovne rezultate, bolje razvijene vještine i talente.

Veća učestalost "nadarene djece"

U skupini identificiranoj kao „nadarena djeca“ statistički je značajno više djece roditelja koji su se kasnije odlučili na roditeljstvo. Razlog tome u velikoj mjeri leži u ulaganjima u djecu, za što je presudan obiteljski model funkcioniranja prema kojem su i roditelji ulagali u sebe, zatim primjerom pokazivali da je vrijedno baviti se umjetnošću, znanošću, tehnikom, zdravljem, sportom ili nekom drugom kompleksnom i za razvoj važnom djelatnosti. Također su bili spremni voditi djecu na slobodne aktivnosti koje potpomažu njihov razvoj, poput muzičke škole, jezika, sporta i sličnog.

Istraživanja pokazuju da je za razvoj nadarenosti jedan od presudnih faktora obiteljski milje i vrijednosti koje se u obitelji njeguju. „Stariji osvješteni roditelji“ svjesni su i blagoslova koji im pruža prilika da se brinu za dijete, te unatoč umoru i „osjećaju potrošenosti“ više uživaju u roditeljstvu i spremni su na veće žrtve. Nasuprot tome, mladi roditelji koji su prerano krenuli u roditeljstvo, nerijetko i neplanski, češće nisu spremni na odricanja od izazova svoje mladosti, manje pažnje poklanjaju djetetu, nisu u potpunosti svjesni svoje odgovorne uloge, a imaju i veću stopu razvoda od „starijih roditelja“. Iako imaju više fizičke energije i zdravlja, te psihofizičke zajtjeve ne smatraju preteškima, često im pomažu i njihovi roditelji, svjesni njihove nezrelosti za odgovornu ulogu podizanja djeteta. 

Psihoportal.com

VEZANI SADRŽAJI

Warning: date(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 198

• Poštapalice naše svakidašnje
• Psiholog ili psihijatar?