Školski štrajk za klimu, također poznat u raznim regijama kao "Petak za budućnost" ili "Mladi za klimu" odn. za klimatske promjene mladih je rastući međunarodni pokret učenika i studenata koji se odlučuju ne pohađati nastavu i umjesto toga sudjeluju u demonstracijama kako bi zatražili spriječavanje daljnjeg globalnog zagrijavanja i klimatske promjene.

Učenica Greta Thunberg

Promidžba i široko rasprostranjeno organiziranje počeli su kada je Greta Thunberg organizirala akciju izvan švedskog Riksdaga (parlamenta), držeći natpis "Skolstrejk för klimatet" ili "Školski štrajk za klimu". Dana 20.08.2018. Greta Thunberg, tada u devetom razredu, odlučila je ne pohađati školu sve do općih izbora u Švedskoj 2019. godine, nakon 9. rujna zbog toplinskih udara i požara u Švedskoj.

Ona tvrdi da je ovaj potez inspiriran tinejdžerskim aktivistima u srednjoj školi Parkland Marjory Stoneman Douglas na Floridi. Njezini zahtjevi bili su da švedska vlada smanji emisije ugljičnog dioksida prema Pariškom sporazumu, i prosvjedovala je tako što je sjedila ispred Riksdaga svaki dan tijekom školskih sati uz znak Skolstrejk för klimatet ("Školski štrajk za klimu").

Ona je 7.9., neposredno prije općih izbora, najavila da će nastaviti štrajk svakog petka sve dok se Švedska ne uskladi s Pariškim sporazumom, te skovala slogan FridaysForFuture, koji je stekao svjetsku pozornost. Inspirirala je učenike širom svijeta da sudjeluju u studentskim štrajkovima.

Masovni štrajkovi

Masovni štrajkovi u školama započeli su u studenom 2018. godine. U Australiji je tisuće učenika inspirirano Thunbergom štrajklo petkom, ignorirajući poziv premijera Scotta Morrisona za "više učenja u školama i manje aktivizma". U prosincu su se studentski štrajkovi nastavili u 270 gradova u zemljama poput Australije, Austrije, Belgije, Kanade, Nizozemske, Njemačke, Finske, Danske, Japana, Švicarske, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države.

God. 2019. ponovno su organizirani štrajkovi u gore navedenim zemljama i prvi put su organizirani u drugim zemljama, posebno u Kolumbiji, Novom Zelandu i Ugandi. Najveći do sada masovni štrajkovi dogodili su se 17. i 18. siječnja, kada je najmanje 45.000 studenata izašlo na prosvjede samo u Švicarskoj i Njemačkoj, protiv nedovoljnih politika o globalnom zatopljenju.

U nekoliko zemalja, uključujući Njemačku i Veliku Britaniju, učenici su tražili da promijene zakone kako bi smanjili dob za glasovanje na 16 godina kako bi mogli utjecati na javne izbore u korist mladih, a belgijski ministar za okoliš Flandrije Joke Schauvliege dao je ostavku 5. veljače 2019. godine, nakon što je lažno tvrdio da je Državna sigurnosna agencija imala dokaze da su školski štrajkovi u Belgiji bili "izrežirani".

"Petak za budućnost"

Očekuje se da će petak, 15. ožujka 2019. godine, biti najveći štrajkovi, s desecima tisuća učenika u najmanje 100 zemalja i više od 35 američkih država koje će napustiti školu, uz podršku nekih od najvećih svjetskih ekoloških skupina. Od 14. ožujka web stranica FridaysForFuture.org navodi 1659 događaja planiranih u 106 zemalja, uključujući i Hrvatsku.

FridaysForFuture.org

Scholstrike4climate.com

VEZANI SADRŽAJI

• "Konferencija o zdravlju mladih"
• Zimski kamp za mlade osobe s dijabetesom iz Hrvatske i Italije