Naslovnica
28.3.2024.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Rizik infarkta u dijabetičara

“Unatoč napretku u medicinskoj skrbi, kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta osoba s... Više...
Slika
Špek i luk! Štetno ili korisno?

Masti u slanini su oko 50% mononezasićene, a veliki dio njih je oleinska kiselina, ona ista koja se nalazi i u, hvalevrijednom,... Više...
Slika
Štetne navike za mozak

Neurolozi su ustanovili da mozak ima veliku sposobnost neuroplastičnosti, odn. regeneracije živčanih stanica te prilagodbe... Više...
Slika
Pivski kvasac

Pivski kvasac ili prehrambeni kvasac (lat. Saccharomyces cerevisiae) se koristi prvenstveno u proizvodnji piva i vina. Zbog mnogo... Više...
Slika
Investicijska akademija

Investicijska akademija je HAZEF konferencija koja se održava 14.12. s početkom u 10h na Ekonomskom fakultetu, Trg JF Kennedy 7... Više...
Slika
Znakovi nedostatka magnezija

Magnezij je bitan mineral vitalan za regulaciju srčanog ritma; funkcije mišića, živaca i mozga; i razine energije. Do niskog... Više...
Slika
Jačanje imuniteta

Dolazak jeseni i promjena vremena općenito sa sobom donose povećanu učestalost respiratornih infekcija kao što su prehlada i... Više...
Slika
Emocionalno prejedanje

Emocionalno prejedanje često je vrlo štetno i ogroman mu broj ljudi podlegne. Hrana može biti više od goriva. A okretanje... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Novosti Rano otkrivanje raka dojke
Rano otkrivanje raka dojke PDF Ispis E-mail
Novosti
Petak, 05 Listopad 2018 09:02

rak-dojkeListopad je posvećen podizanju svijesti javnosti o raku dojke. Prilika je to da naglasimo važnost prevencije i mogućnosti ranog otkrivanja, da se svi zajedno podsjetimo kako je potrebno na vrijeme početi brinuti o svom zdravlju te da u većoj mjeri pomognemo onima koji su već oboljeli. Po pojavnosti i smrtnosti rak dojke je već duže vrijeme na prvom mjestu uzroka raka u žena.

 

 

Godišnje se u Gradu Zagrebu bilježi više od 600 novooboljelih žena (2015. posljednji podaci – 659 žena), a u Republici Hrvatskoj više od 2.700. Prema podacima o smrtnosti u Zagrebu od raka dojke godišnje umire više od 200 žena, (2016. godine – 211 žena), a u Hrvatskoj 990 žena. Iako se najčešće pojavljuje u žena iznad pedesete godine, mogu oboljeti i znatno mlađe žene, a oko 1% oboljelih čine i muškarci.

Rizični čimbenici

Najznačajniji rizični čimbenici povezani s nastankom i razvojem raka dojke su: genetski čimbenici (rak dojke u obitelji), dob, prva menstruacija prije 12. godine života, zadnja menstruacija iza 50. godine, nerađanje ili pak rađanje prvog djeteta iza 30. godine. No postoji i niz čimbenika koji se odnose na nezdrave stilove života, kao što su nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, neprimjerena konzumacija alkohola i stres. Na iste uz malo truda i dobre volje možemo itekako utjecati te tako sačuvati vlastito zdravlje. U Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj aktivno se i sustavno provode programi probira raka dojke u čijoj provedbi sudjeluje i Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i to provođenjem dva programa koji se međusobno nadopunjuju.

Program preventivne mobilne mamografije

Program preventivne mobilne mamografije, namijenjen ženama u dobi od 40 do 50 godina te iznad 70. godine. Grad Zagreb i NZZJZ "Dr. Andrija Štampar" prepoznali su veličinu javnozdravstvenog izazova raka dojke te je Program pokrenut 2004. godine, a u sklopu istog do danas je pregledano više od 46.000 žena. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, započeo je 2006. godine, namijenjen je svi ženama u RH u dobi od 50 do 69 godina, pa tako i onima s područja grada Zagreba. U tijeku je provođenje petog ciklusa pozivanja.

Ciljevi navedenih programa su:

•otkrivanje raka dojke u početnom stadiju, u što većem udjelu;

•dugoročno smanjenje mortaliteta od raka dojke;

•stvaranje navike kod žena za potrebom provođenja preventivnih pregleda.

Posljednjih nekoliko godina u podizanju svijesti žena i ukupne javnosti napravilo se puno, no još uvijek ima prostora za unaprjeđenje, ovo je poziv svim institucijama, udrugama i pojedincima da se aktivno uključe u ovu borbu.

Melita Jelavić, dr. med., specijalist epidemiolog, voditeljica Odjela za epidemiologiju kroničnih nezaraznih bolesti

 

Stampar.hr

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2024 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.