Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije koja se pojavljuje i uzrokuje 60-80% slučajeva demencije. U mozgu izaziva promjene zbog kojega pacijent progresivno gubi pamćenje. Simptomi bolesti se pojavljuju nakon 60. godine. Alzheimerova bolest je povezana sa starenjem te je uvjetovana načinom života, okolinom i genetskim predispozicijama. Uzrok simptoma je degeneracija moždanih stanica koja rezultira u promjenama u mozgu zbog sve veće i veće degeneracije stanica u mozgu.

Najčešći simptomi

1. Smanjena sposobnost prihvaćanja i pamćenja novih informacija:

• ponavljajuća pitanja ili razgovori

• pogrešno postavljanje osobnih stvari

• zaboravljajući događaje ili sastanke

• izgubiti se na poznatoj ruti

2. Oštećenja u rasuđivanju, složenom zadatku i izvršavanju prosudbe:

• slabo razumijevanje sigurnosnih rizika

• nemogućnost upravljanja financijama

• slaba sposobnost odlučivanja

• nemogućnost planiranja složenih ili sekvencijalnih aktivnosti

3. Pojačane vizualne sposobnosti koje nisu povezane s problemima vida:

• nemogućnost prepoznavanja lica ili uobičajenih predmeta ili pronalaženje predmeta

• nemogućnost korištenja jednostavnih alata, na primjer, za orijentaciju odjeće uz tijelo

4. Smetnje govora, čitanja i pisanja:

• poteškoće u razmišljanju uobičajenih riječi dok govore, oklijevanje

• greške u govoru, pravopisu i pisanju

5. Promjene u osobnosti i ponašanju:

• promjene raspoloženja izvan karaktera, uključujući agitaciju, apatiju

• povlačenje iz društva ili nedostatak interesa, motivacije ili inicijative

• gubitak empatije

• kompulzivno, opsesivno ili društveno neprihvatljivo ponašanje

Otežano postavljanje dijagnoze

Zbog blagog oblika na samom početku, i simptoma koji se mogu zamijeniti s današnjim užurbanim načinom života, teško je postaviti dijagnozu do tek kasnijeg stadija bolesti. U teškom stupnju bolesti, kada je odumrlost moždanih stanica toliko visoka, osobe nisu u stanju osjetiti dehidraciju, glad i zbog toga ako osobe nisu dobro zbrinute mogu umrijeti od tih, nama jednostavnih situacija.

Nedostatak odgovarajućeg lijeka

Sam tok bolesti može se podijeliti na nekoliko načina: od prvih simptoma, manjih poteškoća u razmišljanju i sjećanju, zaboravljivosti, gubitka motivacije, te demencije. Činjenica je da moždane stanice nemaju mogućnost obnavljanja, odumiru i ne postoji način da se izbjegnu napredak bolesti, no znanstvenici pokušavaju naći rješenje razumijevanjem samog početka bolesti.

Problem se stvara kada proteini (koji funkcioniraju poput kanala) u neuronima prestaju raditi i nastaje nakupina koja postaje toksična i na kraju izolira stanicu koja potom umire. Odumiranje neurona se odvija u nepredvidljivom obrascu po cijelom mozgu - tako pogođeni dijelovi mozga vidljivo utječu na funkcije povezane uz taj dio mozga.

Znanstvenici su pronašli dva proteina čije su promjene povezane s Alzheimerom:

• Tau proteini - imaju funkciju unutarnje strukture i prenašanju bitnih sastojka u stanicu. U Alzheimerovoj bolesti tau proteini promjene konformaciju, grupiraju se i stvore strukturu zvanu neurofibrilarni zaplet

• Beta amiloidi - ostatci većeg proteina koje se nakupe i grupiraju u plak koji blokira komunikaciju između stanica.

Simptomatsko liječenje

Nažalost, ne postoji lijek za ovu bolest, i jedina je opcija simptomatsko liječenje koje uključuje i razne vježbe za kognitivne sposobnosti, i također postoji liječenje usporavanjem bolesti. Uz činjenice da se šansa Alzheimerove bolesti povećava se godinama (zato je i učestalija kod žena jer duže žive) i da postoji veći rizik ako je član obitelji imao tu bolesti, pušenje, pretilost, teške moždane traume i drugi faktori poput visokog kolesterola i tlaka povećavaju rizik bolesti .

Vježbanjem, zdravom prehranom, spavanjem, učenjem i stimulacijom kognitivnih vježbi i socijalne aktivnosti mogu pomoći u smanjivanju mogućnosti razvitka bolesti.  U većini se slučajeva članovi obitelji brinu o oboljelim osobama, no s vremenom to postaje fizički i emocionalno zahtjevnije pa se tada često uključuju, ako već nisu njegovatelji. Nadamo se da će se u budućnosti ovoj neizlječivoj bolesti naći lijek jer kao i svaka bolest ostavlja veliki fizički i emocionalan utisak na samu osobu i njezine bližnje.

Dan 21. rujna se obilježava kao Dan Alzheimerove bolesti, a cijeli je mjesec rujan posvećen podizanju svjesnosti o bolesti kod koje se svake 3.2 sekunde prijavljuje nova oboljela osoba. Od demencija u svijetu boluje 47 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj oko 87 tisuća oboljelih. Ako se ne pronađe lijek za Alzheimerovu bolest procjenjuje se da će do 2050. godine od demencije u svijetu bolovati 115 milijuna ljudi, dok bi se u Hrvatskoj broj oboljelih do 2030. godine mogao popeti na 110 tisuća oboljelih.

Dina L. Volcansek, Medikus kreativni laboratorij

Medicalnewstoday.com

Webmd.com

Mayoclinic.org

VEZANI SADRŽAJI

• Diabetes mellitus
• Jeste li hipohondar?
• Komplikacije dijabetesa
• Krvna grupa otkriva sklonost bolestima
• Mišja groznica
• Pristup bolesniku oboljelom od Parkinsonove bolesti
• Svjetski dan Parkinsonove bolesti 2014.
• Tajni signali tijela
• Ulje kanabisa ublažava Crohnovu bolest
• Urin ukazuje na bolest