Naslovnica
18.8.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina Inventura zdravlja
Inventura zdravlja PDF Ispis E-mail
Medicina
Autor Medikus   
ÄŚetvrtak, 10 SijeÄŤanj 2019 08:30

srce-znakU vrtlogu života mnogi maju najmanje vremena za sebe, zaboravljaju?i kako je briga o zdravlju – kako fizi?kom, tako i psihi?kom – uvijek najdragocjeniji "kapital". Kao što planirate poslovne strategije ili osobne financije, za godinu koja je pred nama isplanirajte i osobnu inventuru zdravlja.

 

 

Sije?anj

Bolje sprije?iti, nego lije?iti

Europski tjedan prevencije raka vrata maternice (Cervical Cancer Prevention Week) obilježava se svake godine u sije?nju diljem Europe radi podizanja svijesti o bolesti i mogu?nostima sprje?avanja i ranog otkrivanja raka vrata maternice. U Europi svake godine oko 60 000 žena oboli od raka vrata maternice, a 30 000 ih umre. U Hrvatskoj svake godine oboljeva 600 žena, a polovica ih umre.

Otkrivanje raka vrata maternice mogu?e je mikroskopskom citološkom pretragom (analizom stanica koje se uzimaju tijekom ginekološkog pregleda i razmazuju na stakalcu). Tim je otkri?em (1924. g.) G. N. Papanicolau, podrijetlom Grk, spasio milijune života žena diljem svijeta, ?ime je zadužio ?ovje?anstvo, a analiza je, po njemu, popularno nazvana "PAPA" test ili "PAP" test. Danas sa sigurnoš?u znamo da je jedan od glavnih uzro?nika u nastanka raka vrata maternice dugotrajna kroni?na (nelije?ena) upala rodnice i vrata maternice prouzro?ena humanim papiloma virusom (HPV) koji se prenosi spolnim putem.

Poznato je više od 150 tipova HPV-a, a njih 15 uzrokuje rak vrata maternice, dakle imaju onkogeni potencijal. Iako je u Hrvatskoj cijepljenje protiv HPV-a besplatno i nalazi se u redovitom godišnjem programu cijepljenja za u?enice i u?enike osmih razreda, interes je još uvijek jako slab, premda dokazano umanjuje vjerojatnost obolijevanja. U 11 godina provedbe ovog programa u Hrvatskoj je cijepljeno tek 5630 u?enika, a – usporedbe radi – u Portugalu je odaziv za cijepljenje visokih 85%, a u Velikoj Britaniji 80%.

Ugledni ?asopis The Lancet objavio je kako ?e se ova vrsta raka iskorijeniti do 2035. godine u tim zemljama održi li se isti ritam cijepljenja. Osim raka vrata maternice, HPV virus odgovoran je i za više od 80% slu?ajeva raka anusa te više od 60% raka rodnice i ženskog vanjskog spolovila.

Velja?a

Štitnja?a je dežurni krivac

Za mnoge probleme – od umora, teško?a sa spavanjem, problemima s tjelesnom težinom do depresivnosti i autoimunih bolesti – spremno okrivljujemo štitnja?u, a gotovo se uvriježilo i mišljenje da žene nakon 45.god. (pa i ranije) imaju probleme sa štitnja?om i njezinim hormonima kao dio perimenopauze i menopauze. Zdrava štitnja?a u našem tijelu predstavlja zdrav metabolizam, to jest pretvorbu energije iz hrane u našu sposobnost da živimo, radimo, veselimo se, volimo i budemo sretni.

Nasre?u, današnje medicinsko znanje može im puno pomo?i na putu pronalaženja zdravlja, sugeriraju?i im da u svakodnevni život uvedu zdravu prehranu i obvezne dodatke prehrani koji ?e stabilizirati funkciju štitnja?e. Dakle, iako je uobi?ajno, ne treba uzimati hormone štitnja?e ?im se pojave tegobe. Oni nisu nužni na "prvu", jer jednom kad je krenemo regulirati hormonima, štitnja?a više ne?e znati raditi bez njih. Zbog toga je najprije treba pokušati osnažiti na prirodan na?in. Možda je uspavana velja?a prilika da odete na pregled štitnja?e i saznate zašto ste umorni, razdražljivi, pospani.

Ožujak

S prolje?em u nove navike

S bu?enjem prirode, probudite i neke dobre navike, prije svega one prehrambene. Hrana je mo?an alat u našim rukama. Prema UN-ovim predvi?anjima do 2050. godine u svijetu ?e se morati proizvoditi 70% više hrane kako bi se nahranilo stanovništvo, jer ?e nas tada biti ?ak 9,2 milijarde! Ve? danas potražnja za žitaricama naveliko je premašila proizvodnju; glad za hranom sve je ve?a, no prati je i potpuna polarizacija društva.

Dok u bogatim državama stanovništvo uživa u izobilju i godišnje baca ogromne koli?ine hrane, u siromašnim se zemljama širi epidemija gladi. Bogate zemlje "umiru" od debljine i bolesti koje nastaju zbog pretjerivanja u hrani ili pogrešnog unosa namirnica." Kako bi moglo funkcionirati i biti zdravo, ljudsko tijelo treba, tvrde stru?njaci, biti blago alkalno, tj. lužnato, a hrana koju jedemo u velikoj mjeri odre?uje taj status.

Da je zakiseljavanje organizma opasno te da su gotovo sve bolesti prouzro?ene upravo time što sami trujemo svoje tijelo, govorio je još 30-ih godina 20. stolje?a ameri?ki lije?nik William Howard Hay tvrde?i da je iznimno važno pravilno kombinirati namirnice, tj. da se alkalne i kisele namirnice nikako ne bi trebale unositi zajedno. Alkalne, tj. one koje su poželjne, prije svega su zeleno lisnato povr?e (no i druge vrste povr?a su dobrodošle, osobito celer, mrkva, tikvice, kiseli kupus, zelene mahune..), citrusno vo?e (ali i ve?ina drugog vo?a), gljive, maslinovo ulje, proso.. Popis kiselih namirnica tako?er je duga?ak, pa – primjerice – u kisele namirnice spadaju i neke koje su vrlo poželjne na našim jelovnicima, samo u pravim kombinacijama i koli?inama – brusnice, indijski oraš?i?, grah, heljda, sir.

Naša bi prehrana trebala sadržavati oko 75% alkalnih i 25% kiselih namirnica, što zna?i da su nam za ravnotežu potrebne i kisele namirnice. No ne sve, pa bismo tako trebali izbjegavati procesuiranu hranu, kvasac, prženu hranu, gazirana pi?a, pšenicu, ukiseljeno povr?e.

Travanj

Vrijeme za sistematski pregled

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja. Statistike kažu kako su kardiovaskularne bolesti vode?i uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a dobro je poznato i to da se velik broj slu?ajeva moždanoga i sr?anog udara može predvidjeti i sprije?iti. I najteže bolesti, poput karcinoma, uspješnije se lije?e ako se otkriju u najranijoj fazi. Povišena masno?a u krvi, visoki ili niski krvni tlak, povišen še?er, sve su to tegobe koje u našem organizmu godinama mogu "tinjati", a da im ne pridajemo veliku pozornost, sve dok teško ne obolimo. A samo malim promjenama životnoga stila možemo mnoge od tih modernih bolesti prevenirati.

Zato je od iznimne važnosti stvoriti dobru naviku, napraviti detaljni pregled cijelog tijela i ve?ine organa jednom godišnje, ili barem jednom u dvije godine. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, sistematski pregled podrazumijeva obavljanje laboratorijskih pretraga krvi i urina. Krvna slika pokazat ?e razinu še?era i kolesterola u krvi te mogu?i rizik od anemije. Preporu?uje se i izmjeriti C-reaktivni protein, jer se tako može potvrditi postojanje nekih upala i razli?itih kroni?nih stanja, kao što su, primjerice, reumatske bolesti. Tako?er, preporu?uje se napraviti neurološki pregled, odnosno color doppler krvnih žila vrata i glave, kao i pregled o?iju (pregled fundusa i mjerenje o?nog tlaka).

Sistematski pregled uklju?uje i posjet internisti?koj ambulanti u kojoj se radi EKG; spirometriju kako bi se provjerila funkcija plu?a; ultrazvuk abdomena, štitnja?e i dojki te mjerenje krvnog tlaka uz pregled plu?a i trbuha. Za žene iznad 50 godina, uz mamografiju, važno je jednom godišnje napraviti analizu stolice na okultno krvarenje. Muškarcima starijima od 50 godina svakako se preporu?uje napraviti test na PSA koji se odre?uje iz krvi radi mogu?ega ranog otkrivanja raka prostate te, baš kao i u žena, analizu stolice na okultno krvarenje. Naime, krvarenje u stolici može upu?ivati na rak debelog crijeva i neke druge crijevne tegobe.

Svibanj

Neaktivnost vodi u mnoge bolesti!

U svibnju se obilježava Svjetski dan kretanja. Nedostatak vremena ve?ini je ljudi glavni razlog što ne vježbaju – to navodi gotovo svaki drugi neaktivni pojedinac. Nešto više od 20% naših gra?ana ne vježba zbog zdravstvenih tegoba, dok – naravno – uvijek ima onih (oko 18%) koji priznaju da su lijeni i da im nedostaje motivacije. Nekima su izgovor i godine. Podatci kažu kako je prosje?an ?ovjek fizi?ki aktivan manje od dva sata dnevno. Za razliku od naših predaka, danas je posao ve?ini pretežno sjedila?ki, a kvaliteta hrane upitna. Sve je to idealna podloga za razvoj brojnih bolesti. Debljina, o kojoj se najviše govori, ipak je samo jedna od posljedica neaktivnosti.

Posljedice neaktivnosti su ve?i rizik od anksioznosti i depresije te nekih malignih bolesti, prije svega karcinoma debelog crijeva te karcinoma dojke, ranija pojava ateroskleroze, ve?a incidencija moždanih i sr?anih udara te dijabetes tipa 2 kao suvremena pošast. Fizi?ka aktivnost može usporiti mnoge promjene koje se u ljudskom tijelu doga?aju starenjem. Smatra se da se najmanje 50% tih promjena može pripisati atrofiji uslijed neaktivnosti. Slabljenje miši?nog tkiva u odnosu na masno, gubitak koštanog tkiva (što je osobito izraženo kod žena) te usporavanje bazalnog metabolizma može se prevenirati (ili usporiti) upravo tjelovježbom.

Ako su nam miši?i slabi, manje ?e biti sposobni trošiti masno?e. Ako uz to unosimo više kalorija nego što trošimo, a bazalni metabolizam se prirodno usporava, rezultat ?e biti – višak kilograma. Aerobne tjelesne aktivnosti poput brzog hodanja, tr?anja, plivanja ili vožnje biciklom smatraju se idealnima za svaku životnu dob, jer stimuliraju funkcijsko poboljšanje rada srca i krvotoka, disanje te op?enito podižu kondiciju. Rekreacija žena i muškaraca uvijek bi se trebala sastojati od kardiotreninga (aerobnog treninga) i treninga snage (anaerobnog treninga). Postotak jednog ili drugog može varirati, ali moraju se nadopunjavati ako želite pozitivno utjecati na zdravlje i izgled tijela.

Lipanj

Kontrola madeža

Svako crvenilo jos? od djetinjstva pribraja se nas?em UV rac?unu. Nakon s?to se rac?un napuni – a to se obic?no doga?a u dobi od 50 godina – povec?ava se rizik od raka koz?e, vezivno tkivo slabi, a javljaju se i bore. Iako sunce ima puno dobrih strana – jac?a nas? imunosni sustav, potic?e proizvodnju vitamina D, odgovorno je za izluc?ivanje hormona srec?e – "prz?enje" na plaži nikad nije dobro rjes?enje, jer su UV zrake glavni krivac za pojavnost melanoma. Ovo je pravo vrijeme da se pobrinete za zaštitu od sunca, ali i da prekontrolirate madeže.

Abeceda melanoma neka vam uvijek bude negdje pri ruci. Kad je rije? o madežima, na ovo morate obratiti pozornost:

Asymetry – asimetrija – sumnjivim se smatra madež nepravilnoga, asimetri?nog oblika i bizarnog izgleda

Border – rubovi – normalan madež ima jasne i pravilne rubove, a kod onih koji se mijenjaju, rub postaje nejasan, nepravilan i mutan

Color – boja – promjena boje najalarmantniji je znak, osobito ako madež postane tamnosme?, siv, crn, plavi?ast i ako ima više nijansi boja, a tako?er, sumnjiv je madež koji gubi boju i ima bjelkasta podru?ja

Diameter – promjer – promjer do 6 milimetara smatra se normalnim, ali ako je uz ostale znakove primjetan nagli rast madeža, to može biti razlog za brigu, odnosno razlog za kirurško uklanjanje madeža

Elevation – izbo?enost, uzdignu?e – kada madež ili dio madeža naraste iznad razine kože, kao bradavica

Feeling – osje?aj – subjektivni doživljaj da neki madež svrbi, boli ili pe?e tako?er može biti razlog da ga smatramo sumnjivim.

Srpanj

Neka vam ništa ne pokvari ljeto

Odlazak na godišnji odmor mnogima je prilika da se opuste od svakodnevnoga stresa i napune baterije, no nerijetko se dogodi da, umjesto na plaži ili u hladovini, završe u pretrpanim turisti?kim ambulantama zbog zdravstvenih tegoba. Proljev, povra?anje, povišena tjelesna temperatura, alergijske reakcije, opekline, vaginalne i druge infekcije i, dakako, putna mu?nina kao klasi?na "ljetna prtljaga" samo su neke tegobe koje nam mogu pokvariti godišnji odmor.

Zašto se razbolimo baš uvijek kad nam to najmanje treba, u ovom slu?aju na godišnjem odmoru? Sve po?inje i završava imunitetom. Naime, kad smo pretrpani obvezama i izloženi stresu, adrenalin nas nerijetko održava zdravima. ?im se malo opustimo, sav taj ludi životni tempo do?e na naplatu.

I naš stil života, a prije svega prehrane, kada si dopuštamo više uživanja u "zabranjenim namirnicama", potom velika vru?ina, loša termi?ka obrada hrane, sjedenje u mokrom kupa?em kostimu "razoružava" naš imunosni sustav.

Kolovoz

Odlu?ite biti sretni!

Ljudi oduvijek imaju potrebu s vremena na vrijeme odmaknuti se od svakodnevice i pogledati svoj život u široj perspektivi kako bi detektirali što rade dobro, a što bi trebali promijeniti radi lakšeg ostvarivanja željenih ciljeva. To obi?no rade na kraju jednog životnog ciklusa ili na po?etku novoga – na kraju i po?etku školske ili poslovne godine, prilikom promjene radnog mjesta te kad imaju malo više vremena kako bi se posvetili sebi.

A vrijeme godišnjih odmora idealno je da, malo za promjenu, stavite sebe u prvi plan i donesete najvažniju životnu ulogu, onu da želite biti sretni. Istraživanja upu?uju na to da osje?aj sre?e ne mora ovisiti o vanjskim okolnostima jer postoje mnogi ljudi koji se i u najtežim okolnostima osje?aju sretnima. Sre?a ovisi o tome znamo li prepoznati i cijeniti ono što imamo ili smo stalno zabrinuti i nesretni zbog onoga što nemamo.

Ve?ina ljudi, unato? objektivno nepovoljnim okolnostima, ima puno razloga da se osje?a dobro i sretno jer imaju dobro zdravlje, obitelj, prijatelje, krov nad glavom i vjerojatno još puno toga što ?esto i neopravdano smatraju ne?im normalnim, a ?iju vrijednost shvate tek ako to izgube. Istraživanja tako?er upu?uju na to da sretni ljudi sre?u pronalaze u malim stvarima, primjerice u ugodnim razgovorima i druženjima te svakodnevnim pobjedama, umjesto da ?ekaju da im se dogodi nešto veliko.

Isto tako, oni koji su stalno nezadovoljni i najboljim stvarima pronalaze nedostatak, što im je dovoljan argument da se nastave osje?ati nesretno i pesimisti?no. Jako je važno osvijestiti da je pesimizam, kao i sre?a, životni stav te u pravilu ima malo veze s objektivnim okolnostima.

Rujan

Zdravlje srca

Svake godine 17,5 milijuna ljudi u svijetu prerano umre od sr?anožilnih bolesti, a predvi?anja su da ?e do 2030. godine navedeni broj porasti na 23 milijuna ljudi. Na ove alarmantne podatke svake godine upozoravaju stru?njaci uo?i Svjetskog dana srca 29. rujna. Lije?nici kažu kako se ?ak 80% prijevremenih smrti zbog sr?anih problema može sprije?iti ako se kontroliraju ?etiri glavna faktora rizika – uporaba duhana, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola. Obiteljsko naslje?e tako?er je bitno i dobro je poznato da u nekom obiteljima postoji sklonost za nastanak pojedinih bolesti. Prevencija je u tim slu?ajevima još važnija.

Najopasnije sr?anožilne bolesti su infakrt miokarda i moždani udar. One su naj?eš?e posljedica aterosklerotskih promjena na koronarnim, tj. moždanim arterijama, koje u jednom trenutku dovode do njihova naglog za?epljenja i posljedi?nog odumiranja. Uostalom, to su i vode?i uzroci smrti u nas. Ne smijemo zaboraviti ni zatajivanje srca, koje se javlja sve ?eš?e, upravo dijelom i zbog napretka suvremene, poglavito intervencijske kardiologije. Pacijent sa sr?anim udarom lije?i se u pravilu intervencijskim zahvatom, tj. otvaranjem za?epljene koronarne arterije. Potom se postavlja stent odnosno potpornica, ali ako se to ne dogodi u ranoj fazi od po?etka simptoma, dio srca ve? je nepovratno izgubljen.

Takav pacijent napušta bolnicu s otvorenom krvnom žilom, ali s ve? postoje?im ošte?enjem funkcije srca, jer se dio sr?anoga miši?a koji je odumro pretvorio u ožiljak. Ožiljak ne sudjeluje u sr?anoj funkciji i može biti izvorište opasnih aritmija u budu?nosti. Postoje i kardiomiopatije – bolesti koja primarno zahva?aju sr?ani miši? pa i one mogu prouzro?iti zatajivanje srca. Tako?er, to mogu i prekasno prepoznate bolesti sr?anih zalistaka, neke priro?ene bolesti srca, upala sr?anoga miši?a i sl. Zatajivanje srca naziva se naj?eš?om zlo?udnom bolesti današnjice. Od njega boluje više od 2% odraslih, a smrtnost je oko pedeset posto tijekom pet godina od postavljanja dijagnoze.

Listopad

Na pregled dojki

Listopad je mjesec posve?en raku dojke. Svaki mjesec u Hrvatskoj se dijagnosticira 250 slu?ajeva raka dojke, a u istom razdoblju 90 žena izgubi bitku za život zbog ove bolesti. Iako nam statistike ne idu u prilog, kao ni ?injenica da se s rakom dojke suo?avaju sve mla?e žene, stru?njaci kažu kako je ova bolest izlje?iva u 98% slu?ajeva ako se otkrije u ranoj fazi, kad mu je veli?ina manja od jednog centimetra.

Nažalost, u 20% slu?ajeva bolest u trenutku postavljanja dijagnoze bude u uznapredovaloj fazi. Osim veli?ine, za prognozu bolesti bitna je i vrsta karcinoma, stupanj njegove zlo?udnosti, proširenost u pazušne limfne ?vorove, hormonski status.

Rak dojke ne treba biti smrtonosna bolest jer kada se otkrije na vrijeme izlje?iv je u preko 90% slu?ajeva. Terapija je za odre?ene vrste karcinoma sve bolja i sve preciznija, tako da danas i metastatska bolest postaje kroni?na bolest.

Studeni

Danas pretili, sutra dijabeti?ari

Do 2025. godine pojava dijabetesa tipa 2 udvostru?it ?e se u odnosu na razdoblje od prije 10 godina. Iako se prije tvrdilo da je dijabetes bolest starije populacije, danas se zna da obolijeva sve više mladih ljudi, što zna?i da prevenciju treba zapo?eti još u djetinjstvu. No za razliku od dijabetesa tipa 2, koji je naj?eš?e rezultat pretilosti, pogrešne prehrane i manjka tjelesne aktivnosti, zabrinjava podatak kako sve više ljudi (i djece!) obolijeva od dijabetesa tipa 1, koji nastaje kao posljedica autoimunih procesa u organizmu, odnosno onda kada guštera?a proizvodi malo ili nimalo inzulina.

Iako za dijabetes tipa 1 postoji inzulinska terapija, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost veoma su važne. U?estalost ovog oblika dijabetesa u djece i mladih u posljednjih je 50 godina znatno porasla, a zabrinjava ?injenica da se sve više uo?ava pojava bolesti kod mla?e djece, posebice kod onih do pet godina. Podatci kažu kako u Hrvatskoj svake godine od dijabetesa tipa 1 oboli 130 djece i mladih. Prvi su simptomi bolesti u?estalo mokrenje, prekomjerna že?, gubitak tjelesne mase, urin koji miriše na aceton i umor. Za razliku od dijabetesa tipa 1, dijabetes tipa 2 nema tako izraz?ene simptome, u c?emu se i krije najvec?a opasnost.

Tip 2, koji je i najc?es?c?i oblik bolesti, javlja se kad gus?terac?a ne moz?e stvarati dovoljnu kolic?inu inzulina koja bi zadovoljila potrebe organizma, tj. kad se proizvedeni inzulin ne iskorištava uc?inkovito. Sjedila?ki na?in života, konzumiranje brze hrane i gaziranih napitaka te prekomjerna tjelesna masa glavni su krivci za dijabetes tipa dva. Procjenjuje se kako vis?e od 40% oboljelih ne zna za svoju bolest prije nego s?to im je dijagnosticiraju te z?ive s njom do sedam godina. Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost najvaz?niji su za prevenciju ove bolesti.

Uo?i Svjetskog dana dijabetesa, koji je se obilježava 14. studenoga, stru?njaci upozoravaju kako je dovoljno izgubiti 3 – 4 kilograma tjelesne mase i redovito svakodnevno brzo hodati 30 minuta da bi se za gotovo dvije trec?ine smanjila incidencija dijabetesa.

Prosinac

Vrijeme za zahvalnost!

Prema definiciji koju zagovara dr. sc. Kenan Crnki?, autor uspješnica "Pazi kojeg vuka hraniš" i "7 tajni uspjeha" sre?a je željeti ono što ste postigli, a uspjeh je posti?i ono što želite. Upravo zato mnogi uspješni ljudi nisu sretni, ali su svi sretni ljudi itekako uspješni. Ovaj vrsni autor, ?ije su knjige mnogima promijenile život, smatra da katkad postižemo nešto samo zato da bismo drugima nešto pokazali ili dokazali, dok istodobno pla?amo golemu cijenu zato što ne "trošimo" život, nego mu dopuštamo da on potroši nas. Za sve koji razmišljaju o kupnji poklona za najdraže, dobra je ideja pokloniti neku od knjiga koje inspiriraju i ukazuju na prave vrijednosti.

Sre?a je duboko individualna stvar, stoga ne postoji sveobuhvatna definicija sre?e i uspješnosti. Uspješni ste u onoj mjeri u kojoj ste svoj svakodnevni život uskladili s vlastitom vizijom uspjeha (a ne ne?ijom tu?om ili društva u cjelini). Unato? svim promjenama u na?inu života, postoji jedna ?injenica koja se nikad ne?e promijeniti, a to je da trud, posvec?enost sebi i drugima te odgovornost dovode do osjec?aja ispunjenosti. Naz?alost, mnogi ljudi danas c?ine upravo suprotno od onog s?to ih jedino moz?e dovesti do pravoga zadovoljstva. Naravno, zbog toga su nesretni i apatic?ni te osje?aju sve manje prave strasti za z?ivotom i sve manje smisla.

Važno je razumjeti da jedino na što imamo izravan utjecaj jesmo mi sami. Iako se na prvi pogled to može ?initi jako malo, kad po?nemo utjecati na sebe (bez obzira na to kojom se metodom služimo) kako bismo ostvarili bolji i sretniji život, shvatit ?emo da možemo napraviti puno više nego što smo mislili.

Danijela Petrov/magazin (Ordinacija.hr)

Ordinacija.hr

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.