Naslovnica
18.8.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina Komplikacije dijabetesa
Komplikacije dijabetesa PDF Ispis E-mail
Medicina
Subota, 24 Studeni 2018 05:42

dijabetesŠe?erna bolest jedan je od vode?ih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj, a uz to smo svjedoci kontinuiranog porasta broja oboljelih. Vec? dugi niz godina šec?erna bolest nalazi se me?u deset vodec?ih uzroka smrti u RH, uz stalan trend porasta njezinog udjela u ukupnoj smrtnosti. Tako je u 2015. godini še?erna bolest bila na 7. mjestu ljestvice vodec?ih uzroka smrti s 3,06% udjela u ukupnoj smrtnosti, a ve? 2017. popela se na 4. mjesto i ima udio od 4,4% i 2.331 umrlih.

 

 

 

Inzulinski pripravci

Osoba sa še?ernom bolesti tipa 1 lije?enje zahtijeva nadoknadu inzulina kako ne bi bili životno ugroženi. Standard u lije?enju, preporu?en u stru?nim smjernicama, primjena je intenzivirane inzulinske terapije. Za bazalne potrebe daje se inzulin dugog djelovanja, jedna ili dvije doze, te doza inzulina kratkog djelovanja prije svakog obroka. Moderni oblik inzulinskog lijec?enja je lijec?enje inzulinskim pumpama odnosno kontinuirana supkutana primjena inzulina. Za lije?enje inzulinskim pumpama koriste se isklju?ivo analozi humanih inzulina – lispro, aspart, glulizin, jer ovi pripravci ne stvaraju precipitate u kateterima pumpe kao što je to slu?aj s humanim inzulinom. Inzulinski pripravci proizvode se DNK tehnologijom, ?ime se dobivaju rekombinantne humane strukture, a dostupan je niz analoga dobivenih modificiranjem molekule humanog inzulina. Opc?enito se inzulinski pripravci dijele na brzodjeluju?e, srednjedugodjelujuc?e, dugodjelujuc?e, odnosno ultradugodjeluju?e te inzulinske pripravke s bifazic?nim djelovanjem. Kako je pristup inzulinskom lije?enju odre?en tipom šec?erne bolesti tako se inzulinski pripravci nalaze uglavnom na Osnovnoj, odnosno dijelom i na Dopunskoj listi lijekova.

Bioidenti?ni lijekovi

dijabetesSamo u skupini dugodjeluju?ih inzulinskih pripravaka imamo biosli?an lijek za inzulin glargin, a za sve ostale inzuline ne postoji eventualna zamjena. Osim vildagliptina, podskupina DPP-4 inhibitora na Listi lijekova HZZO-a ima još ?etiri izvorna lijeka (?etiri razli?ite djelatne tvari), odnosno njihove fiksne kombinacije s drugim lijekom za lije?enje še?erne bolesti. Svi ovi lijekovi se nalaze na Listi B i nemaju generi?ku kopiju, što zna?i da pacijenti nemaju na raspolaganju odgovaraju?i lijek s istim svojstvima koji se ne dopla?uje.

 

Najnovija skupina lijekova su inhibitori suprijenosnika natrija i glukoze 2 (SGLT2). U Hrvatskoj su dostupna dva lijeka iz ove skupine i oba se nalaze na Listi B i dopla?uju se. Na listi A, bez doplate, pacijenti nemaju na raspolaganju niti jedan lijek iz ove podskupine. Isto tako, za niti jedan ovaj lijek ne postoji generi?ka kopija. Agonisti (analozi) GLP-1 receptora su neinzulinski lijekovi za snižavanje glukoze u krvi koji se primjenjuju injekcijom pod kožu. Proizvode se uz pomo? rekombinantne tehnologije te spadaju u skupinu bioloških lijekova.

Zagreba?ko dijabeti?ko društvo (ZADI)

dijabetesZagreba?ko dijabeti?ko društvo je socijalno-humanitarna organizacija kojoj je cilj unaprje?enje medicinske i socijalne zaštite oboljelih od še?erne bolesti. Društvo djeluje samostalno , neovisno od utjecaja struktura politike i vlasti. Udruga je osnovana s ciljem promicanja zdravlja, prevencije i unapre?enja kvalitete života osoba oboljelih od še?erne bolesti. Udruga posebno brine o mladim osobama oboljelim od dijabetesa tipa 1, djeci oboljeloj od dijabetesa tipa 1, te osobama oboljelim od dijabetesa tipa 2.

 

Djelatnosti društva su davanje obavijesti o še?ernoj bolesti oboljelima , ?lanovima njihovih obitelji i ostalim zainteresiranim osobama putem tiskanih, elektronskih i audio-vizualnih materijala, predavanja, javnih medija i dr., organiziranje raznih oblika te?ajeva zdravstvenog odgoja i edukativno-rekreativnih zajedni?kih boravaka oboljelih od še?erne bolesti, izdavanje ?asopisa i drugih tiskanih materijala ,te audio – vizualnih materijala namijenjenih zdravstvenom odgoju oboljelih od še?erne bolesti, kroz društvenu suradnju i prijateljstvo s doma?im i inozemnim udrugama i institucijama, u svrhu poboljšanja kvalitete življenja s dijabetesom, podizanje svjesnosti i osnaživanja pojedinaca kroz zajedništvo, gospodarske djelatnosti Društva su organiziranje te?ajeva i seminara, izdava?ka djelatnosti i promidžbene djelatnosti.

Ivona Poljak

Diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u lipnju 2012. s radom na temu ?Prediktori straha od hipoglikemije kod pacijenata oboljelih od dijabetesa tipa 1?. Od 2010.g. radi u KB Merkur, to?nije Sveu?ilišnoj klinici Vuk Vrhovac koja je poznata i kao centar za dijabetes u Hrvatskoj u sklopu projekta European Foundation for the study of Diabetes. Projekt se bavi istraživanjem utjecaja triju edukativnih programa na depresivne simptome kod pacijenata s dijabetesom tipa 2.

Adresa: Ul. Antuna Bauera 19/

web:

http://zadi.hr


Dijabetes u HR

 

U Hrvatskoj registrirano 286.000 dijabeti?ara, no procjenjuje se da ih je pola milijuna. Na samom vrhu opasnih bolesti došlo je do iznena?uju?e promjene, rak više nije vode?i uzrok smrti. Kroni?ne komplikacije bolesti glavni su uzrok smrtnosti i onesposobljenja oboljelih, a istovremeno dovode do velikih troškova za zdravstveni sustav. Najve?i udio tih troškova ?ine troškovi lije?enja komplikacija bolesti, a najnovije analize pokazuju da se dogodio njihov dodatni porast. Trend koji se nije mijenjao posljednjih godina doveo je do porasta troškova za 2 milijarde kuna u nepunih deset godina i u 2016. godini iznosio je 4,6 milijardi kuna, što ?ini 19,8% prora?una Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Troškovi lije?enja komplikacija bolesti zastupljeni su u najve?em udjelu (88,1%), a troškovi koji se odnose na osnovno lije?enje oboljelih na svim razinama zdravstvene zaštite ?ine 1,3% ukupnih troškova lije?enja, uz dodatni dio sredstava za lijekove za lije?enje še?erne bolesti (8,1%) i pomagala (2,5%). Glavni razlog porasta troškova lije?enja še?erne bolesti je porast troškova komplikacija bolesti koji su u ovom razdoblju porasli za 1,8 milijardi kuna (83%). Do toga je došlo zbog velikog porasta broja oboljelih, kao i dalje prisutnog velikog udjela onih s kroni?nim komplikacijama.

Nedostatan registar

dijabetesPovrh svega imamo situaciju da je CroDiab registar od 2014. godine potpuno nedostatan za pouzdanu procjenu stanja. Nastojanja oko uvo?enja panela za še?ernu bolest kao moguc?eg izvora podataka na primarnoj razini zdravstvene zas?tite nisu saživjela, a pokazalo se i da sadašnje stanje informatizacije zdravstva ne omogu?ava povezivanje takvih lokalnih podataka s centralnim bazama. Slijedom svega navedenog, svjesni smo da su negativni trendovi vezani uz še?ernu bolest u Republici Hrvatskoj uzeli maha, a posljedice svega najviše trpe oboljeli. Istovremeno, svjesni smo nerazumijevanja i sporih reakcija onih koji mogu svojim odlukama strateški dugoro?no promijeniti situaciju. Stoga je trenutak da se oboljeli sve aktivnije uklju?e u rješavanje ove problematike. Jedan od zamišljenih koraka je i provedena anketa koju je ispunilo 497 osoba s tipom 2 bolesti i 83 osobe s tipom 1 bolesti. Anketa ima 33 pitanja vezana uz še?ernu bolest, a sastavljena je po uzoru na sli?ne ankete u svijetu kojima se procjenjuje stanje skrbi o bolesti. Cilj ove ankete bio je da se njome upotpuni sadašnja slika stanja u Republici Hrvatskoj s perspektivom koju daju oboljeli, kako bi u daljnjim aktivnostima mogli jasno prezentirati i njihovu “stranu pri?e”. Osim toga, o?ekujemo da ?e ovaj pristup otvoriti ideje i mogu?nosti za nove akcije u koje ?e se oboljeli aktivnije uklju?iti.

 

Regionalne razlike

dijabetes

 

Na prvi pogled o?ito je da te razlike nisu samo uvjetovane razinom skrbi nego i regijom. Iako bi za pouzdanost tih tvrdnji trebalo ispitati ve?u skupinu oboljelih, posebice u pojedinim manjim županijama. S druge strane treba imati na umu da su ispitanici u ovoj anketi prvenstveno ?lanovi dijabeti?kih udruga i jasno su naveli u anketi kako je izvor njihovog znanja o bolesti upravo sudjelovanje u radu udruge kroz razne edukacije i predavanja. To zna?i da su dobiveni podaci o poznavanju rizika i razvoja komplikacija možda precijenjeni i ne predstavljaju u potpunosti “prosje?nu” osobu sa še?ernom boleš?u u RH. Ujedno je mogu?e i da je dobiveni rezultat uspješnosti regulacije glikemije, kao najvažnijeg ?imbenika za prevenciju komplikacija, nešto bolji nego što je “stvarni” prosjek u RH. Optere?enje komplikacijama je prepoznato kao problem u svim razvijenim zdravstvenim sustavima, a i predmet je razmišljanja stru?njaka i specijalista diljem svijeta. Stoga ne ?udi da su novim preporukama stru?nih društava komplikacije i kvaliteta života oboljelih zauzeli središnje mjestu u lije?enju še?erne bolesti. Prepoznavanje rizika razvoja komplikacija, uspješna prevencija i pravovremeno lije?enje su klju? uspjeha kako bi akcije i strategije lijec?enja zaista smanjile negativne uc?inke bolesti na društvo.

Jutarnji.hr

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.