Hrvatska lije?ni?ka komora (HLK) u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) donosi stru?ni osvrt na zablude o cijepljenju.

Zabluda: Traži se da obavezno cijepimo djecu cjepivima koja imaju tajni sastojak, a koji je tajan ?ak i za doktore.

Odgovor: Sastav cjepiva je javno dostupan podatak koji se nalazi u uputi o lijeku i sažetku opisa svojstava lijeka koje svako cjepivo ima, a u kojem su navedeni svi sastojci koje odre?eno cjepivo sadrži. Svako cjepivo sadrži djelatne tvari odgovorne za djelotvornost cjepiva i pomo?ne tvari koje se koriste kako bi se moglo formulirati gotovo cjepivo. Ponekad cjepivo može sadržavati i iznimno male koli?ine tzv. ostatnih tvari koje su u tragovima zaostale iz postupka proizvodnje cjepiva nakon pro?iš?avanja. Ako neka od ovih tvari ima mogu?e neželjeno djelovanje poput primjerice potencijalnog izazivanja alergijske reakcije u preosjetljivih osoba, ona se tako?er obavezno navodi u dijelu navo?enja posebnih mjera opreza i upozorenja.

Zabluda: Ako u sastavu cjepiva stoji "poslovna tajna" zna?i da nismo u potpunosti informirani.

Odgovor: Niti jedno cjepivo u upotrebi u Hrvatskoj nema u sastavu sastojke koji su "poslovna tajna". Poznavanje svih sastojaka cjepiva jedan je od temeljnih preduvjeta registracije cjepiva koje u Hrvatskoj provodi Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) odnosno EMA na razini EU, te daje odobrenje za stavljanje cjepiva u promet.

Zabluda: Na djeci u Hrvatskoj se testiraju cjepiva.

Odgovor: Nije to?no. Sva cjepiva koja su u upotrebi u Hrvatskoj su prošla potrebna klini?ka ispitivanja, registrirana su, a prije nego su ušla u upotrebu u Hrvatskoj korištena su godinama u brojnim zemljama Europe i ostatka svijeta i još uvijek su u upotrebi. Znanstvena istraživanja djelotvornosti i reaktogenosti cjepiva se provode u klini?kim ispitivanjima prije registracije cjepiva i uvjet su za registraciju i puštanje cjepiva u promet.

Zabluda: Cjepiva trebaju biti klini?ki ispitana u RH, a sada to nisu.

Odgovor: Nije to?no. Cjepiva mogu biti klini?ki ispitana drugdje, a proizvo?a? je dužan svu dokumentaciju dostaviti Agenciji za lijekove i medicinske proizvode. Radi osiguranja djelotvornih, kvalitetnih i sigurnih lijekova kao proizvoda od posebnog zna?aja za zdravstvenu zaštitu ljudi, Zakonom o lijekovima (NN 76/13, 90/14) utvr?uje se postupak ispitivanja i stavljanja u promet, proizvodnja, ozna?avanje, klasifikacija, promet, farmakovigilancija, provjera kakvo?e, oglašavanje, opskrba hrvatskog tržišta lijekovima i nadzor nad lijekovima, ispitivanim lijekovima, djelatnim i pomo?nim tvarima. Prema navedenom zakonu imunološki lijek su cjepiva, toksini, serumi ili proizvodi alergena. Prema Zakonu o lijekovima (NN 76/13., 90/14.), u Republici Hrvatskoj u prometu se može nalaziti samo onaj lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet dano od strane hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europske komisije. Prilikom postupka odobravanja, lijek mora pro?i opsežne provjere te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kakvo?e, sigurnosti i djelotvornosti propisane hrvatskim i europskim zakonodavstvom.

Zabluda: Bebe se ne smiju cijepiti s cjepivima koja su još pod promatranjem (cjepivo Hexacima) i ne smiju se nabavljati cjepiva po principu "najniže cijene".

Odgovor: Sva su cjepiva trajno pod „promatranjem“ – post marketinško pra?enje nuspojava cjepiva ne zna?i da su djeca podvrgnuta znanstvenom istraživanju. Nuspojave nakon cijepljenja, kao i nuspojave svih lijekova koji se primjenjuju u zemlji, prate se u svrhu uo?avanja signala grupiranja nuspojava ili javljanja neo?ekivanih nuspojava što , izme?u ostalog, može biti posljedica pogrešne primjene ili greške u proizvodnji na što se mora intervenirati radi zaštite zdravlja stanovništva. Najniža cijena je kriterij za odabir cjepiva samo ako sve pristigle ponude zadovoljavaju uvjete kvalitete.

Zabluda: Djeci se prisilno uštrcavaju neispitana cjepiva.

Odgovor: Nije to?no, nitko u Republici Hrvatskoj ne "uštrcava" prisilno cjepiva, niti imamo neispitana cjepiva. Prema Zakonu o lijekovima (NN 76/13., 90/14.), u Republici Hrvatskoj u prometu se može nalaziti samo onaj lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet dano od strane hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europske komisije. Prilikom postupka odobravanja, lijek mora pro?i opsežne provjere te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kakvo?e, sigurnosti i djelotvornosti propisane hrvatskim i europskim zakonodavstvom.

Zabluda: Autizam je direktno povezan s cijepljenjem tj. javlja se kod djece kao posljedica cijepljenja.

Odgovor: Tvrdnja da je pojava autizma direktno povezna s cijepljenjem je odavno odba?ena zahvaljuju?i brojnim istraživanjima na velikom broju cijepljene i necijepljene djece u kojima se uspore?ivala u?estalost pojave autizma u te dvije skupine. Rezultati spomenutih istraživanja, provedenih tijekom posljednjih dvadesetak godina, pokazuju da se autizam podjednako ?esto javlja u cijepljene i necijepljene djece. Da je cijepljenje uistinu uzrok autizma, tada bi autizam bio zna?ajno ?eš?i kod cijepljene djece, a to nije slu?aj.

Zabluda: Nužno je uvesti obvezno prijavljivanje reakcija na cjepivo od strane pedijatra i isto upisivati u djetetov karton, što sada nije slu?aj.

Odgovor: Obaveza prijavljivanje reakcija na cjepivo od strane pedijatra postoji i dio je sustava za pra?enje nuspojava cjepiva i postoje?eg Registra. Štoviše, lije?nike se dodatno poti?e na prijavljivanje ovih nuspojava tako što ih Hrvatska lije?ni?ka komora „nagra?uje“ tj. za svaku prijavu nuspojava cijepljenja dodjeljuje im odre?eni broj bodova koji su neophodni za posjedovanje odnosno obnavljanje dozvole za obavljanje samostalnog rada kao lije?nika.

Zabluda: Studija Hexacime, cjepiva koje u RH nije odobreno od strane Halmeda, jasno pokazuje da su sva cijepljena djeca u provedenom istraživanju razvila nekakav poreme?aj i to najviše u spektru dišnog sustava.

Odgovor: Cjepivo Hexacima je odobreno centraliziranim postupkom u Europskoj uniji i samim time je odobreno i od HALMED-a. Prema Zakonu o lijekovima (NN 76/13., 90/14.), u Republici Hrvatskoj u prometu se može nalaziti samo onaj lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet dano od strane hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europske komisije. Prilikom postupka odobravanja, lijek mora pro?i opsežne provjere te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kakvo?e, sigurnosti i djelotvornosti propisane hrvatskim i europskim zakonodavstvom. Nije nam poznato istraživanje u kojem su sva cijepljena djeca razvila nekakav poreme?aj.

Zabluda: Tko može garantirati da cijepljeno dijete ne?e biti jedno od onih koje ?e imati nuspojave?

Odgovor: Nitko ne može garantirati da naše dijete ne?e biti jedno od onih koji ?e imati nuspojave nakon cijepljenja. To je rizik koji svjesno preuzimamo znaju?i da su dobrobiti cijepljenja znatno ve?e u usporedbi na potencijalne rizike.

Zabluda: Službene studije cjepiva pokazuju pove?ani broj nespecifi?nih bolesti poslije cijepljenja.

Odgovor: Nisu nam poznate vjerodostojne studije koje pokazuju da se cijepljenjem pove?ava u?estalost nespecifi?nih bolesti.

HLK.hr

VEZANI SADRŽAJI

• Cjepivo protiv gripe 2018.
• AIDS Info šator
• Akcija "Medicinari velikog srca"
• Krpelji i kako ih odstraniti?
• Predavanje "Pristup pacijentima pod pove?anim rizikom od zaraze HIV-om"
• Savjeti na putovanjima
• Vrhunac epidemije gripe