Naslovnica
24.9.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina Kemoterapijom protiv karcinoma
Kemoterapijom protiv karcinoma PDF Ispis E-mail
Medicina
Ponedjeljak, 20 VeljaÄŤa 2017 14:17

kemoterapijaKemoterapija je lije?enje raka kemijskim sredstvima koja uništavaju zlo?udne stanice. Ti se lijekovi ?esto nazivaju citostatici, citotoksi?ni, antitumorski ili antineoplasti?ni lijekovi. Naziv kemoterapija rabi se jer se tim lije?enjem rast zlo?udne stanice kontrolira kemijskim putem. Osniva? je kemoterapije njema?ki istraživa? Paul Erlich (1854.-1915.), koji je primijenio kemijska sredstva u lije?enju zaraznih bolesti (salvarasan u lije?enju sifilisa).

 

Djelovanje kemoterapije

Normalne stanice u tijelu rastu, dijele se i umiru pod kontrolom. Tumor nastaje kada organizam izgubi tu kontrolu, pa se stanice nastavljaju nezadrživo dijeliti i stvarati nove stanice. Citostatici uništavaju zlo?udne stanice ko?e?i njihov rast i diobu. Ti lijekovi ne djeluju selektivno, dakle isklju?ivo na zlo?udne stanice, nego mogu oštetiti i zdrave stanice u tijelu, naro?ito one koje se brzo dijele: krvne stanice, sluznicu probavnoga trakta, spolne stanice, folikul kose. Upravo ošte?enje zdravih stanica uzrokuje popratne neželjene pojave kemoterapije. Ošte?ene stanice obi?no se obnavljaju nakon prestanka kemoterapije. Budu?i da citostatici na razli?ite na?ine zaustavljaju stani?ni ciklus, radi boljeg antitumorskog u?inka ?esto se istovremeno daju dvije ili više vrsta lijekova. To se naziva polikemoterapijom ili kombiniranom kemoterapijom.

U lije?enju nekih tumora koriste se druge vrste terapije, poput hormonske ili imunološke, ?esto u kombinaciji s kemoterapijom, upravo zbog razli?itog na?ina djelovanja na zlo?udne stanice. Hormonska terapija djeluje tako da spre?ava stanice da dobiju hormon koji im je potreban za rast. Kao i kemoterapija, hormonska je terapija sistemska, dakle napada stanice svuda u tijelu. Taj na?in lije?enja naj?eš?e se primjenjuje kod raka dojke koji ima hormonske receptore, prijemnike. Danas se u pravilu koristi hormonska terapija s antiestrogenima koji blokiraju hormonske receptore i djelovanje hormona na tumorsko tkivo dojke.

U obzir dolazi i operativni zahvat kojim se odstranjuju jajnici (kastracija) ili rje?e, zra?enje jajnika, ?ime se onemogu?uje proizvodnja ženskih spolnih hormona koji poti?u rast tumora. Imunoterapija koristi imunološki sustav organizma, bilo direktno ili indirektno, u borbi protiv raka. Naš organizam ima prirodnu sposobnost da se zaštiti od bolesti, uklju?uju?i zlo?udne. Imunološki sustav može prepoznati razliku izmedju zdravih i zlo?udnih stanica i eliminirati potonje iz tijela. Rak, dakle, može nastati kada imunološki sustav organizma zataji. Imunoterapija ili biološka terapija obnavlja, stimulira ili poja?ava prirodnu antitumorsku funkciju imunološkog sustava.

Jedan je od poznatijih oblika imunoterapije raka primjena tzv. citokina, bjelan?evina male molekularne težine, koje antitumorski u?inak ostvaruju direktno - ko?enjem rasta tumorskih stanica i indirektno - stimuliranjem bolesnikovih imunoloških stanica. Drugi je od oblika imunoterapije uporaba tzv. monoklonalnih antitijela koja se vežu na specifi?ne antigene tumorskih stanica. Blokiranje tih receptora na stanicama tumora zaustavlja prenošenje signala s površine stanice u jezgru i na taj na?in zaustavlja rast tumora.

Primjena kemoterapije

kemoterapijaPrije operacije – Kemoterapija se može primijeniti prije operativnog zahvata - to je neo-adjuvantna terapija kojom se smanjuje tumor. Citostatici se obi?no daju bolesnicima ?ija je tumorska masa prevelika ili pre?vrsto vezana uz zdravo okolno tkivo, da bi se olakšalo kirurško odstranjenje tumora.

Nakon operacije – Kemoterapija se ponekad primjenjuje nakon operativnog zahvata (to je adjuvantna kemoterapija), kada je sav vidljivi tumor odstranjen, ali postoji rizik ostatnih, prostim okom nevidljivih stanica (mikrometastaza ili mikropresadnica). Cilj je uništiti eventualna mikrometastatska žarišta bolesti i time smanjiti rizik recidiva, tj. ponovne pojave bolesti. Adjuvantna kemoterapija u pravilu se zapo?inje unutar mjesec dana od kirurškog zahvata.

Za vrijeme terapije zra?enjem – Kemoterapija koja se primjenjuje istovremeno sa zra?enjem naziva se kemoradioterapija. U uznapredovalom raku – Kemoterapija metastatske bolesti ima naj?eš?e za cilj produženje života, olakšanje simptoma bolesti i poboljšanje kvalitete života bolesnika. To je palijativna kemoterapija i obi?no se primjenjuje dok god postoji terapijski odgovor.

Visokodozažna kemoterapija – U lije?enju nekih zlo?udnih tumora (s visokim rizikom recidiva) primjenjuju se visoke doze citostatika radi postizanja boljeg terapijskog odgovora. Budu?i da visoke doze citostatika uništavaju koštanu srž (koja proizvodi krvne stanice), u tim je slu?ajevima potrebno i presadjivanje (transplantacija) srži. To se postiže davanjem tzv. mati?nih krvnih stanica koje se skupljaju iz koštane srži ili periferne krvi, od samog bolesnika (prije visokodozažne terapije) ili od druge osobe (donora) s podudarnim stanicama.

Ciljevi kemoterapije

Ovisno o vrsti i uznapredovalosti raka, kemoterapija može imati razli?ite ciljeve: - izlije?iti rak: neke su vrste raka izlje?ive (npr. rak testisa, Hodgkinova bolest, akutna limfati?na i mijeloi?na leukemija), a smatra se da je izlje?enje postignuto kada bolesnik nema prisutnih zlo?udnih stanica; - kontrolirati rak: to se postiže usporavanjem rasta tumora i uništavanjem stanica koje se mogu proširiti u druge dijelove tijela iz ishodišnoga tumora; - ublažiti simptome bolesti i produljiti preživljavanje u bolesnika s uznapredovalom metastatskom bolesti.

Izbor kemoterapije

U izboru citostatika važno je nekoliko faktora: vrsta zlo?udnog tumora, lokalizacija, proširenost, utjecaj na normalne tjelesne funkcije te op?e stanje bolesnika. Koliko ?esto i koliko dugo ?e se u pojedinog bolesnika primjenjivati kemoterapija ovisi o vrsti raka, ciljevima lije?enja, citostaticima koji se primjenjuju, odgovoru na primijenjenu terapiju i popratnim pojavama. Niti jedno lije?enje ne može zapo?eti bez pristanka bolesnika. Prije po?etka kemoterapije, provjerava se tjelesna težina i visina da bi se izra?unala to?na doza lijeka. Kemoterapija se ?esto daje u tzv. ciklusima, koji uklju?uju periode lije?enja iza kojih slijede pauze od nekoliko tjedana, da se organizam oporavi od popratnih pojava. Dva ili više ciklusa kemoterapije ?ine kemoterapijski protokol. Za vrijeme protokola obavljaju se kontrolne pretrage (krvni testovi, rendgen, ultrazvuk, kompjutorizirana tomografija) da bi se pratio u?inak lijekova na tumor. Rezultati tih pretraga ponekad zahtijevaju promjenu terapijskog plana. Naj?eš?i je razlog tome što kemoterapija nije dovela do dovoljnog smanjenja tumora, a rje?e su to popratna ošte?enja u organizmu.

Kemoterapija se primjenjuje na razli?ite na?ine: putem vene (intravenski), na usta (peroralno), injekcijama u miši? (intramuskularno), pod kožu (subkutano) ili direktno u podru?je tumora (intralezionalno), u obliku kreme na površinu kože (topi?ki). Naj?eš?e se kemoterapija daje intravenski, kroz tanku iglu u venu ruke ili noge. Takodjer se može intravenski primjenjivati putem katetera, mekanih fleksibilnih cijevi smještenih u velikim venama (centralni venski kateter). Peroralni citostatici daju se u obliku tableta ili kapsula i bolesnici ih mogu uzimati kod ku?e. Kemoterapija se može injicirati i u druge dijelove tijela: intratekalno (u spinalnu teku?inu injekcijom izmedju kralježaka na donjem dijelu ledja) ili intrakavitarno (injiciranjem u tjelesne šupljine, npr. mokra?ni mjehur, prsnu ili trbušnu šupljinu). Citostatici se pripremaju u posebno opremljenim bolni?kim prostorijama. Ovisno o vrsti citostatika, lije?enje se može obavljati u bolnici, ambulantno (tzv. dnevna bolnica kada bolesnik primi citostatik i odlazi ku?i, može trajati od pola sata do nekoliko sati) i kod ku?e (tablete, kapsule, kreme).

Nuspojave kemoterapije

kemoterapijaVe? je naglašeno da za sada ne postoji idealan antitumorski lijek koji bi uništio samo zlo?udne stanice, bez štetnog djelovanja na normalna tkiva. Najviše stradavaju zdrava tkiva ?ije se stanice brzo dijele, što ?esto uzrokuje nuspojave. Nuspojave se dijele na op?e ili zajedni?ke za ve?inu citostatika i specifi?ne, vezane uz primjenu pojedinih citotoksi?nih lijekova. Op?e nuspojave, s obzirom na vrijeme javljanja, mogu biti akutne (rane) ili odgo?ene (kasne). Akutne su: mu?nina, povra?anje, povišena temperatura, bolovi, alergijske reakcije, razgradnja krvnih stanica, bubrežne komplikacije. Odgo?ene nuspojave jave se nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon primjene citostatika, kao posljedica ošte?enja zdravih stanica u organizmu. To je, prije svega, ošte?enje koštane srži zbog kojeg je smanjeno stvaranje crvenih krvnih tjelešaca (eritrociti), bijelih krvnih tjelešaca (leukociti) i krvnih plo?ica (trombociti). Posljedice su slabokrvnost s umorom i op?om slabosti, sklonost infekcijama i krvarenju.

Naj?eš?e nuspojave vezane uz probavni sustav jesu: upala sluznice usne šupljine (stomatitis ili mukozitis) s ranicama u ustima, upala sluznice jednjaka, želuca i crijeva, bolovi u trbuhu, proljev, zatvor. Gubitak kose (alopecija) je ?esta nuspojava kemoterapije, ali svi citostatici ne uzrokuju ispadanje kose. Ispadanje dlaka može se javiti na svim dijelovima tijela, uklju?uju?i vlasište, lice (obrve i trepavice), ruke i noge, pazušne jame i stidne regije, postepeno ili u pramenovima. Kosa naraste nakon prestanka citostatske terapije, a nekim bolesnicima po?inje rasti još za vrijeme lije?enja. Naj?eš?e su kasne nuspojave kemoterapije ošte?enje imunološkog sustava, neplodnost, sekundarni tumori. Iako je trudno?a mogu?a za vrijeme lije?enja, ne preporu?a se jer citostatici mogu uzrokovati ošte?enja ploda. Stoga se ženama reproduktivne dobi savjetuje primjena neke od kontraceptivnih metoda (obi?no kondom ili dijafragma). Za žene s rakom dojke nisu prikladne kontracepcijske pilule. Ako je rak otkriven u trudne žene, može biti mogu?e odgoditi kemoterapiju do poroda. Ako pak zlo?udna bolest zahtijeva brže lije?enje, moraju se procijeniti mogu?i štetni u?inci kemoterapije na fetus.

Specifi?ne nuspojave vezane su uz primjenu pojedinih citostatika. To su npr. ošte?enje srca (antraciklini), jetre (lomustin, L-asparaginaza), plu?a (bleomicin, busulfan), mokra?nih organa (cisplatin, ifosfamid), živ?anog sustava (prokarbazin, vinka alkaloidi), sluha (cisplatin) te niz drugih. Popratne pojave kemoterapije mogu biti neugodne, ali se uvijek moraju promatrati naspram sposobnosti citostatika da unište rak. Stoga je vrlo važno svakog bolesnika koji zapo?inje lije?enje detaljno informirati o terapijskom planu i mogu?im popratnim pojavama vezanim uz pojedine citostatike. Neke nuspojave mogu se predvidjeti i postoje djelotvorni lijekovi kojima se mogu ublažiti ili otkloniti. Naj?eš?e se koriste lijekovi protiv mu?nine i povra?anja (antiemetici), u obliku injekcija ili tableta, te tzv. faktori rasta, specijalne bjelan?evine koje se normalno stvaraju u tijelu, a danas se proizvode u laboratoriju: granulocitni faktor rasta poti?e stvaranje leukocita i time smanjuje rizik od infekcije, a drugi faktor rasta - eritropoetin poti?e stvaranje eritrocita, ?ime ublažava simptome slabokrvnosti i potrebu za transfuzijama krvi. Ponekad bolesnici misle da kemoterapija nije efikasna ako nemaju nuspojava ili, ako imaju nuspojave, da je kemoterapija djelotvornija. To je potpuno neto?no, jer nuspojave jako variraju od osobe do osobe i od lijeka do lijeka, i uop?e nisu znak da li su citostatici djelotvorni ili ne.

Kako se boriti s karcinomom

Za vrijeme kemoterapije vrlo je važna pravilna prehrana, koja podrazumijeva namirnice koje sadržavaju sve potrebne sastojke te dovoljno kalorija za održavanje tjelesne težine i obnavljanje tkiva koja citostatici mogu oštetiti. Zdravom prehranom unosi se dovoljno vitamina i minerala, i nije ih potrebno dodatno uzimati. Nepušenje i tjelesna aktivnost tako?er pridonose boljem podnošenju terapije. To?na je izreka “da se s rakom treba boriti”. Vrlo ?esto zlo?udna bolest i kemoterapija koju ona zahtijeva uzrokuju u bolesnika anksioznost, depresiju ili strah. Dobro emotivno stanje važno je kao i fizi?ko zdravlje. Svaki bolesnik treba psihi?ku potporu za vrijeme lije?enja. Vrijedno je citirati preporuke ameri?kog Nacionalnog servisa za informiranje o raku (National Cancer Institute’s Cancer Information Service)

ZZJZPGZ.hr

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.