Reumatoidni artritis je te�ka, kroni?na, upalna bolest vezivnog tkiva koje se najvi�e o?ituje na zglobovima. U ovom poreme?aju imunolo�ki sustav napada hrskavi?no tkivo, kosti i, ponekad, unutarnje organe. Od zglobova su naj?e�?e zahva?eni mali zglobovi �ake, zglavci, ramena, koljena i gle�njevi. Uz odgovaraju?e zdravstvene mjere i izmjene �ivotnog stila, oboljeli mogu imati dug i kvalitetan �ivot.

�

�

�

�to je reumatoidni artritis?

Kod reumatoidnog artritisa stalni upalni proces koji zahva?a sinoviju postupno razara kolagen, ?ime se prostor u zglobu smanjuje i kona?no razara samu kost. Reumatoidni artritis je kroni?no oboljenje u kojem dolazi do upale zglobova, njihovog oticanja, bolnosti, ukru?enosti i gubitka funkcije. Proces zapo?inje u sinoviji, membrani koja omotava zglob, tvore?i za�titnu vre?icu. Ova je vre?ica ispunjena teku?inom za podmazivanje zgloba koju nazivamo sinovijalnom teku?inom. Osim za�tite zglobova, ova teku?ina snabdijeva hranjivim tvarima i kisikom hrskavicu, glatko tkivo koje obla�e krajeve kostiju. Hrskavica je gra?ena prvenstveno od kolagena, strukturnog proteina tijela, koji tvori mre�u vlakana i time podupire zglobove. Kod reumatoidnog artritisa stalni upalni proces koji zahva?a sinoviju postupno razara kolagen, ?ime se prostor u zglobu smanjuje i kona?no razara samu kost. Kod progresivnog reumatoidnog artritisa razaranje hrskavice se ubrzava kada se teku?ina i upalne stanice nagomilavaju u sinoviji, tvore?i panus, izraslinu koja se sastoji od zadebljanog sinovijalnog tkiva. Panus proizvodi vi�e enzima koji razaraju obli�nju hrskavicu, pogor�avaju?i status zahva?enog podru?ja i privla?e?i vi�e upalnih stanica, ?ime se upalni proces stalno ponavlja. Ovaj proces ne samo da zahva?a hrskavicu i kosti, ve? o�te?uje i organe u drugim dijelovima tijela.

Uzroci reumatoidnog artritisa

Stvarni uzroci nisu poznati. Prema najprihvatljivijoj teoriji "okida?" reumatoidnog artritisa je kombinacija nekoliko ?imbenika, me?u kojima su abnormalni autoimuni odgovor, genetska predispozicija te virusna ili bakterijska infekcija. Stvarni uzroci nisu poznati. Prema najprihvatljivijoj teoriji "okida?" reumatoidnog artritisa je kombinacija nekoliko ?imbenika, me?u kojima su abnormalni autoimuni odgovor, genetska predispozicija te virusna ili bakterijska infekcija. Upalni proces je nusproizvod imunolo�kog sustava, koji se bori protiv infekcije, te zalje?uje rane i povrede. Kod tjelesne povrede ili infekcije mobiliziraju se bijele krvne stanice koje osloba?aju tijelo od svih stranih proteina, kao �to su virusi. Nakupine bijelih krvnih stanica u podru?ju ozljede ili infekcije uzrokuju upalni proces na doti?nim mjestima. Zdrav organizam kontrolira i ograni?ava upalne procese, ali kod reumatoidnog artritisa izvjesni defekti, vjerojatno genetske prirode, podr�avaju ovaj proces. Premda je puno toga poznato, jo� su nepoznati ?imbenici koji dovode do ovog samorazaraju?eg stanja. Znanstvenici su identificirali molekulu po imenu HLA-DR4, prisutnu u mnogih pacijenata s autoimunim poreme?ajima. U ljudi s ovom genetskom osjetljivo�?u imunolo�ki sustav se mo�e potaknuti na napadanje proteina kolagena radi sli?nosti s nekim stranim antigenom, kao �to je npr. virus Epstein-Barr. On je me?utim prisutan u mnogih ljudi koji nemaju RA. Premda je ispitano mnogo virusa i bakterija, nije dokazano da ijedan predstavlja primarni okida? autoimune reakcije i naknadnog razornog upalnog procesa. Rizi?na skupina za reumatoidni artritis jesu �ene�prema mu�karacima u odnosu 3:1. Premda se naj?e�?e razvija u dobi od 30 do 60 godina, u?estalost raste sa starenjem. Rizik je pove?an u obiteljima s povijesti reumatoidnog artritisa.

Simptomi reumatoidnog artritisa

Karakteristi?an simptom reumatoidnog artritisa je jutarnja uko?enost koja traje najmanje pola sata. Ote?enost i bol u zglobovima traju najmanje �est tjedana prije nego se reumatoidni artritis dijagnosticira. Karakteristi?an simptom reumatoidnog artritisa je jutarnja uko?enost koja traje najmanje pola sata. Simptomi poput malaksalosti, gubitka tjelesne te�ine i groznice mogu biti po?etni znaci reumatoidnog artritisa. Neki tvrde da nalikuju simptomima prehlade ili gripe, osim, naravno, �to simptomi reumatoidnog artritisa mogu trajati godinama. Ote?enost i bol u zglobovima traju najmanje �est tjedana prije nego se reumatoidni artritis dijagnosticira. Premda se reumatoidni artritis skoro redovito razvija u zglavcima i zglobovima prstiju, ?esto zahva?a koljena i gle�njeve, zapravo mnoge zglobove. Bol je ?esto simetri?na, ali mo�e biti �e�?a na jednoj strani, ovisno o tome koja se ruka ?e�?e koristi. Upaljeni zglobovi obi?no su nate?eni i ?esto se pri dodiru osje?a da su topli. U oko 20% slu?ajeva oboljelih, upala krajnjih arterija uzrokuje potko�ne ?vori?e ili kvr�ice veli?ine gra�ka ili malo ve?e. Locirani su u blizini laktova, premda se mogu razviti i bilo gdje drugdje. ?vori?i su obi?no bezbolni, rijetko otkrivaju prisutnost reumatoidnog vaskulitisa (upala krvnih �ila), stanja koje poga?a krvne �ile plu?a, bubrega ili drugih organa. Mogu?e je nakupljanje teku?ine, posebno u koljenima. U rijetkim slu?ajevima javlja se u zglobnoj vre?ici iza koljena i formira Bakerovu cistu nalik tumoru, a ponekad se prote�e niz list noge, uzrokuju?i bol.

Koje pretrage se mogu napraviti?

Krvnim pretragama mo�e se posumnjati na mogu? reumatoidni artritis. Dijagnosticiranje reumatoidnog artritisa nije jednostavno. Mogu mu nalikovati mnoga druga stanja, a simptomi se razvijaju podmuklo. Rezultati krvnih pretraga i rendgenske snimke mogu biti normalni jo� mjesecima nakon pojave bolova u zglobovima. Krvnim pretragama mo�e se posumnjati na mogu? reumatoidni artritis.

Te pretrage su:

� reumatoidni faktor,

� brzina sedimentacije eritrocita (SE),

� C-reaktivni protein (CRP).

U skoro 80% slu?ajeva reumatoidnog artritisa krvne pretrage otkrivaju reumatoidni faktor, premda on nije uvijek specifi?an za reumatoidni artritis i mo�e se prikazati i u krvi oboljelih od drugih bolesti. Sedimentacija eritrocita ozna?ava brzinu kojom eritrociti padaju na dno epruvete s krvlju pacijenta. �to je sedimentacija br�a, te�a je upala. Sedimentacija mo�e biti visoka i u mnogim drugim stanjima, ali nije ista kod infekcije, upale i tumora. Visoke razine CRP-a indikator su akutne upale. Rendgenske snimke obi?no nisu pomogle za ranu dijagnozu reumatoidnog artritisa, jer ne prikazuju meka tkiva. Neki stru?njaci vjeruju da bi dualna rendgenska apsorpciometrija pomogla u ranoj i to?noj dijagnozi te time pomogla u odre?ivanju odgovaraju?e terapije.

Lije?enje/prevencija reumatoidnog artritisa

Cilj ve?ine terapija lijekovima je dugoro?no smanjenje upalnog procesa, spre?avanje o�te?enja kostiju i ligamenata zglobova, o?uvanje pokretljivosti, �to ve?a ekonomi?nost lije?enja i odsustvo popratnih pojava. Reumatoidni artritis lije?i se lijekovima i promjenom na?ina �ivota. Za uklanjanje boli i usporenje progresije oboljenja koriste se mnogi preparati, ali jo� ne postoji odgovaraju?i program lije?enja. Cilj ve?ine terapija lijekovima je dugoro?no smanjenje upalnog procesa, spre?avanje o�te?enja kostiju i ligamenata zglobova, o?uvanje pokretljivosti, �to ve?a ekonomi?nost lije?enja i odsustvo popratnih pojava. U po?etku se obi?no primjenjuju nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAIL) koji smanjivanjem upale ubla�avaju bolove. NSAIL mogu uzrokovati nuspojave kao �to su probavne smetnje i krvarenja iz probavnog trakta. Ako se nakon pribli�no 4-6 tjedana uzimanja ne poka�u djelotvornima, terapija se upotpunjuje drugim preparatima. Tradicionalno se u terapiji drugog reda koriste antireumatici, i to tzv. antireumatici polaganog djelovanja. Oni su u?inkovitiji od NSAIL-a i mogu dugoro?no pobolj�ati tjelesne funkcije. Neki naj?e�?e propisivani antireumatici su hidroksiklorokin, soli zlata i sulfasalazin. Neki stru?njaci preporu?aju da pacijenti s umjerenim do te�kim reumatoidnim artritisom odmah zapo?nu terapiju s antireumaticima, sa ili bez NSAIL-a. Indikatori za promptno i agresivno uvo?enje antireumatika su lagana progresija, zahva?enost dijelova tijela s isklju?enjem zglobova, visoka razina reumatoidnog faktora i genetski markeri. Kortikosteroidi smanjuju upalu i usporavaju o�te?enja zglobova. Kratkoro?no mogu pobolj�ati stanje, ali ako se primjenjuju vi�e mjeseci ili godina, mogu izgubiti na u?inkovitosti i izazvati ozbiljne nuspojave. Ostali lijekovi koji se koriste su imunosupresivi i blokatori faktora tumorske nekroze (TNF). Ovi preparati mogu uzrokovati te�ke nuspojave, kao �to su pove?ana osjetljivost na infekcije i oboljenja.Op?e mjere: redovita tjelovje�ba, kontrola te�ine, zdrava ishrana, primjena toplih i hladnih terapijskih postupaka (ovisno o fazi bolesti), tehnike opu�tanja i uzimanje preporu?enih lijekova.

Plivazdravlje.hr

VEZANI SADR�AJI

• Sistemski lupus
• Kurkuma - nepoznata supernamirnica
• Molekule zlata za budu?nost medicine
• Predavanje "Uri?ni artritis (giht)"
• Utrka "Reumatlon"

�