Naslovnica
28.5.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina Alergijska astma
Alergijska astma PDF Ispis E-mail
Medicina
Autor Medikus   
Srijeda, 22 Travanj 2015 07:12

astmaAstma je kroni?na bolest dišnog sustava koja poga?a milijune ljudi diljem svijeta. Posljednjih nekoliko godina došlo je do primjetnog porasta broja oboljelih od astme, osobito u razvijenim zemljama, što se dijelom može pripisati i boljim dijagnosti?kim metodama te boljoj dostupnosti medicinske skrbi. Procjenjuje se da danas u svijetu od ove plu?ne bolesti pati oko 300 milijuna osoba, a pretpostavke su da ?e do 2020. godine biti još 100 milijuna oboljelih više.

 

 

Bolest uzrokuje velike financijske troškove zdravstvenog sustava, ali i op?e društvene troškove zbog gubitka velikog broja radnih sati (izostanci s posla ili iz škole) i utjecaja na obiteljski život. Astma je ?esto udružena s alergijskim rinitisom u gotovo od 70 do 90 posto slu?ajeva, dok ?ak od 16 do 65 posto osoba s alergijskim rinitisom ima preosjetljivost dišnih puteva i potencijalni su kandidati za obolijevanje od astme. Ako je jedan roditelj atopi?ar, rizik od pojave atopije u djece pove?an je za 30 posto, a kod oba roditelja atopi?ara, rizik se pove?ava na ?ak 80 posto. Majke ?eš?e svoju sklonost alergiji prenose na sinove. ?ini se da je porast alergija uvjetovan boljom dijagnostikom i poboljšanjem svijesti o alergijama, ve?im one?iš?enjem zraka kao i izlaganjem alergenima u ranijoj životnoj dobi (grinje i ku?ni ljubimci). Važno je znati da pušenje pove?ava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudno?i. Smatra se da su djeca visokoobrazovanih roditelja ?eš?e alergi?na, odnosno, da je ve?a vjerojatnost za pojavu alergija u manjim obiteljima.

"Higijenska hipoteza"

“Higijenska hipoteza” objašnjava pojavu alergija u djece koja žive u sterilnim uvjetima, što je u razvijenim zemljama sve više prisutno. Naime, takva djeca ne dolaze u dodir s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa nemaju razvijen imunološki sustav. U svijetu jedno od sedmero djece boluje od astme, a astma u 80 posto oboljelih zapo?inje prije pete godine života i uzrokovana je alergijom. Astma je kroni?na upalna bolest malih dišnih puteva, karakterizirana epizodama zaduhe (otežanog disanja), piskanja u prsima, suhog nadražajnog kašlja s otežanim iskašljavanjem gustoga žilavog sekreta. Upala je rezultat preosjetljivosti dišnih puteva na razli?ite podražaje, što rezultira pojavom edema sluznice, gr?a miši?a u stijenci malih dišnih puteva i stvaranja pove?ane koli?ine guste sluzi. Takvo stanje smanjuje protok zraka kroz dišne cijevi, pa je disanje otežano. ?uje se piskanje u plu?ima, osje?a se stezanje u prsima, gušenje, osobito no?u ili pred jutro, prilikom tjelesnog napora, izlaganja atmosferskom one?iš?enju alergenima ili prilikom jakog psihi?kog podražaja. Bolest je varijabilnog tijeka. Astma se ?esto pojavljuje u obitelji sa sklonoš?u atopiji ili alergiji, naj?eš?e u dje?je doba, ali i u bilo kojem životnom razdoblju. Preosjetljivost ili hiperreaktivnost dišnih puteva opisana je kao nenormalna reakcija na normalan podražaj.

Inhalacijski i nutritivni alergeni

Svi napadaji astme i simptomi uzrokovani su okida?ima, a kod alergijske astme to su inhalacijski i nutritivni alergeni. Inhalacijski alergeni: dlaka životinja, grinja iz ku?ne prašine, perje, peludi stabala, korova i trava te plijesni. Nutritivni alergeni: cijeli niz prehrambenih proizvoda od kojih su naj?eš?i uzroci alergije mlijeko i mlije?ni proizvodi, jaja, riba, ?okolada, lješnjaci i orasi, brašno, konzervansi. Postoji i takozvana križna reakcija izme?u alegije na peludi i pojedinih prehrambenih proizvoda. Povezuje se alergija na pelud breze s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju, krušku. Alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, raj?icu, lubenicu, kivi i kikiriki. Alergija na ambroziju s alergijom na dinju, bananu, lubenicu. Alergija na pelin s alergijom na celer, mrkvu, peršin i komora?. Postaviti pravu dijagnozu može biti iznimno teško.

 

Peludni kalendar 2015.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dijagnosti?ki testovi

  1. Alergološko kožno (prick) testiranje na inhalacijske ili nutritivne alergene.
  2. Imunološka obrada kojom se u krvi potvr?uje alergija, a odre?uje se ukupna koli?ina imunoglobulina E (ukupni IgE) i specifi?nih protutijela (specifi?ni IgE) na uzro?ne alergene, mjerenje ECP (eozinofilnog kationskog proteina).
  3. Ispitivanje plu?ne funkcije ili spirometrija kojom se utvr?uje postojanje suženja dišnih puteva i otežano protjecanje zraka kroz njih, uz test s lijekom za olakšanje disanja (bronhodilatacijski test).
  4. Mjerenje vršnog protoka (PEF) uz pomo? prijenosnog mjera?a koji bi svaki astmati?ar morao imati za ku?nu upotrebu.
  5. Rtg snimka paranazalnih sinusa obvezno, a RTG snimka plu?a nije nužna.
  6. Test s metakolinom kojim se utvr?uje nespecifi?na preosjetljivost dišnih putova.
  7. Citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile.
  8. Mjerenje koncentracije duši?nog oksida u izdahnutom zraku (FENO) radi dokaza upale bronhalne sluznice.

Lije?enje

Lije?enje astme provodi se osnovnim i simptomatskim lijekovima. Osnovni lijekovi su protuupalni jer lije?e upalu u dišnim putevima, uzimaju se redovito i dugotrajno kod svih oblika astme. To su inhalacijski kortikosteroidi i antileukotrijeni. Simptomatski lijekovi omogu?uju širenje dišnih puteva, olakšavaju disanje i zaustavljaju napadaj astme. Postoje dvije vrste tih lijekova: s brzim i kratkim u?inkom, koji se uzimaju po potrebi; sa sporim i dugotrajnim u?inkom koji se uzimaju redovito kod težih oblika astme. Suvremeni pristup lije?enju astme preporu?uje i kombinaciju navedenih lijekova u jednom pripravku, što poboljšava suradljivost bolesnika za redovito uzimanje lijeka, a ujedno se postiže dobra kontrola bolesti.

mr. sc. Alma Rožman, dr. med., specijalist za pu?ne bolesti i tuberkulozu,

Poliklinika za bolesti dišnog sustava, Zagreb

Zdrav-zivot.com

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.