Naslovnica
19.8.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina
PDF Ispis E-mail
Medicina
Autor Psihoportal   
ÄŚetvrtak, 22 Svibanj 2014 07:15

placeboKod osjeta boli placebo u?inak bi se mogao ovako opisati: ako se pacijentu dade injekcija na?injena od tvari koje teorijski gledaju?i nemaju osnovicu smanjiti bol (npr. fiziološka otopina), a kaže mu se da se radi o jakom analgetiku, placebo u?inak je ostvaren ako do?e do smanjenja boli. Takav placebo ishod nije rijetkost, bilo u zdravstvenom kontekstu bilo u istraživa?kom okruženju. Opisani u?inak vrlo varijabilan, otprilike 30-40% osoba u istraživanju (klini?kom ili eksperimentalnom) reagira placebo u?inkom.

 

 

Individualne razlike

Za sada nije mogu?e pouzdano predvi?ati reakciju na placebo, jer ista osoba u jednom kontekstu može pokazati placebo reakciju, a u drugom pak ne! Stoga se name?e pitanje uloge dodatnih ?imbenika u njegovoj pojavi, a posebno individualnih razlika. Nema ni ovdje konzistentnih ?injenica, no neke od istraživanih osobina koje su donekle mogle predvi?ati pojavu placebo u?inka susugestibilnost, optimizam, o?ekivanje u?inka, želja za oporavkom, osjetljivost na opijate. Niti za njih se ne može re?i da im je uloga u placebo u?inku jednozna?na i pouzdana. To pak govori u prilog složenosti mehanizma placebo u?inka.

Uparivanje podražaja

Taj je pak mehanizam spoznajni cilj i u zadnjih desetak godina vrlo velikog broja istraživanja. I što je otkriveno? Ukratko, dva su dominanta psihološka ?imbenika koja odre?uju ho?e li se pojaviti placebo u?inak kod doživljaja boli. Jedan je u?enje, tj. uparivanje podražaja. Temeljne karakteristike istraživa?ke paradigme koja je pokazala da je uparivanje podražaja/doga?aja važno, mogu se opisati kroz dva istraživa?ka koraka. U prvom koraku ispitanicima koji trpe bol (prirodnu ili eksperimentalno izazvanu) dade se realni lijek, i on dovodi do smanjenja boli. U drugom koraku (npr. slijede?i dan) istim se ispitanicima dade neaktivna tvar (posve nalik prijašnjem realnom lijeku) i promatra se u?inak placebo tvari na doživljaj boli. Placebo u?inak postoji ako je bol smanjenja. Takva istraživa?ka paradigma pokazuje da je placebo u?inak to ve?i ukoliko je realni lijek s kojim se placebo tvar uparivan ja?i analgetik (npr. morfij). U?inak placeba može i?i do 50% u?inka morfija (a on je najja?i analgetik), što nikako nije zanemarivo. Ovakvom paradigmom placebo u?inak je potvr?en i kod životinja.

O?ekivanje pozitivnog ishoda

Ipak, kada se doga?aji povezuju na opisani na?in, nije tek puko vremensko i prostorno uparivanje jedna osnovica za pojavu placebo u?inka jer ljudi (a možda i životinje) redovito imaju o?ekivanja od postupaka kojima su podvrgnuti. Uz opisane postupke uparivanja, ali s dodatnim naglašavanjem o?ekivanja od nadolaze?e terapije placebom, mijenja se i veli?ina placebo u?inka. On je redovito ve?i ako su postojala i dodatna pozitivna o?ekivanja o efikasnosti „lijeka“. Da je o?ekivanje ishoda važno, bilo u kombinaciji s placebo tvari, ili bez takve tvari, vrlo jasno pokazuju opažanja da je otvoreno davanje lijekova (nakon operacije pacijent prima analgetike i zna da ih prima) efikasnije od prikrivenog (pacijent ne zna da prima analgetike, a prima ih). Nadalje, jednostavna verbalna manipulacija o?ekivanjima o u?inku stvarnih analgetika ima utjecaj na u?inkovitost lijeka. U?inak realnog analgetika ve?i je kada se ispitanicima reklo da primaju efikasan lijek protiv boli, nego u situaciji kada su dobili istu dozu lijeka, ali nisu znali da su je primili, ili im je sugerirano da je lijek zapravo slab.

Obrada impulsa boli

Boljet ?e te koliko misliš da ?e te boljeti! Tako bismo mogli sasvim lai?ki promatrati placebo u?inak. Ako o?ekujemo neki pozitivni ishod placebo tretmana, npr. manju bol, postoji šansa da se on i dogodi. I nije to tako loše, a niti sramota, kako bi se na prvi pogled moglo ?initi. Bilo bi bolje lije?iti bol placebom nego lijekovima. Poteško?a je jedino u tome što se placebo u?inak ne mora ostvariti, a kada se i ostvari nije tako jak kao u?inak lijekova. Novija istraživanja placebo u?inka, koja koriste i snimanje aktivnosti mozgovnih struktura (npr. fMRI tehnikom) gotovo su nedvosmisleno pokazala da za vrijeme ostvarenog analgetskog placebo u?inka postoji povezanost doživljaja boli (smanjenja boli zbog placeba) i aktivnosti nekih dijelova mozga koja ina?e sudjeluju u o obradi impulsa iz receptora za bol. To govori da je placebo u?inak realan u?inak koji ima biološku osnovicu. Mnogi bi ga sveli pod ono što se kaže u poslovici: „Što je babi milo to joj se i snilo“, aludiraju?i na to da se radi tek o samozavaravanju i pogreškama u percepciji, a ne o stvarnom u?inku. Izgleda da baš i nije tako.

dr.sc. Dragutin Ivanec, psiholog s Odsjeka za psihologiju Katedra za eksperimentalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

"PSIHOPORTAL - mala škola psihologije"

Psihoportal.com

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.