Svatko od nas želi održavati svoje tijelo pokretnim i funkcionalnim što je dulje moguće. Starenje ne treba automatski značiti da moramo usporiti, a najbolji način da ostanemo zdravi je preventivna njega. Pretrage i snimanja mogu pomoći doktorima rano otkrivanje medicinskih problema, prije nego izazovu veće poteškoće zbog kojih bi liječenje bilo kompliciranije.

1. Mjerenje krvnoga tlaka – Možete imati srčani infarkt, moždani udar ili probleme sa očima i bubrezima uzrokovane visokim tlakom, a da to ne znate. Povišeni krvni tlak je stanje bez simptoma. Zato je važno provjeravati visinu krvnoga tlaka čak i kada mislite da nemate problem. Ako vam je tlak niži od 120 / 80, kontrola jednom u dvije godine je dovoljno, a ako je vaš tlak između 120/80 i 139/89, potrebno je kontrolirati ga jednom godišnje.

2. Mjerenje kolesterola – Bolesti srca su ubojica broj jedan u svijetu. Jedan od glavnih rizičnih faktora je visoki kolesterol u krvi. Preporučuje se mjerenje kolesterola jednom u 5 godina od dvadesete godine pa nadalje. Jednostavni test krvi će pokazati razinu kolesterola i visinu opasnosti za razvoj srčanih bolesti. Sa godinama rizik od bolesti srca raste, a kada uđete u pedesete, važno je jednom godišnje pregledavati kolesterol.

3. Mamografija – Mamografija je najbolji test za rano otkrivanje raka dojke. Postoje različita mišljenja o tome koliko često morate na mamografiju. Udruga za preventivnu medicinu SAD-a preporuča da sve žene između 50 i 74. godine života trebaju jednom u dvije godine na mamografiju. Američko društvo za rak preporučuje mamografiju jednom u dvije godine za sve žene iznad 40. godine starosti. Razgovarajte sa vašim doktorom da utvrdite najbolji raspored za vas, s obzirom na obiteljsku povijest bolesti i ostale rizične faktore.

4. Kolonoskopija – Rak debeloga crijeva je drugi najčešći uzrok smrti od raka u svijetu. Nakon pedesete godine, rizik od raka debeloga crijeva raste. Ako imate prosječan rizik od raka, u pedesetima biste trebali ići na redovite pretrage. Dobra je vijest da ima više pretraga koje mogu otkriti rak debeloga crijeva u ranoj fazi. Koliko često idete na pretrage ovisi o tome koju pretragu koristite i kakvi su rezultati testa.

Uobičajne pretrage su:

• kolonoskopija – svakih 10 godina
• test brisa stolice na krv – jednom godišnje
• sigmodioskopija – svakih 5 godina, u kombinaciji sa brisom stolice svake 3 godine

Sigmodioskopija i kolonoskopija su dvije pretrage za rak koje također mogu spriječiti razvoj raka, a za vrijeme tih pretraga doktor može odstraniti predkancerne polipe iz crijeva.

5. Papa test – Test služi za otkrivanje tumora vrata maternice, koji je izliječiv ako se otkrije u ranoj fazi. Iako rizik raka cerviksa maternice opada s vremenom i u menopauzi treba redovito obavljati Papa test. Preporučuje se ženama odlazak na Papa test svake 3 godine. Poželjno je testirati se na HPV virus istovremeno sa Papa testom, a ako niste imali abnormalne ginekološke nalaze, možete prestati sa Papa testom sa 70 godina starosti.

6. Denzitometrija (pretraga gustoće kostiju) – Ova pretraga provjerava rizik od osteoporoze. Preporučuje se svim ženama od 65 godina starosti. Ako imate visok rizik od osteoporoze, doktor vas već sa 60 godina može uputiti na tu pretragu.

7. AAA TEST – Stručnjaci preporučuju test na aneurizmu aorte u trbuhu za muškarce od 65 – 75 godine starosti, koji su tijekom života pušili. Test otkriva proširene žile u abdomenu kod kojih postoji opasnost puknuća i jakog unutarnjeg krvarenja, a ako su krvne žile proširene, moguće je kirurški ih popraviti.

8. Testiranje za depresiju – Depresija je česti uzrok labilnosti kod odraslih, iako se često previdi. Obično nastaje sa kroničnim bolestima ili starenjem. Depresija nije normalan dio starenja i postoje lijekove za otklanjanje. Ako ste tužni, beznadni ili nezainteresirani za svoje svakodnevne aktivnosti, razgovarajte sa vašim doktorom. On može ustanoviti patite li od depresije pomoću psiholoških upitnika ili nekoliko jednostavnih pitanja.

9. Pretraga na dijabetes – Oko 10% stanovništva SAD-a ima šećernu bolest, uključujući i 27% ljudi starijih od 65 godina. Neliječeni dijabetes može uzrokovati komplikacije poput sljepoće, bolesti bubrega i amputacije udova. Poželjno je jednom godišnje kontrolirati visinu šećera u krvi, osim ukoliko liječnik ne preporuči češće pretrage.

10. Cijepljenja – Iznad 50-te trebate nova cijepljenja:

• cijepljenje protiv gripe – preporučuje se godišnje cijepljenje za svakoga
• cijepivo protiv herpesa – ako ste stariji od 60 godina
• cijepljenje protiv upale pluća – preporučuje se ako ste stariji od 65 godina i ako imate dijabetes, bolesti pluća, jetre ili problema sa imunološkim sustavom.

Redovitim preventivnim pregledima možete zadržati kvalitetno fizičko i psihičko zdravlje u 50-tima, 60-tima... i osigurati duboku starost.

Preveo: Dalibor Perković, Medikus kreativni laboratorij

WebMD