Moždani udar je ošte?enje stanica mozga uzrokovano manjkom kisika uslijed za?epljenja krvnih žila. Nedovoljna opskrba mozga kisikom i hranjivim tvarima uzrokuje odumiranje živ?anih stanica. Naj?eš?i uzrok ošte?enja krvnih žila u mozgu je ateroskleroza — bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masno?a, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija u stijenci krvne žile i uzrokuje sužavanje, za?epljenje i slabljenje stijenke krvne žile.

Simptomi moždanog udara

Naj?eš?i simptomi moždanog udara su:
• utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahva?ena jedna strana tijela
• poreme?aji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje rije?i, potpuna nemogu?nost izgovaranja rije?i i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
• naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
• naglo nastala jaka glavobolja pra?ena povra?anjem bez jasnog uzroka
• gubitak ravnoteže, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Prepoznavanje moždanog udara - G.R.O.M.   

Govor – može li osoba razgovjetno govoriti (Upitati osobu koji je dan)
Razumijevanje - može li osoba ravnomjerno podi?i obje ruke (Zamoliti osobu da podigne obje ruke)
Oduzetost - da li je prisutna oduzetost polovine tijela (Zamoliti osobu da hoda)
Minute - potrebne do dolaska ekipe hitne pomo?i (Odmah zvati ekipu hitne pomo?i)

Ako se moždani udar prepozna na vrijeme, i ako nema kontraindikacije za primjenu, postupak tzv. trombolize može zna?ajno poboljšati ishod kod ishemijskih moždanih udara (a oni ?ine oko 85% svih moždanih udara). Svaki bolesnik nakon moždanog udara posjeduje potencijal oporavka, a rijetko koji bolesnik ga dostiže. Bitka za oporavak traje 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, dakle nikako nije limitirana na vrijeme provedeno u rehabilitacijskim centrima i tijekom posjeta fizioterapeuta. Nakon otpusta iz bolnice prvi je zadatak isplanirati oporavak.

Oporavak od moždanog udara

Plan oporavka mora:

• Biti realan: ako je vaš cilj ponovo hodati normalno, bit ?e vam teško kada shvatite da za to trebaju mjeseci, pa i godine, i ne?ete ni primjetiti neka poboljšanja.
• Biti mjerljiv: plan za oporavak mora uklju?ivati odre?ene ciljeve koji predstavljaju pomake u procesu oporavka.
• Zadržati kratkoro?ne, srednjoro?ne i dugoro?ne ciljeve:
• kratkoro?ni cilj je sjesti, dugoro?ni je prohodati
• kratkoro?ni je cilj hodati deset koraka, dugoro?ni cilj je hodanje bez štapa
• Biti fleksibilan: plan oporavka ?e se neprestano mijenjati ovisno o samom tijeku oporavka. Npr. ako je prvotni cilj bio hvatanje ?aše, jednom kad je taj cilj dostignut, sljede?i se samo nadovezuje i postane piti iz te ?aše.
• Biti siguran za vaše zdravlje: dobro je postaviti ambiciozan plan, ali valja uvijek biti oprezan. ?injenica da ste doživjeli moždani udar ukazuje da vaš kardiovaskularni sustav ne može podnijeti velika optere?enje, pa ?im osjetite umor pri vježbanju, omogu?ite si stanku za odmor.

Korisni savjeti

Koristite što je više mogu?e bolesnu stranu tjela

Prijašnje shva?anje "Jednom izgubljeno-zauvijek izgubljeno" odrazilo se i na rehabilitacijske tehnike koje su imale za cilj što bolje iskoristiti dio tijela koji je ostao zdrav, pa su tako pacijenti koji su imali oduzetu desnu stranu polako u?ili kako savladati hranjenje, pisanje, itd. lijevom rukom.

Nove spoznaje neuroznanosti rehabilitacije stvorile su pojam, neuroplasti?nost. Ovaj pojam ozna?ava ?injenicu da, iako se mrtve živ?ane stanice ne mogu ponovno stvoriti, ostale, zdrave stanice u mozgu mogu do odre?ene mjere preoblikovati njihovo me?usobno spajanje u svrhu kompenzacije izgubljene funkcije. Mozak je kao miši?, ako se ne koristi, on oslabi i atrofira. Tako upadate u za?arani krug. Zbog moždanog je udara izvo?enje odre?enog pokreta otežano.

S jedne strane, miši?i koji izvode taj pokret oslabe, što otežava izvo?enje pokreta. S druge strane, nau?ite kako izvoditi drugi pokret sa zdravom stranom, ili uop?e ne izvodite pokret, i dio mozga zadužen za izvedbenu komandu po?inje isto slabiti, tj. suzuje se, što dodatno otežava izvo?enje pokreta, i tako u krug.

Pokret koji još uvijek niste savladali morate zamišljati, vizualizirati
Dok se koncentriramo i zamišljamo pokret, dio mozga zadužen za samu izvedbu pokreta tako?er se aktivira. Dok fizioterapeut ili njegovatelj izvodi vježbe istezanja, tj. pasivne pokrete s vašim rukama i nogama, zatvorite o?i i zamišljajte da ste vi taj koji aktivno izvodi te pokrete.

Pokret koji ste ponovno savladali morate ponavljati, ponavljati i ponavljati
Oporavak je mukotrpan rad. Svaki pokret koji ste ponovno usvojili morate ponavljati dok ne osjetite umor. Tada zabilježite koliko ste puta uspjeli izvesti taj pokret.

Pokret treba biti svrhovit
Pokreti služe svakodnevnim aktivnostima. Dok vježbate odre?eni pokret, zamišljajte (ili još bolje, izvodite) aktivnost koja je povezana s tim pokretom, kao npr. obrisati kuhinjski stol, otvoriti vrata itd. Upornim i redovitim vježbanjem mogu?e je u velikoj mjeri povratiti funkciju mozga i tijela.

Mozdaniudar.hr