Naslovnica
28.5.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina Debljina-osobni odabir?
Debljina-osobni odabir? PDF Ispis E-mail
Medicina
Autor Ana Pastuovi?   
Subota, 13 Listopad 2012 08:31

debljinaDebljinu ili pretilost (lat. obesitas) opisujemo kao pove?ano nakupljanje masti u tijelu s tendencijom da ozbiljno naruši naše zdravlje. Svako pove?anje 10% više od optimalne težine smatra se pretiloš?u. Višak kilograma povezan je s pove?anim rizikom za pojavu kardiovaskularnih bolesti, metaboli?kih poreme?aja i karcinom. U našoj zemlji debljina predstavlja problem za oko 50% muškaraca i 35% žena, te je ukupan postotak pretilih 18%.

 Zašto previše jedemo?

?imbenici koji utje?u na uzimanje hrane mnogobrojni su, a mogu se svrstati u dvije skupine: primarnu i sekundarnu fiziološku potrebu. Pod primarnom potrebom podrazumijevamo ?imbenike kao što su genetika, centar za regulaciju osje?aja glad/sitost u hipotalamusu, impulse koji stižu s periferije (probavni organi, razina še?era u krvi, nedostatak hrane). Sekundarnu skupinu ?ine socijalni (kultura, društvena sredina, obi?aji, obitelj, prigode) i psihološki (nau?eni obrasci, averzija na odre?enu hranu, prihva?ena stajališta, strah od lišenosti hrane, simbolika zadovoljstva) ?imbenici.

Prehrambene navike stje?u se u ranom djetinjstvu i tu glavnu ulogu igra obitelj, posebno majka. ?esta greška roditelja je davanje hrane, prvenstveno slatkiša kao oblika nagrade ?ime se hrani ?esto pridaje emocionalno zna?enje u vidu prihva?anja, zaštite i sigurnost.

debljina

Ako u ranijoj dobi dobivamo hranu na nezadovoljavaju?i na?in to ?emo pokušati kompenzirati u starijoj dobi nepravilnim unosom hrane ili odbijanjem hrane pa ta "emotivna" karakteristika hrane može biti korijen poreme?aja prehrane kao što su anoreksija i bulimija. Višak kilograma posljedica je i modernog stila života gdje uz smanjenje tjelesne aktivnosti dolazi i do promjene u na?inu prehrane. Umjesto žitarica ili vo?a i povr?a danas na meniju prevladava fast-food prehrana, izrazito masna hrana (meso i mlije?ni proizvodi), te slatkiši i grickalice. U posljednja dva stolje?a promijenila se i kalori?na vrijednost namirnica koja se, primjerice, s prosje?no 0,9 kcal/gr koliko je iznosila sredinom 18. stolje?a, danas popela na 2,3 kcal/gr.

Indeks tjelesne mase

Po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije procjena uhranjenosti izra?unava primenom indeksa telesne težine (eng. body mass index BMI) kao odnos telesne mase izražene u kilogramima i kvadrata telesne visine izražene u metrima: BMI=m/h2

BMI Stupanj uhranjenosti Rizik oboljevanja
<18.5 Slaba uhranjenost Minimalan
18.5-25 Normalna uhranjenost Nizak
25-30 Prekomjerna uhranjenost Umjeren
30-35 Pretilost I stupnja Visok
35-40 Pretilost II stupnja Vrlo visok
>40 Pretilost III stupnja Ekstremno visok

 

Opseg struka

Mjerenje opsega struka je na?in da se procjeni distribucija masnog tkiva, pogotovo intraabdominalnih masti. Opseg ve?i od 80 cm kod žena i 94 cm kod muškaraca donosi pove?an rizik, a preko 88 cm kod žena i 102 cm kod muškaraca visok rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti. 

 

opseg-struka

Život s debljinom

Prekomjerna tjelesna težina predstavlja rizik za zdravstvene poteško?e i bolesti, te smanjuje kvalitetu i duljinu života. Pretjerana težina pove?ava rizik za brojna metaboli?ka oboljenja kao npr. diabetes tipa II ili pove?anje razine masno?a u krvi (hiperlipidemija). Pove?anje masno?a posebno šteti srcu i krvotoku pa može dovesti do povišenja krvnog tlaka, infarkta miokarda ili moždanog udara. Pretilost dovodi i do poteško?a pri disanju jer se u pretilih ljudi smanjuje vitalni kapacitet plu?a (maksimalna koli?ina zraka u alveolama) pa osobe imaju osje?aj da nemaju daha, osobito pri teškim fizi?kim naporima.

debljina

Debljina je rizik za razvoj artroza jer prekomjerno masno tkivo dovodi do pove?anog optere?enja kostiju, a dovodi i do propadanja hrskavice u zglobovima. Tako?er dolazi do bolova i oticanja nogu, proširenja vena, problema s kralježnicom, te smanjenja tjelesne pokretljivost. Predstavlja rizi?ni faktor kada je rije? o kancerogenim oboljenjima maternice, dojke, žu?nog mjehura, crijeva i prostate. Uz to, ona je i faktor rizika pri podvrgavanju težim operativnim zahvatima.

S psihološkog stajališta debljina je dvostruko povezana s depresijom: ljudi s metaboli?kim sindromom ?eš?e razvijaju depresiju dok depresivni ?eš?e razvijaju metaboli?ki sindrom. Pretili ljudi pak ?eš?e izbjegavaju društvo drugih ljudi, bilo zbog poreme?aja nastalih kao posljedica pretilosti ili zbog straha od odbacivanja okoline (izloženost negativnim komentarima na ra?un fizi?kog izgleda).

Lje?enje korak po korak

Temeljno lije?enje podrazumijeva promjene na?ina života, nezdravih navika, promjene na?ina prehrane i poja?anu tjelesnu aktivnost. Za sve ove aktivnosti potrebno je osigurati stru?nu pomo? nutricioniste, a nerijetko i psihijatra zbog manifestne depresije koja izrazito ometa lije?enje debljine. Ukoliko one ne daju zadovoljavaju?e rezultate nakon tri do šest mjeseci, onda se u lije?enje uvodi i farmakoterapija (trenutno je kod nas odobren samo jedan lijek - orlistat). U zna?ajnog broja bolesnika korisna je zdravstvena edukacija o pravilnoj prehrani, redovitom kretanju, te metodama ubrzanja metabolizma.

U bolesnika koji ni na ovaj na?in ne uspiju zadovoljavaju?e smanjiti tjelesnu težinu u obzir dolazi kirurško lije?enje, tzv. barijatrijske operacije želuca, koje su rezervirane za bolesnike s indeksom tjelesne mase preko 35 kg/m2 i prisutnim drugim bolestima. Istraživanja pokazuju da je korisnije "mršavljenje u grupi" tj. u grupama podrške i da ?lanovi tih grupa lakše održavaju tjelesnu težinu, te izbjegavaju tzv. yo-yo efekt dijete, povratka izgubljenih kilograma.

Ana Pastuovi?, stud. medicine

Video - Ubrzajte metabolizam

Izvori

www.ordinacija.hr
www.mojezdravlje.net
www.centar-zdravlja.net

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.