Naslovnica
28.5.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina
PDF Ispis E-mail
Medicina
Autor Plivazdravlje   
Utorak, 28 VeljaÄŤa 2012 14:50

misMišja groznica je akutna virusna bolest iz skupine zoonoza koja se manifestira vru?icom, krvarenjima i ošte?enjem bubrega, te govorimo o hemoragijskoj groznici s bubrežnim sindromom (HGBS). Izvor predstavljaju divlji mišoliki glodavci, a do zaraze dolazi udisanjem aerosola te konzumacijom zaražene vode i hrane. S obzirom na velik broj oboljelih osoba ove godine u brdskim podru?jima (Sljeme), neophodno je pridržavati se mjera sprje?avanja zaraze.

Epidemiologija

Dosad provedena istraživanja pokazuju da je gotovo ?itavo podru?je Hrvatske endemsko za HGBS. Kod nas ovaj sindrom uzrokuju virusi Puumala i Dobrava, a glavni su rezervoari virusa ri?a voluharica, te žutogrli i poljski miš, premda ovi uzro?nici pokazuju sklonost adaptiranju i na druge glodavce, poput štakora. Do širenja me?u glodavcima i posljedi?ne zaraze ?ovjeka dolazi bez posredovanja vektora, ponajviše udisanjem kontaminiranog aerosola, a rje?e konzumacijom zaražene vode i hrane. Pod najve?im su rizikom izletnici, poljodjelci, lovci, osobe koje profesionalno ili iz drugih razloga borave u šumskim predjelima. Izbijanju bolesti posebice pogoduju ratni uvjeti kad se može zna?ajno raširiti me?u vojnicima i izbjeglicama.

Zna?ajke klini?ke slike

Inkubacija HGBS-a traje izme?u dva i ?etiri tjedna, a bolest po?inje naglo uz izražene op?e simptome: visoku tjelesnu temperaturu, glavobolju, križobolju i bolove u trbuhu. U podlozi HGBS-a nalazi se ošte?enje kapilara u raznim organima, a glavni simptomi su groznica, pojava krvarenja te ošte?enje bubrežne funkcije razli?ite težine. ?eš?e se susre?e lakši oblik bolesti gdje dominiraju bolovi i prolazno bubrežno zatajenje, uglavnom bez hemoragijskih manifestacija. Drugi oblik pokazuje agresivniju klini?ku sliku, s padom krvnog tlaka sve do nastanka šoka, krvarenjem i razvojem komplikacija, a ?eš?e je povezan s virusima Hantaan i Dobrava. Njega katkad pronalazimo i pod nazivom korejska hemoragijska groznica. Ponekad dolazi do povra?anja s proljevima, a jedan od tipi?nih ranih znakova bolesti je difuzno crvenilo lica i vrata (nalik opeklinama od sunca) koje se javlja u više od 90% pacijenata. Naknadno se mogu razviti znakovi bubrežnog zatajenja kao što su pad krvnog tlaka i oligurija (oskudno mokrenje), a razvoj to?kastog krvarenja na koži i sluznicama slijede krvarenja u ostalim organima.

Faze razvoja bolesti

Tijek HGBS-a uobi?ajeno se dijeli u pet faza, svaka sa svojim klini?kim i laboratorijskim zna?ajnostima. Bolest po?inje febrilnom fazom, koja obi?no traje do tjedan dana, a karakterizira je iznimno visoka temperatura sa zimicama i tresavicama, pra?ena prolaznim smetnjama vida i crvenjenjem kože. Hipotenzivna faza u prosjeku traje jedan do dva dana, prilikom ?ega se vidi znatan pad krvnog tlaka i znakovi zatajivanja bubrega. Po?etkom drugog tjedna bolesti nastupa oligurijska faza obilježena krvarenjem i jakim bolima u ?itavom tijelu, kao i normalizacijom tjelesne temperature. Poliurijska faza nadovezuje se na oligurijsku, a može potrajati i do dva tjedna; ona zapravo predstavlja kompenzatornu fazu nakon oligurije kada se javlja izlu?ivanje velike koli?ine urina niske specifi?ne težine. Najzad na red dolazi i rekonvalescentna faza uslijed koje dolazi do stabilizacije krvnog tlaka i bubrežnih funkcija. Oporavak je obi?no polagan, može potrajati i nekoliko mjeseci, no obi?no protje?e bez komplikacija te dolazi do potpunog izlje?enja.


Dijagnoza putem seruma

Budu?i da efikasno cjepivo ne postoji, za sprje?avanje zaraze nužno je pridržavati se preporu?enih mjera za smanjenje i otklanjanje rizika. Klini?ka sumnja na ovaj sindrom postavlja se u pacijenata s vru?icom, pojavom krvarenja i bubrežnim zatajenjem, a koji su prije toga boravili u mogu?em prirodnom žarištu bolesti. Naravno, sumnja se mora potvrditi dokazom virusa, njegovih antigena ili protutijela u serumu bolesnika. Dokazivanje protutijela klase IgM serološkom dijagnostikom obi?no je dostatno, budu?i da se ta protutijela razvijaju ve? u prvim danima bolesti i sa sigurnoš?u ozna?avaju akutnu hantavirusnu infekciju.

Simptomatsko lije?enje

Osnovno lije?enje HGBS-a je simptomatsko (ponekad je potrebna i bubrežna dijaliza) uz neprestano pra?enje vitalnih parametara bolesnika. Postoje odre?eni dokazi da je intravenozna terapija ribavirinom korisna, ali kod nas taj antivirotik još nije registriran za tu indikaciju.

Mjere prevencije

Izletnici bi prvenstveno trebali zaštiti svoju hranu i pi?e od glodavaca iz prirode te pokušati izbje?i izravno ležanje na šumskom tlu, unos vode iz neure?enih šumskih izvora i diranje uginulih šumskih životinja. Osobe koje uz zgradu imaju drvarnice, ostave ili staje trebali bi obratiti pažnju na obvezatno pranje ruku nakon svake aktivnosti u tim priklju?im zgradama; tako?er, pri njihovom eventualnom ?iš?enju treba maksimalno izbjegavati stvaranje prašine, budu?i da tlo i okolni predmeti mogu biti kontaminirani izlu?evinama mišolikih glodavaca. To se može posti?i korištenjem lagane maske preko usta i nosa te vlažnim i opreznim ?iš?enjem. Sva hrana pohranjenja u smo?nicama obavezno se mora ?uvati od pristupa glodavaca.

Zaklju?ak

Iako grupno javljanje bolesnika zimi nije uobi?ajen scenarij, može se objasniti izrazito niskim temperaturama u prirodi tijekom sije?nja i velja?e, zbog ?ega je došlo do migracije divljih šumskih glodavaca u podru?ja gdje borave ljudi. S obzirom da je Hrvatska jedno od endemskih žarišta hantavirusa, ovu bolest treba konstantno imati na umu kao jednu od mogu?ih diferencijalnih dijagnoza. Kako se na istom podru?ju javlja i leptospiroza koja se ?esto može prezentirati vrlo sli?nim simptomima, specifi?na dijagnostika nam je od nezamjenjive važnosti. Naposljetku, sustavna deratizacija u gradovima ostaje najvažnija mjera regulacije brojnosti glodavaca te sprje?avanja širenja ove zoonoze.

Savjeti izletnicima

- ?uvati za vrijeme izleta svoju hranu i pi?e od glodavaca,
- izbjegavati piti vodu iz neure?enih šumskih izvora i lokvica
- ne loviti ili dirati (uginule) šumske glodavce ili druge životinje

Savjeti gra?anima u šumskim podru?jima

- sprje?avati ulaz glodavaca u ku?u.
- spremati hranu i otpatke tako da ne privla?e glodavce.
- redovito provoditi uništavanje glodavaca (deratizacija) u ku?i  
- uginule ili uhva?ene glodavce ukloniti (zakopati, spaliti)
- prilikom ?iš?enja ku?e koristiti masku preko usta i nosa.
- nakon rada na ?iš?enju oprati ruke u toploj vodi i sapunici
(HZJZ)

misja-groznica


Tomislav Meštrovi?, dr. med. mikrobiologija s parazitologijom
Poliklinika za klini?ku mikrobiologiju s parazitologijom "Dr. Zora Profozi?"

Plivazdravlje

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.