Naslovnica
24.9.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se odrati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medve?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se odrati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medve?ak /Kazalite Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, eli najbolje svom djetetu. Poeljno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti titnja?e u suradnji sa AK "Maksimir"organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublaavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Pukari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilite u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina PAPA-test
PAPA-test PDF Ispis E-mail
Medicina
Ponedjeljak, 14 Veljača 2011 15:30

papa-testPAPA-test, PAPA-razmaz, test po Papanicolauu illi VCE- (vagina-cerviks-endometrij) obrisak je brza, jednostavna i neinvazivna medicinska pretraga kojom se uzima obrisak rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice, a u prvom redu slui za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice i promjena koje mu prethode. Papa-testom mogu se otkriti i upalne promjene, a u nekim slu?ajevima i to?no identificirati uzro?nici upale.

Dr.Papanikolaou

papanikolaouDr. Georgius Papanikolaou (1883. Gr?ka- 1962. SAD) je medicinu zavrio u Ateni, a 1913.g. se preselio u SAD gdje je u laboratoriju zapo?eo istraivanja o vaginalnom sekretu. Utvrdio je dase posebnom metodom bojanja moe otkriti prisustvo stanica tumora.Vaginalni test prozvan njegovim imenom je uveden u klini?ku praksupedesetih godina prolog stolje?a.

Svaka ena koja je postala seksualno aktivna ili navrila 18 godina trebala bi obaviti Papa-test i to jednom godinje, kontinuirano tijekom cijelog ivota. Takvim provo?enjem Papa-testa smanjuje se rizik umiranja od raka vrata maternice za 90%. Test je najbolje provesti 10 do 20 dan od prvog dana zadnje menstruacije, a nikako za vrijeme krvarenja jer ?e u takvim slu?ajevima eritrociti prekriti epitelne stanice koje se testiraju i onemogu?iti postavljanje ispravne dijagnoze.

Dva do tri dana prije odlaska na testiranje ne bi trebalo koristiti vaginalne lijekove, kreme, pjene, pudere ili kupke, a tako?er jedan do dva dana prije testa ne bi trebalo imati seksualne odnose. Sve nabrojeno moe utjecati na interpretaciju testa i onemogu?iti otkrivanje abnormalnih stanica.

Op?enito o testu

Papa-test je potpuno bezbolan, a izvodi ga ginekolog dok ena lei na ginekolokom stolu. Uvo?enjem spekuluma u rodnicu ginekolog prikazuje vrat maternice te drvenom spatulom i drvenim tapi?em omotanim vatom uzima obrisak sa stranjeg svoda rodnice, rodni?kog dijela vrata maternice te iz kanala vrata maternice. Obrisak se s drvene spatule i tapi?a prenosi na stakalce koje se uranja u alkohol radi fiksiranja (o?uvanja) stanica te se boji specijalnom metodom kako bi se uzete stanice mogle mikroskopski analizirati.

Papa-test, kao i svi drugi testovi, nije apsolutno nepogreiv i u nekim slu?ajevima moe biti "lano negativan" ili "lano pozitivan". Kada se u Papa-testu ne otkriju postoje?e abnormalne stanice tada se za test kae da je "lano negativan", a kada se u testu otkriju abnormalne stanice, a koje to u biti nisu onda se za test kae da je "lano pozitivan".

Da bi se izbjegli lano pozitivni i negativni rezultati potrebno se drati prethodno navedenih uputstava o ponaanju prije Papa-testiranja, a samo uzimanje Papa-testa kao i njegovu interpretaciju trebaju provoditi iskusni i visokokvalificirani lije?nici ginekolozi i citolozi.

?ak i u slu?ajevima kada su zadovoljeni svi prethodni uvjeti postoji mogu?nost pogreke u interpretaciji nalaza ili test moe biti neadekvatan za interpretaciju. Naj?e?i uzroci pogreaka u interpretaciji testa ili neadekvatnosti testa za interpretaciju nastaju kao posljedica: neadekvatnog uzimanje stanica za analizu, premalog broja stanica u razmazu, prenoenja stanica na stakalce u vie nivoa, neadekvatne fiksacije (o?uvanja) i bojanja stanica, uzimanje testa u vrijeme menstruacije ili u slu?ajevima jake upale kada eritrociti i upalne stanice mogu prekriti abnormalne stanice. Bez obzira na navedene mogu?e pogreke to?nost Papa-testa iznosi 75 do 80%, a u kombinaciji s kolposkopijom i histolokom analizom to?nost mu se penje na 95%.

Nalaz Papa-testa

U slu?ajevima kada je Papa-nalaz abnormalan ne treba odmah pomiljati na karcinom jer stanice mogu biti abnormalne, a da jo uvijek nisu karcinomske.

Nalaz Papa-testa moe biti:

1.uredan
2.bez nalaz abnormalnih stanica, ali uz upalne promjene te eventualno vidljive i prepoznatljive uzro?nike
3.abnormalan nalaz

U slu?aju urednog Papa-nalaza preporu?a se, kao to je ve? re?eno, Papa-test ponavljati jednom godinje. U slu?ajevima kada se u Papa-nalazu nalaze upalne promjene potrebno je provesti lije?enje te ponoviti Papa-nalaz nakon zavrenog lije?enja. Osim upalnih promjena Papa-nalazom mogu se ponekada prepoznati i specifi?ni uzro?nici upale.

Naj?e?e se kao uzro?nici upale nalaze: Leptotrix vaginalis, Gardnerella vaginalis, Trichomonas vaginalis, Chlamydia trachomatis i razli?ite gljivice (npr. Candida i Actinomyces) te tzv. mijeana flora". Mijeana flora" je naziv za nakupine kokoidno-tapi?astih bakterija, koje nije mogu?e detaljnije definirati. Nalaz Bacillusa vaginalisa (Dderleinov bacil) ne predstavlja patoloki nalaz jer je ta bakterija dio prirodne vaginalne flore.

Papa-testom mogu se uo?iti i promjene na stanicama vrata maternice koje upu?uju na infekciju virusima HSV (virus herpesa simpleksa) ili HPV (humani papilomavirus). Posebno je zna?ajna infekcija HPV-om koji se smatra jednim od glavnih uzro?nika pojave karcinoma vrata maternice, a u Papa-razmazu se o?ituje nalazom karakteristi?nih stanica koje se nazivaju koilociti. HPV je ?esta spolno prenosiva bolest, pogotovo u mla?ih ena i ena s vie seksualnih partnera.

Do 60% seksualno aktivnih ena mogu biti nosioci virusa bez simptoma. U slu?ajevima infekcije virusom HPV potrebno je provesti lije?enje te tipizaciju HPV-a. Tipizacijom HPV-a moe se odrediti da li virus spada u skupinu virusa visokog rizika te je time i rizik za nastanak karcinoma vrata maternice ve?i.

U slu?ajevima kada je Papa-nalaz abnormalan ne treba odmah pomiljati na karcinom jer stanice mogu biti abnormalne, a da jo uvijek nisu karcinomske. Tako?er valja upamtiti da abnormalna stanja ne postaju uvijek zlo?udna, iako u takvim stanjima postoji pove?ana vjerojatnost za pojavu karcinoma te stoga osobe s takvim nalazom zahtijevaju daljnje pra?enje i/ili obradu.

Displazija

Displazija je stanje u kojem se epitelne stanice vrata maternice svojom veli?inom i promjenama jezgre te sazrijevanjem razlikuju od normalnih epitelnih stanica tog podru?ja, ali jo uvijek nisu postale karcinomske. Takve stanice me?utim imaju pove?ani potencijal da postanu karcinomske. S obzirom na stupanj promjena displasti?ne stanice mogu biti blago, umjereno ili teko promijenjene te shodno tomu razlikujemo tri stupnja displazije: blaga displazija, umjerena displazija i teka displazija.

CIN, CIS i SIL

papa-testCIS je za razliku od invazivnog karcinoma ograni?en samo na epitel i nema sposobnost metastaziranja.
?esto se umjesto naziva displazija koristi termin cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN), pri ?emu ovisno o debljini zahva?enog epitela postoji CIN I (promjene zahva?aju do 1/3 debljine epitelnog presjeka i ekvivalent je blagoj displaziji), CIN II (promjene zahva?aju do 2/3 debljine epitelnog presjeka i ekvivalent je umjerenoj displazija) i CIN III (promjene zahva?aju preko 2/3 debljine epitelnog presjeka i ekvivalent je tekoj displaziji).

U slu?ajevima kada promjene zahvate cijelu debljinu epitelnog presjeka, ali ne probijaju bazalnu membranu (membranu koja razdvaja epitel od podlee?eg vezivnog tkiva u kojem se nalaze krvne i limfne ile) govorimo o karcinomu in situ (CIS). CIS je za razliku od invazivnog karcinoma ograni?en samo na epitel i nema sposobnost metastaziranja, ali u takvim slu?ajevima postoji vrlo visoki rizik od napredovanja bolesti i pojave invazivnog karcinoma.

U Papa-nalazu se naj?e?e umjesto pojmova displazija i CIN koristi termin skvamozna intraepitelna lezija (SIL), koji se tako?er odnosi na displasti?ne stanice vrata maternice, a pri ?emu SIL niskog stupnja (LSIL od engl. low grade) odgovara CIN-u 1, odnosno blagoj displaziji, a SIL visokog stupnja (HSIL od engl. high grade) uklju?uje CIN II, CIN III i CIS odnosno umjerenu i teku displaziju.

Dr.sc.Davor Tomas, spec. patolog, KB "S.Milosrdnice", Vinogradska c., Zagreb
Plivazdravlje.hr

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.