Naslovnica
28.5.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se odrati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medve?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se odrati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medve?ak /Kazalite Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, eli najbolje svom djetetu. Poeljno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti titnja?e u suradnji sa AK "Maksimir"organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublaavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Pukari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilite u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Knjige Dani Marije Juri? Zagorke
Dani Marije Juri? Zagorke PDF Ispis E-mail
Knjige
Četvrtak, 25 Studeni 2010 05:26

zagorkaZnanstveni skup posve?en Zagorki, ali i suvremenoj skrivenoj povijesti ena, feminizmu i samoj slici ene na ovim prostorima, bit ?e po ?etvrti put u Memorijalnom stanu Marije Juri? Zagorke, ovoga puta od 23. do 27. studenog. Nastavak je to koncepta Dana i znanstvenog skupa kao sredinjeg mjesta za raspravu o enskom autorstvu, odnosno o stvaralatvu ena u razli?itim drutvenim, povijesnim i kulturnim kontekstima.

Centar za enske studije i Odsjek za komparativnu knjievnost Filozofskog fakulteta Sveu?ilita u Zagrebu, na znanstvenom skupu predstavljaju dvije teme: Zagorka ivot, djelo, naslije?e, i ovogodinju glavnu temu Feminizam, antifeminizam i kriza.

Zagorka ivot, djelo, naslije?e

Tri prethodna skupa pokazala su da postoji zanimanje za istraivanjem Zagorke kao autorice knjievnice, novinarke te javne osobe i povijesne figure. Iako prevladava interes za Zagorkin knjievni tekst, sve ?e?e se eli saznati vie i o Zagorki kao kreatorici popularne kulture (urednici enskih ?asopisa, autorici popularnih anrova, popularizatorici nacionalnih i feministi?kih ideja i povijesnih sadraja). Skup je programski otvoren svima koji nastavljaju takva istraivanja i ele predstaviti njihove rezultate.

Feminizam, antifeminizam, kriza

Zagorkino suo?avanje s mizoginijom (enomrstvom) na svakom koraku novinarskog i knjievnog djelovanja tipi?no je za odnos patrijarhalne kulture prema enama. Usprkos uspjesima emancipacijskih politika, mizogini i antifeministi?ki stavovi, predrasude i reakcije, detektiraju se kako u javnom govoru, tako i u znanstvenom, stru?nom i kriti?kom segmentu. O tome govori druga tema ovog znanstvenog skupa.

Program.pdf

Online-zagreb.hr

Marija Juri? Zagorka

zagorkaMarija Juri? Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. oujka 1873. Zagreb, 29. studenoga 1957.), hrvatska knjievnica i novinarka. Bila je prva profesionalna novinarka i naj?itanija hrvatska knjievnica. Djelovala i jedno vrijeme ure?ivala Obzor. Pokrenula je i ure?ivala enski list, prvi hrvatski ?asopis za ene, i Hrvaticu. Borila se protiv drutvene diskriminacije, ma?arizacije i germanizacije, te za prava ena. Potpora u knjievnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene iroj publici u kojima isprepli?e ljubavne pri?e s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.

Listopada, godine 1896. izlazi prvi Zagorkin ?lanak, objelodanjen u Obzoru. ?lanak je bio odraz rodoljubnog i drutvenog revolta pod nazivom Egy Percz ( Jedan ?asak ). Nakon toga ?lanka na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera ulazi u redakciju Obzora kao referent za ma?arsko-hrvatsku politiku, daju joj posebnu sobu, da je nitko od posjetitelja ne bi vidio, jer je ena. Mogla je pisati to je htjela, ali anonimno. Zagorku ova diskriminacija ljuti i vrije?a, ali ju ne iznena?uje. Time zapo?inje svoj uspon u novinarskoj karijeri.

Izvjetavala je o politi?kim zbivanjima, iz Parlamenta, bila dopisnica iz Budimpete i Be?a. Aktivno je sudjelovala u politi?kim borbama, bila glasna i otra protivnica ma?arizacije i germanizacije. Za vrijeme utamni?enja dvojice urednika Obzora 1896. sama je ure?ivala list pokazavi zadivljuju?u energiju i inteligenciju. Potaknula je i ure?ivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isklju?ivo enama, i tako nazvan - enski list od 1925. do 1938., zatim Hrvaticu. Unato? tome stalno je bila izloena podsmijehu i ponienju.

Neko vrijeme je bila urednica Obzora. Sura?ivala je i u Vijencu i u sarajevskoj Nadi. Po?inje pisati romane koji su predstavljali drutveni i nacionalni protest. Prvi roman je Roblje (1899.), koji je zaslugom Strossmayera izlazio u Obzoru.

Me?utim, u knjievnosti se javlja jo crticom Pod sljemenom koja je izlazila u Brljanu 1886. Pravu ?itateljsku afirmaciju stje?e ciklusom romana Gri?ka vjetica (Male Novine 1912.-1914.) Kao rezultat autori?ina prihva?anja Strossmayerova prijedloga u razdoblju od 1912.-1953. godine napisala je i objavila dvadesetak romana. Neuklopljiva u knjievno-stilisti?ku matricu vremena u kojima su se pojavljivala, Zagorkina djela nisu pratile ozbiljne knjievne kritike. U isto vrijeme ?itatelji su s nestrpljenjem o?ekivali nove nastavke romana koji su izlazili u Malim Novinama, Jutarnjem listu, Obzoru, enskom listu, Hrvatskom dnevniku i Hrvatici. Tako?er na nagovor samog Strossmayera po?inje pisati povijesne romane i drame.

Literarni rad
Pie komedije, lakrdije, jedno?inke i satire, tim daje zna?aj razvoju hrvatske dramske knjievnosti. Njezino scensko djelo je komedija Jalnuev?ani (1917.) koja svoje tematsko izvorite crpi jednako iz hrvatske knjievne tradicije, kao i iz hrvatke zbilje ondanjeg vremena. Nije lako odgovoriti na pitanje koliko je Zagorka napisala romana. Me?utim, smatra se da je napisala oko trideset i pet, od kojih neki nisu dovreni, a neki moda nisu ni napisani.

Kod ?itateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Moda ba zbog toga nisu joj bile sklone neke tadanje knjievne veli?ine, primjerice ?alski, koji je njezina knjievna ostvarenja nazivao undliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Kritika je nije cijenila, a ?ak ni sama Zagorka nije ba pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme moe se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Moda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio knjievnik Pavao Pavli?i? koji u Pismima slavnim enama kae: Vi ste uranili u svemu, i moda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.

Povijesni romani
Gri?ka vjetica ciklus od 7 romana (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju)
Gordana (1934.-1935.)
K?i Lotr?aka (1921.-1922.)
Kraljica Hrvat (1937.-1939.)
Kneginja iz Petrinjske ulice, (1910.), prvi hrvatski kriminalisti?ki roman
Kamen na cesti (1937.), romansirana biografija Zagorke

Wikipedia.org

facebook youtube

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.