Naslovnica
24.9.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Knjige
PDF Ispis E-mail
Knjige
Subota, 16 Listopad 2010 17:11

ivana-brlic-mazuranicPovodom 130. obljetnice ro?enja naše najpoznatije spisateljice za djecu, Ivane Brli? Mažurani? Knjižnice Grada Zagreba predstavljaju virtualnu izložbu koju je pripremila Ismeta Mei? s dopuštenjem Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU. Ivana Brli? Mažurani? potje?e iz poznate intelektualne obitelji Mažurani?a, a za svoje je književno stvaralaštvo dva puta bila predlagana za Nobelovu nagradu, te je primljena za dopisnog ?lana 1937.g. kao prva žena.

Životopis

Ivana Brli? Mažurani? je ro?ena u Ogulinu, 18. travnja 1874., a umrla je u Zagrebu, 21. rujna 1938. Otac Vladimir Mažurani? bio je pisac, odvjetnik i povjesni?ar. Djed joj je bio slavni politi?ar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažurani?, a baka Aleksandra Mažurani?, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra.

Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, izme?u ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, a potom u Jastrebarsko.

Kada se 1892. udala za odvjetnika i politi?ara Vatroslava Brli?a, Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela ve?inu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dje?jom psihom, i tako razumijeti ?isto?u i naivnost njihova svijeta.

Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uklju?uje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta, te joj je biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio zlatnu medalju za protuma?aronska nastojanja.

Stvaralaštvo
 
Ivana Brli?-Mažurani? po?ela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek po?etkom dvadesetog stolje?a. Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani izdala je 1902. u vlastitoj nakladi. Pri?e i tekstovi poput serije obrazovnih ?lanaka naslovljenih Škola i praznici objavljivani su redovito od 1903. nadalje. Pravu pozornost književne publike skre?e 1913. romanom za djecu ?udnovate zgode i nezgode šegrta Hlapi?a. Napisala je pjesni?ku zbirku Slike (1912.), pedagoški intoniranu Knjigu omladini (1923.), zapise o obiteljskome rodoslovlju (Obzor, 1933-34.), koje objedinjuje u trima knjigama (1934., 1935.), povijesno-pustolovni omladinski roman Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata (1937.) te prevodila s njema?koga i francuskoga.

Njenim krunskim djelom kriti?ari smatraju zbirku pripovjedaka Pri?e iz davnine, objavljenu 1916., djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti obi?noga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Ova knjiga kroz bajku ponovo vra?a u život izgubljeni svijet pretkrš?anskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Rego?a, Stribora, Jaglenca, Palunka i ostalih utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osje?aja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i ?ežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem ?esto se pojavljuju u njenim pri?ama.

Priznanja

Akademija ju je dva puta (1931., 1938.) predlagala za Nobelovu nagradu, primivši je 1937.g. za svoga (dopisnoga) ?lana, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva ?ast. Kritika je njezinu prozu držala jedinstvenom sintezom životnoga idealizma, naravnosti izraza i delikatnosti rijetkoga humora (A. G. Matoš) pa su je, premda je pisala za djecu, hvalili kolege (A. B. Šimi?, D. Domjani?) i književni povjesni?ari (A. Barac). Školska knjiga, d.d. ustanovila je književnu nagradu Ivana Brli?-Mažurani? 1971. radi promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež.

?esto nazivana hrvatskim Andersenom (radi njene virtuoznosti kao pripovjeda?a za djecu) i hrvatskim Tolkienom (radi posezanja u fantasti?ni svijet mitologije), Ivana Brli?-Mažurani? svojom originalnoš?u i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dje?je književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike.

Wikipedia.org

http://digital.arhivpro.hr/kgzizlozba/ <-virtualna izložba

facebook youtube

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.