Naslovnica
28.5.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Knjige Festival kratke pri?e
Festival kratke pri?e PDF Ispis E-mail
Knjige
Srijeda, 02 OĹľujak 2011 09:36

zagorkaCentar za ženske studije u povodu obilježavanja ro?endana Marije Juri? Zagorke i Nele Miliji? te u povodu Me?unarodnog dana žena organizira festival Kratka pri?a je ženskog roda u Memorijalnom stanu Marije Juri? Zagorke, Dolac 8, u srijedu, 2. ožujka 2011. u 19 sati i u utorak , 8. ožujka 2011. u 19 sati.

 

zagorkaO Zagorki

Hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Juri? Zagorka ro?ena je 2. ožujka 1873. u plemi?kom dvoru Negovec nedaleko Vrbovca. Roditelji su odlu?ili udati je za ma?arskog željezni?arskog ?inovnika koji je Mariji bio potpuno nepoznat ?ovjek. Nakon sklapanja braka sa suprugom odlazi u Ma?arsku. Dogovoreni brak završio je tako što je Marija pretpjela živ?ani slom i nakon tri godine pobjegla od muža prvo u Srijemsku Mitrovicu kod ujaka, a potom u Zagreb

Novinarska karijera

U Zagrebu zapo?inje novinarsku karijeru, što je tada bilo posve neoubi?ajeno za ženu. Svoj prvi ?lanak pod naslovom Egy Percz (Jedan ?asak) objavljuje 1876. u listu Obzor. Mukotrpno napreduje od anonimne reporterke do afirmirane politi?ke novinarke koja izvješ?uje o svim važnijim politi?kim zbivanjima u regiji. Na preporuku biskupa Strossmayera postaje ?lanicom redakcije Obzora na mjestu referenta za ma?arsku-hrvatsku politiku. Za vrijeme rada u Obzoru izvješavala je o politi?kim zbivanjima, a jedno je vrijeme bila i dopisnica iz Budimpešte i Be?a te prva žena koja je izvješ?ivala iz Hrvatskog sabora. Sudjelovala je i u onodobnim politi?kim sukobljavanjima jasno se suprostavljaju?i ma?arizaciji i germanizaciji Hrvatske. Predvodi prve ženske prosvjede u Zagrebu 1903.g. istovremeno drže?i predavanja o ženama u politici, solidarnosti, narodnoj borbi i pravu glasa za žene.

Pseudonim Zagorka

Pored politike u svom ?e novinarskom radu pisati polemi?ke tekstove u kojima ?e se zalagati za ravnopravnost spolova (polemika s Matošem iz 1909.) i ženska prava (pravo glasa za žene, pravo na obrazovanje, pravo na profesiju i imovinu). Tekstove ?e objavljivati pod razli?itim, ?esto i muškim pseudonimima (Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Iglica), a najpoznatiji pseudonim 'Zagorka' izabrati ?e zbog ljubavi prema ljudima iz hrvatskog puka s ?ijim je teško?ama suosje?ala. Iz ljubavi prema hrvatskom jeziku koji je po?etkom 20. stolje?a potisnut iz javnosti zbog službene uporabe ma?arskog i njema?kog jezika, a na nagovor i pod pokroviteljstvom biskupa Strossmayera po?inje oko 1910. pisati povijesne romane.

Povijesni romani

Njeni romani u nastavcima oživjeli su ve? zaboravljenu hrvatsku prošlost 16., 17. i 18. stolje?a. Popularnost joj raste svakim novim objavljenim romanom, a narod joj daje nadimke 'gri?ka vila' (nakon objave Gri?ke vještice) i 'kraljica Hrvata' (nakon objave Gordane). Unato? golemom uspjehu kod ?itatelja književna kritika nije joj bila sklona. Šandor Ksaver ?alski tako je, primjerice, njezina djela nazvao "šund literaturom za kravarice". Istovremeno njezina su djela sustavno izostavljana u književnim osvrtima i pregledima.

"Gri?ka vještica"

Književnu ?e afirmaciju ste?i tek ciklusom od sedam romana Gri?ka vještica objavljivanim u listu Male novine (1912.-1914.). U svojim ?e djelima obra?ivati istovremeno ljubavne zaplete i nacionalne teme, a objavljivati ?e ih uglavnom kao podlistke u novinama. Tako ?e u?initi svoja djela dostupna širokom krugu ljudi i na taj na?in izravno utjecati na veliku popularnost svojih djela kod ?itatelja. Tridesetih godina 20. stolje?a vra?a se novinarstvu i feministi?kom angažmanu. Samostalno pokre?e listove Ženski list (1925. - 1938.) i Hrvaticu (1938. - 1940.). Podupire inicijativu mla?e generacije književinica za osnivanje Društva hrvatskih književnica. Cijelo to vrijeme radi na kazališnim prilagodbama svojih i Šenoinih djela. Uspostavom NDH ustaše zabranjuju izlaženje ?asopisa Hrvatica, a Zagorki pljene imovinu. Ostavši naprasno bez sredstava za život pokušava samoubojstvo. Kraj 2. svjetskog rata do?ekuje u Zagrebu zahvaljuju?i financijskoj pomo?i i brizi vjernih ?itatelja. Preminula je u Zagrebu 30. studenog 1957. godine.

Biografije.org

Kratkaprica.bloger.hr

 

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.