Jagoda (Fragaria Vesca) pripada porodici ruža, a domovina joj je u Europi. Pored divlje šumske jagode, postoje još i brojne druge uzgojene vrste s velikim i raznim oblicima plodova, kao i vrtne jagode - mjesečarke. Nabrojit ćemo samo neke od poznatih sorti koje možemo pronaći u našim dućanima i tržnicama: „Miss“, „Addie“, „Miranda“, „Maya“, „Marmola“ i posebno rijetke mirisne šumske jagode.
Općenito
Proljeće i ljeto je doba jagoda. Naime, krajem ožujka iz staklenika nam stižu prve crvene, sočne, primamljive jagode koja nas cijelo ljeto mame svojim mirisom, bojom i obiljem zdravlja. Također, jagode su idealna namirnica za razne kure čišćenja organizma i prilagodbe organizma, laganijoj, ljetnoj prehrani.
Naime, genetski program („kod“)  metabolizma ljudi već je milijunima godina prilagođen proljetnom i ljetnom porastu aktivnosti - više sunca, više vitamina iz voća, više elemenata u tragovima - a sve da bismo se mogli brže i više kretati. Posebno je važno što se ne moramo prisiljavati na njihovu konzumaciju, jer njihov okrepljujući i osvježavajući okus nas jednostavno - mami.  
Djelotvorne i prehrambene vrijednosti
Svježe ubrane jagode nisu samo najukusnije, nego i sadrže vitamine i minerale neophodne našem organizmu (bez obzira što jagode sadrže skoro 90% vode), a pomažu odstranjivanje otrova iz tijela. U razdoblju zrenja jagode doslovno „pohlepno“ u sebe uvlače antocijanine, crvena bojila koja u sebi sadrže karotene i čuvaju osjetljivi plod od tvari i bakterija koje bi mogle uništiti biljne stanice. Prema nekim istraživanjima jagode vode po svojim antioksidantnim svojstvima na listi od 40 vrsta voća i povrća, u kojoj se nalaze špinat, kupine i borovnice.
·         Jedna porcija jagoda ( cca 147 g - cca 8-10 jagoda srednje veličine) sadrži 20% preporučljive dnevne doze folne kiseline, koja je zapravo B vitamin topljiv u vodi;
·         Vrlo su niske kalorične vrijednosti, tako jedna šalica ima samo 35 - 50 kcal (ovisno o njihovoj slatkoći);
·         Interesantno je napomenuti da samo 8  jagoda  osigurava  količinu preporučenog dnevnog unosa vitamina C za djecu („jagodica - bobica“);
·         jagode sadrže do 90% vode;
·         sadrže i katehine (tanin) koji djeluje antibakterijski;
·         bogate su folnom kiselinom (važnom za stvaranje krvi i rast stanica);
·         bogate su kalijem;
·         izuzetno su bogate manganom, supermineralom koji je potreban čitavom metabolizmu, a osobito za kosti i krvi, hrani živce i mozak, opskrbljuje kožu pigmentima, a najvažnije je što potiče proizvodnju hormona u štitnjači,
enzimi koji su prijeko potrebni za metabolizam ne bi mogli djelovati bez mangana, a njegov nedostatak izaziva umor, bolove u zglobovima i razdražljivost, što je dovoljan razlog da kroz ovo proljetno obilje jagoda u naš organizam unesemo dovoljnu količinu tog elementa u tragovima;
·         lišće i korijenje jagode sadrži djelotvorne tvari koje se koriste u farmakologiji;
·         Ne sadrže natrij (sol);
·         Potpuno su bez masti;
·         Sadrži mnogo dijetalnih vlakana;
Ljekovita svojstva jagoda
Navedene djelotvorne tvari i nutritivna svojstva su dovoljna preporuka da iskoristimo vrijeme obilja jagoda, iz razloga što:
·         konzumacija jagoda svaki dan (jedna porcija dnevno od cca 8 - 10 plodova) pomaže u uništavanju slobodnih radikala;
·         smanjuju razinu kolesterola u krvi (dijetalna vlakna);
·         smanjuju učestalost anomalija mozga i perifernog živčanog sustava, stvaranjem krvi i rastom stanica (folna kiselina);
·         djeluju protuupalno i antibakterijski (katehini,C vitamin);
·         odstranjuju otrove iz crijeva, ublažavajući probavne smetnje (opstipaciju, nadutost i grčeva) radi sadržaja katehina;
·         jačaju imunološki sustav i pospješuju metabolizam (sadržaj C-vitamina);
·         imaju diuretička svojstva i pospješuju čišćenju organizma, a ujedno i smanjuju visoki krvni tlak (radi sadržaja kalija;
·         plod šumske jagode se  u Starom vijeku koristio za bolji rad jetre i žučnih puteva;
·         list jagode sadrži  flavonoide, tanin, eterično ulje i vitamin C, a vrlo često se koristi u obliku čaja protiv proljeva, upala usne šupljine, zubnog mesa, te kao blagi diuretik, a radi se tako da se  1 gram usitnjenog lista prelije šalicom kipuće vode, stoji 10 minuta, a potom se procijedi i pije ili hladan ili topao;
·         jagode se koriste za njegu zubi, jer svježe pospješuju bjelinu zubi, i to tako da ih polako žvačemo par minuta, a nakon toga zube isperemo mlakom vodom u koju se može dodati prstohvat sode bikarbone;
·         prepolovljenim jagodama možemo osvježiti lice tako da ga lagano istrljamo, a također i ublažiti opekline od sunca;
Napomena:
Bez obzira na njihovu nutritivnu vrijednost i korisnost, jagode mogu kod ljudi (a osobito kod djece) izazvati alergijske pojave, kao npr. mjehuriće u usnoj šupljini i na usnicama, radi visoke koncentracije tanina. Zato bi bilo preporučljivo uzimati jagode iz bio uzgoja, te svakako prije konzumiranja dobro oprati u hladnoj vodi i pod laganim mlazom.
Također osobitu pozornost obratite pri kupnji uvoznih jagoda, koje svojim „ogromnim plodovima“, intenzivno crvenom bojom govore o tome da su tretirane i obrađivane pesticidima, herbicidima, pojačivačima rasta, smolama, voskovima i bojama ne bi li se uzgojili što veći i sočniji plodovi.
Jagode u kulinarstvu
Slasne, ukusne i mirisne jagode dovoljne su same po sebi, ali isto tako sastav su nebrojenih maštovitih kulinarskih inspiracija u izradi slastica (torte, kolači, sladoledi, marmelade) čiji okusi i izgled su praznik za nepce i oči svih sladokusaca.  Mnogi će se složiti da su jaogde od sveg voća nekako najpoželjnije („najsenzualnije“)  u slatkom ruhu - tj. prekrivene šlagom ili umočene u rastopljenu čokoladu i poslužene uz bijelo vino, ili u nekim istarskim restoranima poslužene kao hladna krem juha, a da ne govorimo o jagodama i šampanjcu.
Talijani, kao majstori sladokusci (sjetimo se npr. Don Juana koji je jeo jarebice u umaku od čokolade) također „eksperimentiraju s jagodam“  tako da na njih kapnu par kapi aceta balsamica kako bi im pojačali i dali neobičan okus, a isto tako i kombiniraju jagoda i pršut.
Ipak  „kraljica jagoda“ je šumska jagoda, koja plijeni svojim intenzivnim mirisom i posebnim okusom, te nisu bez razloga najvrijedniji sastojak deserata visoke kuhinje. No, vrijeme njihove zrelosti je vrlo kratko, za sakupljanje treba dosta vremena i volje, te im je iz tog razloga i cijena visoka.
Zanimljivosti o jagodama o kojima možda niste čuli:
·         U Belgiji postoji Muzej jagoda (Musee de laF raise - Wepion sur Meuse Belgique;
·         Shakespeare ju je opisao u Othellu i iskoristio kao ukras za Desdemonin ručnik;
·         Indijanci su poznavali jagode i prije dolaska kolonizatora, i miješali ih u kruh, a nakon što su kolonizatori kušali taj kruh, načinili su svoju verziju i tako je nastao čuveni tzv. „jednostavni kolač od jagoda“.
·         U doba Grka i Rimljana jagode se još nisu uzgajale, nego su rasle kao divlja biljka.
·         Jagode ne rastu u tropskim krajevima.
·         Godine 1454. nastao je prvi dokument o jagodi, radilo se o biljci u herbariju .
·         Kraljica Anne Boleyn, druga žena Henrika VIII, koju je kasnije dao pogubiti, na vratu je imala obilježje od rođenja u obliku jagode, što su kasnije neki protumačili kao znak da je vještica.
·         U ostacima sojenica u Europi nađene su sačuvane sjemenke jagode (u jednoj jagodi je prosječno 200 sitnih sjemenki);
·         Jedinstvena je po tome što svoje sjemenje nosi na vanjskoj strani, a ne na unutarnjoj;
·         Jagoda je najranije voće u proljeće.
·         Hrvatska je 16.03.0.g. izdala poštansku marku s motivom jagode (Fragaria vesca L.) pod brojem serije 762. Hrvatska flora – Voće – Šumska jagoda1
Igri i mašti na volju i nikad kraja kad su jagode u pitanju!
Udruga preporučuje najjednostavniji, ali i najbolji napitak za doručak i kao ljetno osvježenje, „Jogurt s jagodama“ a koji Vas neće opteretiti dodatnim kalorijama.
Hladna torta od jagoda;
Sladoled od jagoda;
Pripremila: Uppt/28.04.2010./Mirela Vidović
Izvori podataka:
1) Ljekovitost voća i povrća, Hrana koja liječi; autori: Klaus Oberbeil, dr.med. Christiane Lentz, Veble Commerce, Zagreb 2004;
2) Metro-Portal.hr  (B.Govorčin);
3) "Zdravlje u voću" dr.med. Tina Ivković-Balja, Gospodarski list,, 2000. g;
Najopsežnija stranica o jagodama
www.jagode.org