Naslovnica
28.5.2022.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Predavanje "Post COVID simdrom"-13.12.

Pozivamo vas na predavanje "Post COVID - sindrom" koje ?e se održati 13.12. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak / Mala scena/ u... Više...
Predavanje "Plu?na embolija"

Pozivamo vas na predavanje "Plu?na embolija" koje ?e se održati 15.11. (pon) u 19h u dvorani MZ Medveš?ak /Kazalište Mala scena/... Više...
Slika
Previsoka o?ekivanja od djeteta

Svaki roditelj, sasvim prirodno, želi najbolje svom djetetu. Poželjno je poticati ga da iskoristi sve talente koje ima, da nau?i... Više...
Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnja?e u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb tr?i-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - ku?na ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastu?eg broja oboljelih, uputno je u ku?noj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja ublažavaju... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naru?ila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvo?a?a za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza za... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškari? je odrastao kao zdrav i vedar dje?ak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17. godini,... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveu?ilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Gastro Vegetarijanska piramida
Vegetarijanska piramida PDF Ispis E-mail
Gastro
Subota, 22 Studeni 2008 16:26

vege-piramidVegetarijanska prehrambena piramida sastavljena je  od 5 skupina namirnica koje omogu?avaju unos tvari potrebnih za normalno funkcioniranje. Žitarice predstavljaju bazu piramide. Vo?e zauzima važno mjesto piramide zbog bogatstva vitamina i minerala. Povr?e je niskokalori?no i lako probavljivo. Mlijeko je izvor kalcija koje gradi kosti, zube i krvne stanice.  Mahunarke i orašari sadrže proteine i masno?e. Masti i ulja treba koristiti umjereno.

 


 

 vege-piramida

 

  1. Žitarice, tjestenina i riža
  2. Vo?e i povr?e
  3. Mlijeko, sir i jaja
  4. Mahunarke i orašari 
  5. Masti i ulja

 

Žitarice, tjestenina i riža

Pšenica, zob, raž i je?am, kukuruz, razli?ite vrste kruha i peciva, tjestenina, te riža, proso i heljda, posebno ako su u cjelovitom, integralnom obliku, nepresušan su izvor kompleksnih ugljikohidrata, vitamina, minerala, vlakana, stoga predstavljaju osnovu naše svakodnevne prehrane.


Žitarice i proizvodi od žitarica važan su izvor energije za ljudski organizam. Zbog visokog sadržaja vlakana povoljno utje?u na probavu, detoksikaciju i izmjenu tvari u organizmu. Ova skupina namirnica sadrži i proteine manje biološke vrijednosti tj. deficitarne su na nekim esencijalnim aminokiselinama, zbog toga ih treba kombinirati s namirnicama životinjskog porijekla, sojom ili mahunarkama.


U skladu s preporukama, u hrani iz ove skupine uživajte barem ?etiri puta dnevno, prednost dajte integralnim namirnicama, dakle, cjelovitim žitaricama, brašnu od cjelovitog zrna, integralnoj tjestenini i riži, integralnom kruhu i sl.


Preporu?eni dnevni unos

  • 4 puta / dan i više
  • 2 obroka /dan - žitarice i mahunarke (zadovoljavaju unos za organizam neophodnih aminokiselina)
  • 1 jedinica serviranja: 1 kriška kruha, 30 g cornflakesa, 1/2 šalice tjestenine, 1/2 šalice kuhane riže

 

Vo?e

Vo?e je bogat izvor ugljikohidrata, vode, vitamina, minerala, celuloze, vlakana i organskih kiselina. Ve?ina vo?a sadrži oko 80-93% vode, 15-20% ugljikohidrata, 3-4% organskih kiselina, vrlo malo masti i oko 1-5% proteina, izuzev nekih iznimaka (orah, badem, lješnjak, roga?, kokosov orah).


Zbog udjela vode ono je niskokalori?no i osvježavaju?e. Vitamini E, C i provitamin vitamina A zbog antioksidacijskih svojstava štite organizam od slobodnih radikala, a zbog visokog sadržaja vlakana i ve? spomenute vode, vo?e smanjuje rizik dobivanja raka, osobito crijeva, te nekih bolesti srca.


Na top-listi me?u prvima su jagode koje sadrže znatne koli?ine vitamina C, beta karotena i željeza, koje pogoduju imunološkom sustavu, te izmjeni tvari u našem organizmu, marelice koje s puno željeza utje?u na kvalitetu krvne slike, breskve bogate kalijem i natrijem, trešnje s vitaminima i mineralima koji pogoduju zdravlju kostiju i zubi, kruške idealne za mozak i živce jer sadrže silicijevu i fosfornu kiselinu, jabuke koje sa svojim vitaminom C, kalijem i pektinom štite crijeva i žile, te šljive koje zbog fosfora i kalcija štite kosti.


Preporu?eni dnevni unos

  • 4 puta / dan i više
  • 1 jedinica serviranja: 1 šalica svježeg vo?a, 1/2 šalice kuhanog vo?a, 1 jabuka, 2 kivija

 

Povr?e

Povr?e je skupni naziv za mahunarke, gljive, kupusnja?e, luk, salate, korjenasto povr?e, špinat, raj?icu, tikvu, patlidžane i drugo. Nezamjenjiva je komponenta svakodnevne prehrane i uz vo?e njezin najkvalitetniji dio. Budu?i da se naj?eš?e priprema kuhanjem, najve?i dio štetnih tvari je smanjen, uklonjen ili neškodljiv.


Povr?e je prava riznica vlakna, vitamina i minerala, posebno A i C, te željeza i magnezija, niskokalori?no je i lako probavljivo. Neke vrste povr?a kao što su zelene salate, krastavci, rotkvice, peršinovo i celerovo liš?e, naziva se povr?em bez hranjive vrijednosti tj. "povr?em A", a ovo koje ima odre?enu hranjivu vrijednost "povr?em B ". Potrebno je kombinirati razli?ite vrste povr?a koje opskrbljuju naš organizam razli?itim, potrebnim hranjivim tvarima.


Kod pripremanja hrane, kada je god to mogu?e vo?e i povr?e ostavite neoguljeno. Korjenasto povr?e bolje dobro operite oštrom ?etkom. Jedite što više sirovog vo?a i povr?a, narežite ga na ve?e komade (usitnjavanjem gubi na vrijednosti) a vrijeme termi?ke obrade svedite na minimum. Umjesto da povr?e kuhate u vodi, kuhajte ga na pari.


Preporu?eni dnevni unos

  • 4 puta / dan i više
  • 1 jedinica serviranja: 1 šalica svježeg povr?a ili 1/2 šalice kuhanog povr?a

 

Mlijeko i mlije?ni proizvodi

Prema piramidi pravilne prehrane zdravlja nema bez mlijeka i mlije?nih proizvoda, a prema Hipokratu mlijeko je najsavršenija namirnica na svijetu. Mlijeko i namirnice na bazi mlijeka, jogurt i razli?ite vrste sireva sadrže bjelan?evine, vitamine i minerale (osobito kalcij i riboflavin), koji su neophodni za normalno funkcioniranje našega organizma.


Uz to, spomenute su namirnice bez sumnje i glavni izvor kalcija (koji se pojavljuje u povoljnom omjeru s fosforom) tako važnom našem organizmu, jer je primjerice neophodan za rast kostiju, zuba, grušanje krvi, te funkcioniranje srca, miši?a i živaca. Kalcija najviše ima u mekom siru, parmezanu i naravno mlijeku.

Uz mlijeko, jedna od najzdravijih mlije?nih namirnica su fermentirani proizvodi od mlijeka (kiselo i acidofilno mlijeko, razli?ite vrste jogurta, kefir). Sir, uz mlijeko i jogurt, tako?er predstavlja neizostavnu namirnicu na vegetarijanskom jelovniku. Važan je izvor bjelan?evina, vitamina A, fosfora i kalcija, što posebno vrijedi za punomasnu vrstu ricotta i parmezan.


Preporu?eni dnevni unos

  • 2 puta /dan - odrasli
  • 3 puta / dan - djeca
  • 4 puta / dan - trudnice, dojilje, djeca u pubertetu, žene u menopauzi
  • 1 jedinica serviranja: 1 šalica mlijeka ili 30-50 g sira (sadrži 300 mg kalcija)

 

Mahunarke i orašari 

Mahunarke obuhva?aju veliku skupinu grahorica, graška, slanutka, boba te soje koja je izuzetno bogata proteina i sve više se upotrebljava u vegetarijanskoj prehrani.


Orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, te sjemenke suncokreta i bundeve neobi?no su bogati vitaminom E, koji je snažan prirodni antioksidans. Zbog toga ovo vo?e može imati zna?ajnu ulogu u prevenciji, ali i u ublažavanju simptoma sr?anih i crijevnih bolesti te artritisa.

Za ilustraciju njihove važnosti spomenimo da je ustanovljeno da orašasti plodovi nisu bili dovoljno zastupljeni u prehrani ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Preporu?eni dnevni unos

  • 2 puta /dan - odrasli
  • 3 puta / dan - djeca

 

Masti i ulja

Na samom vrhu piramide pravilne prehrane nalaze se masno?e i ulja koje kao što je to i grafi?ki evidentno valja izbaciti iz prehrane ili konzumirati u razumnim koli?inama. Naime, masti i ulja sadrže mnogo kalorija, te malo ili nimalo kvalitetnih hranjivih sastojaka. S tim u skladu treba izbjegavati namirnice s dodatkom še?era, bezalkoholna pi?a i ?okolade, a potrebu organizma za slatkim utažiti prirodnim vo?nim sokovima, sušenim vo?em i medom.


Masti moramo konzumirati i zbog esencijalnih masnih kiselina koje su neophodne za normalno funkcioniranje organizma i vitamina topivih u mastima (A, D, E, K).Pri izboru masno?a i ulja za pripremu hrane, treba izbjegavati masno?e životinjskoga porijekla i zamijeniti ih onima biljnoga porijekla. No, tvrdi margarin treba izbjegavati jer sadrži štetne transmasne kiseline.


Kada je rije? o uljima, najve?u koli?inu vitamina E sadrži ulje pšeni?nih klica, a potom sojino, kukuruzovo i suncokretovo. Maslinovo ulje je najve?i prirodni izvor mononezasi?enih masnih kiselina, pa stoga predstavlja jedno od najkvalitetnijih i najzdravijih ulja.


Preporu?eni dnevni unos

  • 1 puta / dan - odrasli
  • 1 jedinica serviranja: 5 g - ulje, mast, 3 g - maslac

 

www.veganfoodpyramid.com

facebook  youtube

 

Share
 
Copyright © 2022 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridrĹľana.