Proljeće je doba jagoda jer iz staklenika stižu prve crvene, sočne, primamljive jagode koja cijelo ljeto mame svojim mirisom, bojom i obiljem zdravlja. Jagoda (lat. Fragaria Vesca) pripada porodici ruža, a domovina joj je u Europi. Pored divlje šumske jagode, postoje još i brojne druge uzgojene vrste s velikim i raznim oblicima plodova, kao i vrtne jagode - mjesečarke. 

Jagode su idealna namirnica za razne kure čišćenja organizma i prilagodbe organizma, laganijoj, ljetnoj prehrani. Ljudski metabolizam je prilagođen proljetnom porastu aktivnosti - više sunca, više vitamina iz voća, više elemenata u tragovima - a sve da bismo se mogli brže kretati. Posebno je važno što se ne moramo prisiljavati na njihovu konzumaciju, jer njihov okrepljujući i osvježavajući okus nas jednostavno - mami. Nabrojit ćemo samo neke od poznatih sorti koje možemo pronaći u našim dućanima i tržnicama: "Miss", "Addie", "Miranda", "Maya", "Marmola" i posebno rijetke mirisne šumske jagode.

Prehrambene vrijednosti

Svježe ubrane jagode nisu samo najukusnije, nego i sadrže vitamine i minerale neophodne našem organizmu (bez obzira što jagode sadrže skoro 90% vode), a pomažu odstranjivanje otrova iz tijela. U razdoblju zrenja jagode doslovno "pohlepno" u sebe uvlače antocijanine, crvena bojila koja u sebi sadrže karotene i čuvaju osjetljivi plod od tvari i bakterija koje bi mogle uništiti biljne stanice.

Prema nekim istraživanjima jagode vode po svojim antioksidantnim svojstvima na listi od 40 vrsta voća i povrća, u kojoj se nalaze špinat, kupine i borovnice.
•         jedna porcija jagoda (cca 150 g -  8-10 jagoda srednje veličine) sadrži 20% preporučljive dnevne doze folne kiseline, koja je zapravo B vitamin topljiv u vodi;
•         vrlo su niske kalorične vrijednosti, tako jedna šalica ima samo 35 - 50 kcal (ovisno o njihovoj slatkoći);
•         interesantno je napomenuti da samo 8  jagoda osigurava  količinu preporučenog dnevnog unosa vitamina C za djecu ("jagodica - bobica");
•         jagode sadrže do 90% vode;
•         sadrže i katehine (tanin) koji djeluje antibakterijski;
•         bogate su folnom kiselinom (važnom za stvaranje krvi i rast stanica);
•         bogate su kalijem;
•         izuzetno su bogate manganom, supermineralom koji je potreban čitavom metabolizmu, a osobito za kosti i krvi, hrani živce i mozak, opskrbljuje kožu pigmentima, a najvažnije je što potiče proizvodnju hormona u štitnjači,
-        enzimi koji su prijeko potrebni za metabolizam ne bi mogli djelovati bez mangana, a njegov nedostatak izaziva umor, bolove u zglobovima i razdražljivost;
•         lišće i korijenje jagode sadrži djelotvorne tvari koje se koriste u farmakologiji;
•         ne sadrže natrij (sol);
•         potpuno su bez masti;
•         sadrži mnogo dijetalnih vlakana;

Ljekovita svojstva jagoda

Navedene djelotvorne tvari i nutritivna svojstva su dovoljna preporuka da iskoristimo vrijeme obilja jagoda  iz razloga što:
•         konzumacija jagoda svaki dan (jedna porcija dnevno od cca 8 - 10 plodova) pomaže u uništavanju slobodnih radikala;
•         smanjuju razinu kolesterola u krvi (dijetalna vlakna);
•         smanjuju učestalost anomalija mozga i perifernog živčanog sustava, stvaranjem krvi i rastom stanica (folna kiselina);
•         djeluju protuupalno i antibakterijski (katehini, C vitamin);
•         odstranjuju otrove iz crijeva, ublažavajući probavne smetnje (opstipaciju, nadutost i grčeva) radi sadržaja katehina;
•         jačaju imunološki sustav i pospješuju metabolizam (sadržaj C-vitamina);
•         imaju diuretička svojstva i pospješuju čišćenju organizma, a ujedno i smanjuju visoki krvni tlak (radi sadržaja kalija);
•         plod šumske jagode se  u Starom vijeku koristio za bolji rad jetre i žučnih puteva;
•         list jagode sadrži flavonoide, tanin, eterično ulje i vitamin C, a vrlo često se koristi u obliku čaja protiv proljeva, upala usne šupljine, zubnog mesa, te kao blagi diuretik (1 gram usitnjenog lista preliti šalicom kipuće vode, procijediti nakon 10min, pije se hladan ili topao);
•         jagode se koriste za njegu zubi jer pospješuju bjelinu zubi (žvakati par minuta, a nakon toga zube isperati mlakom vodom u koju se može dodati prstohvat sode bikarbone);
•         prepolovljenim jagodama možemo osvježiti lice tako da ga lagano istrljamo, a također i ublažiti opekline od sunca;

Alergijske reakcije

Bez obzira na njihovu nutritivnu vrijednost i korisnost, jagode mogu kod ljudi (a osobito kod djece) izazvati alergijske pojave, kao npr. mjehuriće u usnoj šupljini i na usnicama, radi visoke koncentracije tanina. Zato bi bilo preporučljivo uzimati jagode iz bio uzgoja, te svakako prije konzumiranja dobro oprati u hladnoj vodi i pod laganim mlazom. Također osobitu pozornost obratite pri kupnji uvoznih jagoda, koje svojim velikim plodovima i intenzivno crvenom bojom govore o tome da su tretirane i obrađivane pesticidima, herbicidima, pojačivačima rasta, smolama, voskovima i bojama ne bi li se uzgojili što veći i sočniji plodovi.

Jagode u kulinarstvu

Slasne, ukusne i mirisne jagode dovoljne su same po sebi, ali isto tako sastav su nebrojenih maštovitih kulinarskih inspiracija u izradi slastica (torte, kolači, sladoledi, marmelade) čiji okusi i izgled su praznik za nepce i oči svih sladokusaca.  Mnogi će se složiti da su jaogde od sveg voća nekako najpoželjnije ("najsenzualnije")  u slatkom ruhu - tj. prekrivene šlagom ili umočene u rastopljenu čokoladu i poslužene uz bijelo vino, ili u nekim istarskim restoranima poslužene kao hladna krem juha, a da ne govorimo o jagodama i šampanjcu.

Talijani, kao majstori sladokusci (sjetimo se npr. Don Juana koji je jeo jarebice u umaku od čokolade) također "eksperimentiraju s jagodama"  tako da na njih kapnu par kapi aceta balsamica kako bi im pojačali i dali neobičan okus, a isto tako kombiniraju jagoda i pršut. Ipak "kraljica jagoda" je šumska jagoda, koja plijeni svojim intenzivnim mirisom i posebnim okusom, te nisu bez razloga najvrijedniji sastojak deserata visoke kuhinje. No, vrijeme njihove zrelosti je vrlo kratko, za sakupljanje treba dosta vremena i volje, te im je iz tog razloga i cijena visoka.

Zanimljivosti o jagodama

•         u Belgiji postoji Muzej jagoda (Musee de la Fraise - Wepion sur Meuse Belgique);
•         Shakespeare ju je opisao u Othellu i iskoristio kao ukras za Desdemonin ručnik;
•         Indijanci su poznavali jagode i prije dolaska kolonizatora miješali ih u kruh, a nakon što su ga kušali kolonizatori i tako je nastao tzv. "kolač od jagoda";
•         u doba Grka i Rimljana jagode se još nisu uzgajale, nego su rasle kao divlja biljka;
•         jagode ne rastu u tropskim krajevima;
•         godine 1454. nastao je prvi dokument o jagodi, radilo se o biljci u herbariju;
•         kraljica Anne Boleyn, druga žena Henrika VIII, koju je kasnije dao pogubiti, na vratu je imala obilježje od rođenja u obliku jagode, što su kasnije neki protumačili kao znak da je vještica;
•         u ostacima sojenica u Europi nađene su sačuvane sjemenke jagode (u jednoj jagodi je prosječno 200 sitnih sjemenki);
•         jedinstvena je po tome što svoje sjemenje nosi na vanjskoj strani, a ne na unutarnjoj;
•         jagoda je najranije voće u proljeće;
•         Hrvatska je 16.03.2010.g. izdala poštansku marku s motivom jagode (Fragaria vesca L.) pod brojem serije 762. Hrvatska flora – Voće – Šumska jagoda

Mirela Vidović Uppt.hr