Naslovnica
20.9.2021.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Utrka "Plavi leptir"

Hrvatska udruga za bolesti štitnjače u suradnji sa AK "Maksimir" organizira javnozdravstvenu akciju "Zagreb trči-#PlaviLeptir... Više...
Slika
Corona viroza - kućna ljekarna

Tijekom Corona pandemije i rastućeg broja oboljelih, uputno je u kućnoj ljekarni imati nekoliko osnovnih lijekova koja... Više...
Slika
Cijepljenje protiv COVID-19

Hrvatska je dosad naručila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvođača za prvu fazu cijepljenja te dodatnih 300.000 doza... Više...
Slika
Lijek za Maria

Mario Puškarić je odrastao kao zdrav i vedar dječak. Prvi susret s dijagnozom multiple skleroze dogodio se u njegovoj 17.... Više...
Slika
Cjepivo za coronu

U studenom 2020., Pfizer Inc i BioNTech, Moderna, i Sveučilište u Oxfordu (u suradnji s AstraZenecom), najavili su pozitivne... Više...
Slika
Utrka "Pet maksimirskih jezera"

U subotu, 20.09. organizirana je 1. utrka "Pet maksimirskih jezera" povodom Dana i 226. godine osnutka Parka Maksimir. Franjo... Više...
Slika
Opasni i bezopasni simptomi

Usprkos otežanim uvjetima rada i funkcioniranja zdravstvenog sustava, hitna stanja se redovito zbrinjavaju u našim bolnicama.... Više...
Slika
Sezona alergija

Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Gastro Jagoda-princeza proljeća
Jagoda-princeza proljeća PDF Ispis E-mail
Gastro
Autor UPPT.hr   
Srijeda, 23 Svibanj 2012 14:31

jagodaProljeće je doba jagoda jer iz staklenika stižu prve crvene, sočne, primamljive jagode koja cijelo ljeto mame svojim mirisom, bojom i obiljem zdravlja. Jagoda (lat. Fragaria Vesca) pripada porodici ruža, a domovina joj je u Europi. Pored divlje šumske jagode, postoje još i brojne druge uzgojene vrste s velikim i raznim oblicima plodova, kao i vrtne jagode - mjesečarke. 

Jagode su idealna namirnica za razne kure čišćenja organizma i prilagodbe organizma, laganijoj, ljetnoj prehrani. Ljudski metabolizam je prilagođen proljetnom porastu aktivnosti - više sunca, više vitamina iz voća, više elemenata u tragovima - a sve da bismo se mogli brže kretati. Posebno je važno što se ne moramo prisiljavati na njihovu konzumaciju, jer njihov okrepljujući i osvježavajući okus nas jednostavno - mami. Nabrojit ćemo samo neke od poznatih sorti koje možemo pronaći u našim dućanima i tržnicama: "Miss", "Addie", "Miranda", "Maya", "Marmola" i posebno rijetke mirisne šumske jagode.

Prehrambene vrijednosti

jagodaSvježe ubrane jagode nisu samo najukusnije, nego i sadrže vitamine i minerale neophodne našem organizmu (bez obzira što jagode sadrže skoro 90% vode), a pomažu odstranjivanje otrova iz tijela. U razdoblju zrenja jagode doslovno "pohlepno" u sebe uvlače antocijanine, crvena bojila koja u sebi sadrže karotene i čuvaju osjetljivi plod od tvari i bakterija koje bi mogle uništiti biljne stanice.

Prema nekim istraživanjima jagode vode po svojim antioksidantnim svojstvima na listi od 40 vrsta voća i povrća, u kojoj se nalaze špinat, kupine i borovnice.
•         jedna porcija jagoda (cca 150 g -  8-10 jagoda srednje veličine) sadrži 20% preporučljive dnevne doze folne kiseline, koja je zapravo B vitamin topljiv u vodi;
•         vrlo su niske kalorične vrijednosti, tako jedna šalica ima samo 35 - 50 kcal (ovisno o njihovoj slatkoći);
•         interesantno je napomenuti da samo 8  jagoda osigurava  količinu preporučenog dnevnog unosa vitamina C za djecu ("jagodica - bobica");
•         jagode sadrže do 90% vode;
•         sadrže i katehine (tanin) koji djeluje antibakterijski;
•         bogate su folnom kiselinom (važnom za stvaranje krvi i rast stanica);
•         bogate su kalijem;
•         izuzetno su bogate manganom, supermineralom koji je potreban čitavom metabolizmu, a osobito za kosti i krvi, hrani živce i mozak, opskrbljuje kožu pigmentima, a najvažnije je što potiče proizvodnju hormona u štitnjači,
-        enzimi koji su prijeko potrebni za metabolizam ne bi mogli djelovati bez mangana, a njegov nedostatak izaziva umor, bolove u zglobovima i razdražljivost;
•         lišće i korijenje jagode sadrži djelotvorne tvari koje se koriste u farmakologiji;
•         ne sadrže natrij (sol);
•         potpuno su bez masti;
•         sadrži mnogo dijetalnih vlakana;

Ljekovita svojstva jagoda

Navedene djelotvorne tvari i nutritivna svojstva su dovoljna preporuka da iskoristimo vrijeme obilja jagoda  iz razloga što:
•         konzumacija jagoda svaki dan (jedna porcija dnevno od cca 8 - 10 plodova) pomaže u uništavanju slobodnih radikala;
•         smanjuju razinu kolesterola u krvi (dijetalna vlakna);
•         smanjuju učestalost anomalija mozga i perifernog živčanog sustava, stvaranjem krvi i rastom stanica (folna kiselina);
•         djeluju protuupalno i antibakterijski (katehini, C vitamin);
•         odstranjuju otrove iz crijeva, ublažavajući probavne smetnje (opstipaciju, nadutost i grčeva) radi sadržaja katehina;
•         jačaju imunološki sustav i pospješuju metabolizam (sadržaj C-vitamina);
•         imaju diuretička svojstva i pospješuju čišćenju organizma, a ujedno i smanjuju visoki krvni tlak (radi sadržaja kalija);
•         plod šumske jagode se  u Starom vijeku koristio za bolji rad jetre i žučnih puteva;
•         list jagode sadrži flavonoide, tanin, eterično ulje i vitamin C, a vrlo često se koristi u obliku čaja protiv proljeva, upala usne šupljine, zubnog mesa, te kao blagi diuretik (1 gram usitnjenog lista preliti šalicom kipuće vode, procijediti nakon 10min, pije se hladan ili topao);
•         jagode se koriste za njegu zubi jer pospješuju bjelinu zubi (žvakati par minuta, a nakon toga zube isperati mlakom vodom u koju se može dodati prstohvat sode bikarbone);
•         prepolovljenim jagodama možemo osvježiti lice tako da ga lagano istrljamo, a također i ublažiti opekline od sunca;

Alergijske reakcije

Bez obzira na njihovu nutritivnu vrijednost i korisnost, jagode mogu kod ljudi (a osobito kod djece) izazvati alergijske pojave, kao npr. mjehuriće u usnoj šupljini i na usnicama, radi visoke koncentracije tanina. Zato bi bilo preporučljivo uzimati jagode iz bio uzgoja, te svakako prije konzumiranja dobro oprati u hladnoj vodi i pod laganim mlazom. Također osobitu pozornost obratite pri kupnji uvoznih jagoda, koje svojim velikim plodovima i intenzivno crvenom bojom govore o tome da su tretirane i obrađivane pesticidima, herbicidima, pojačivačima rasta, smolama, voskovima i bojama ne bi li se uzgojili što veći i sočniji plodovi.

Jagode u kulinarstvu

jagoda-cocoSlasne, ukusne i mirisne jagode dovoljne su same po sebi, ali isto tako sastav su nebrojenih maštovitih kulinarskih inspiracija u izradi slastica (torte, kolači, sladoledi, marmelade) čiji okusi i izgled su praznik za nepce i oči svih sladokusaca.  Mnogi će se složiti da su jaogde od sveg voća nekako najpoželjnije ("najsenzualnije")  u slatkom ruhu - tj. prekrivene šlagom ili umočene u rastopljenu čokoladu i poslužene uz bijelo vino, ili u nekim istarskim restoranima poslužene kao hladna krem juha, a da ne govorimo o jagodama i šampanjcu.

Talijani, kao majstori sladokusci (sjetimo se npr. Don Juana koji je jeo jarebice u umaku od čokolade) također "eksperimentiraju s jagodama"  tako da na njih kapnu par kapi aceta balsamica kako bi im pojačali i dali neobičan okus, a isto tako kombiniraju jagoda i pršut. Ipak "kraljica jagoda" je šumska jagoda, koja plijeni svojim intenzivnim mirisom i posebnim okusom, te nisu bez razloga najvrijedniji sastojak deserata visoke kuhinje. No, vrijeme njihove zrelosti je vrlo kratko, za sakupljanje treba dosta vremena i volje, te im je iz tog razloga i cijena visoka.

Zanimljivosti o jagodama

•         u Belgiji postoji Muzej jagoda (Musee de la Fraise - Wepion sur Meuse Belgique);
•         Shakespeare ju je opisao u Othellu i iskoristio kao ukras za Desdemonin ručnik;
•         Indijanci su poznavali jagode i prije dolaska kolonizatora miješali ih u kruh, a nakon što su ga kušali kolonizatori i tako je nastao tzv. "kolač od jagoda";
•         u doba Grka i Rimljana jagode se još nisu uzgajale, nego su rasle kao divlja biljka;
•         jagode ne rastu u tropskim krajevima;
•         godine 1454. nastao je prvi dokument o jagodi, radilo se o biljci u herbariju;
•         kraljica Anne Boleyn, druga žena Henrika VIII, koju je kasnije dao pogubiti, na vratu je imala obilježje od rođenja u obliku jagode, što su kasnije neki protumačili kao znak da je vještica;
•         u ostacima sojenica u Europi nađene su sačuvane sjemenke jagode (u jednoj jagodi je prosječno 200 sitnih sjemenki);
•         jedinstvena je po tome što svoje sjemenje nosi na vanjskoj strani, a ne na unutarnjoj;
•         jagoda je najranije voće u proljeće;
•         Hrvatska je 16.03.2010.g. izdala poštansku marku s motivom jagode (Fragaria vesca L.) pod brojem serije 762. Hrvatska flora – Voće – Šumska jagoda

Mirela Vidović Uppt.hr

Share
 
Copyright © 2021 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.