Poput još 80 zemalja ovog vikenda i Hrvatska je pomaknula kazaljke sata unazad i promijenila ljetno na zimsko računanje vremena. I dok su se neki veselili što mogu odspavati sat duže, Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi su zaključili da pomicanje sata unatrag povećava broj samoubojstava, srčanih bolesti, te prometnih nesreća, i odustali od dosadašnje prakse.

Prijedlog Benjamina Franklina

Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784.g. spomenuo Benjamin Franklin u pismu urednicima lista Journal of Paris. Ponovo je sustav promjene vremena 1907.g. predložio William Willett u članku "Waste of Daylight" (Gubitak dnevnog svjetla), a zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za prvog svjetskog rata 1916.g. čiji primjer je slijedila i Velika Britanija. Međutim sistem je ukinut poslije prvog svjetskog rata, da bi ponovo bio uveden za vrijeme drugog svjetskog rata u Njemačkoj i u SAD. U našoj zemlji ljetno računanje vremena je uvedeno 1982.g.

Danas ljetno računanje vremena primjenjuje 80 zemalja svijeta s ukupno 1,5 milijarda stanovnika, uglavnom u Europi i sjevernoj Americi, a izbjegava 160 uglavnom afričkih i azijskih zemalja, kao npr. Japan, Kina i Indija. Jedan od razloga je taj što u geografskim širinama blizu ekvatora dan i noć traju podjednako dugo, pa promjena računanja vremena nije ekonomski isplativa.

Osjtljiv biološki sat

Znanstvenici s Instituta Karolinska tvrde da je unutrašnji biološki sat prirodno usklađen s dnevnim svjetlom. Organizmu lakše pada prelazak na zimsko, nego na ljetno vrijeme jer očito je manji napor spavati duže, nego kraće. Istraživanja pokazuju da se i ranoranioci i dugi spavači brže prilagođavaju produženju dana, nego preskakanju jednog sata.

Situacija je obrnuta u proljeće kada promjena računanja vremena "krade" 60 minuta sna, te mnogima trebaju tjedni da se naviknu na nužnost ranijeg buđenja. Navodno takva promjena ometa rutinu spavanja i uzrokuje semisomniju - blaži oblik iscrpljenosti uzrokovan nedovoljnim snom.

Učestale srčane aritmije

Osim poremećaja sna, statistike pokazuju da stopa srčanih udara raste prvih sedam dana poslije pomicanja sata unatrag. Štetan učinak po srce najizrazitiji je u prva tri dana nakon nedjelje u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena. Također je primjećeno da ljetna promjena vremena dodatno opterećuje jetru, glavni čistač našeg organizma, koja mora osloboditi organizam od nakupljenih toksina tijekom zimskih mjeseci.

Osim što dovodi do promjene metabolizma u ljudi, promjena sata uzrokuje promjenu metabolizma u životinja, pa je zabilježeno da krave daju manje mlijeka. Ljudi i životinje imaju unutrašnji biološki sat koji je prirodno usklađen s dnevnim svjetlom, neovisno o onom što pokazuju uređaji za mjerenje vremena.

Broj prometnih nesreća

Pomicanje sata utječe i na broj prometnih nesreća. S obzirom na to da je sat pomaknut unaprijed, mrak traje dulje ujutro, što povećava broj prometnih nesreća u ranim jutarnjim satima. Međutim, kako dan traje dulje u večernjim satima, broj prometnih nesreća u tim je satima smanjen što kompenzira broj poginulih u prometu ujutro.

Ukupno gledano, broj nesreća prema nekim je podatcima u Velikoj Britaniji i SAD-u manji za oko 1%. Ipak, istraživanja sugeriraju da se navedena redukcija broja nesreća na kraju ponovno kompenzira većim brojem žrtava nakon pomicanja sata.

Kakvo god bilo vaše mišljenje o ljetnom i zimskom računanju vremena, najbolje je da uvijek slijedite vlastiti ritam i osluškujete poruke vlastitog organizma.

Plavo-zemlje s ljetnim računanjem vremena
Žuto-zemlje koje su imale ljetno računanje vremena
Crveno-zemlje koje nikada nisu imale ljetno računanje vremena

Poremećaj biološkog sata

 
Lit. Wikipedia.org