Brojni su nazivi za vrijednu, ali pomalo zaboravljenu drevnu žitaricu heljdu. Zovemo je još i hajda, hajdina, ajda, eljda ili jelda. Heljda zapravo nije prava žitarica, već je voćna sjemenka u rodu s rabarbarom, ali se najčešće razmatra kao žitarica i pogodna je za ishranu osoba sa celijakijom.To je planinska jednogodišnja biljka koja uspijeva na području preko tisuću metara nadmorske visine.

Fleksitarijanstvo je kovanica dviju riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Termin je nastao prije više od desetljeća označavajući osobe koje se većinu vremena hrane po vegetarijanskim načelima, no povremeno posegnu za mesom bilo iz socijalnih i kulturnih razloga ili pak zbog zadovoljavanja nutritivnih potreba. Budući da je fleksibilnost u samom temelju fleksitarijanstva, nije strogo definirano koliko puta tjedno su dozvoljeni izleti u vidu mesa, bitno je samo da je prehrana većinom temeljena na biljnim namirnicama, a da meso čini prilog.

Redovita konzumacija probiotika može imati značajan utjecaj na raspoloženje i ublažiti depresiju, pokazalo je nova nizozemska studija. Znanstvenici sa Sveučilišta u Liedenu u Nizozemskoj otkrili su da ljudi koji uzimaju probiotike imaju manju vjerojatnost da će patiti od mračnih raspoloženja, pišu nizozemski mediji.

Jesti za doručak, ručak i večeru može biti štetno za naše zdravlje. Tako barem tvrdi Abigail Carroll, povjesničarka i autorica knjige: "Three Squares: The Invention of the American Meal" napominjući da ne postoje dokazi koji idu u prilog da su nam potrebna tri obroka kako bismo zadovoljili dnevne potrebe za energijom, a post i preskakanje obroka može biti zdravije za naš organizam, piše Daily Mail.

U božićne dane slavljenja i darivanja uobičajeno je pretjerivanje sa hranom i pićem uslijed čega se nerijetko nakupi pokoji kilogram viška, te je poželjno nakon blagdana odmoriti organizam na prirodan način bez umjetnih proizvoda. U tom procesu blagodati voća i povrća potaknuti će unutarnje organe na pojačani rad, a organizmu ćemo omogućiti povratiti energetsku ravnotežu ukoliko odvojimo vrijeme za obnavljanje duha i tijela.

Božić je jedan od najvećih kršćanskih praznika, kojim se obilježava Kristovo rođenje (25.12. po julijanskom kalendaru), a pretpostavlja se da je nastavak rimskog praznovanja Saturnalija, označavanja rođenja boga Sunca odn. zimskog solsticija. Za Božić se kitila kuća i ukrasno drvce jabukama, orasima i lješnjacima, te posluživao bogati ručak kao simboličan uvod u novu godinu.