Računa se da u SAD oko 70 mil. kućanstava ima ljubimca, od toga 40% psa, a 30% mačku. Dobrobiti posjedovanja kućnih ljubimaca su mnogostruke za djecu, starije osobe, kao i obitelj u cjelini. Djeca uz ljubimce stječu samopouzdanje, razvijaju radne navike, a i tjelesno su aktivnija, dok starijim članovima obitelji životinje pružaju društvo i zabavu. Primjećeno je također da osobe s kućnim ljubimcima imaju niže vrijednosti krvnog tlaka i kolesterola od samaca, te žive duže .

Sunce nam je potrebno kako bi naša tijela mogla proizvoditi vitamin D koji je važan za jake kosti, te za reguliranje razine serotonina i triptamina, neurotransmitera koji omogućavaju naše dobro raspoloženje i uredan ciklus spavanja i budnosti. Međutim, kao i sve ostalo, tako i preveliko izlaganje sunčevim zrakama može postati štetno, odnosno uzrokovati nastanak karcinoma kože.

U Donjem Kraljevcu 1861. je prvi put zaplakao Rudolf Steiner, filozof kojeg se svijet prisjeća ovih dana najviše po tome što je predvidio pojavu kravljeg ludila. Iako je obitelj nakon samo godinu i pol života u Kraljevcu odselila u Pottschach, Steiner je svoje mjestu rođenja više puta isticao kao mjesto koje mu je omogućilo da spozna bitne odrednice prema kojima bi se jednoga dana trebao ujediniti svijet.

Način na koji držimo čašu može otkriti i više nego što mislimo, upozoravaju psiholozi. Širite se u prostoru mašući čašom ili bocom prijeteći ili zavodeći? Ili je vaša čaša poput štake? Istraživanje su naručili iz lanca barova Walkabout, a psiholog, dr. Glenn Wilson je na koncu zaključio: "Jednostavan način na koji ljudi drže piće govori daleko više o nama nego što smo to svjesni – ili bismo htjeli priznati. U krcatom baru ili klubu često trebate samo pogledati govor tijela."

Gledanje objekata s veće udaljenosti te utjecaj sunčeve svjetlosti na sužavanje zjenica sprečavaju razvoj kratkovidnosti (miopije), pokazalo je američko istraživanje. Djeca koja provode više vremena na otvorenom imaju manje šanse da će postati kratkovidna. Pokazalo je to istraživanje provedeno u Bostonu, na temelju jednogodišnjeg praćenja 191 djeteta prosječne dobi 13 godina, u kojem se bilježilo i koliko djeca provedu vremena pred kompjuterom, čitajući i gledajući TV. 

Oko 9000 sportaša u bivšem DDR-u je od 1972. do 1989. uzimalo nedozvoljena stimulativna sredstva. U tom razdoblju istočnonjemački sportaši su osvojili 384 olimpijske medalje. Ovi podaci su izazvali zgražanje u sportskoj javnosti, posebice nakon što su petorica atletskih trenera Klaus Baarck, Gerhard Böttcher, Rainer Pottel, Maria Ritschel i Klaus Schneider potpisali priznanje kako su svojim sportašima davali dopinška sredstva.