Stvaranje novih ideja i pojmova je definicija mentalnog procesa koji se naziva kreativnost. Proizvodi kreativnih misli, koje se ponekad nazivaju divergentne misli, sadrže originalnost i primjenjivost, no u svakodnevnici koristimo riječ "kreativnost" kako bi opisali stvaranje nečeg novog. Kreativac vidi ono što dotad nitko drugi nije vidio, vidi nove potencijale u postojećem i poznatom.

Znanstvena istraživanja o rastućim pozitivnim učincima od samo par minuta dnevne meditacije daju jasne rezultate – meditacija je dobra za vas. Čak i Oprah tako kaže. Što znanstvenici zapravo kažu? I kako meditacija zapravo pomaže ljudima? Navodimo mali izbor činjenica i statistika koje su proizašle iz znanstvenih istraživanja. Ovaj popis je daleko od cjelovitog, zato vas molim da podijelite i svoja saznanja i iskustva na našoj Community Forum stranici.

Riječ fobija dolazi od grčke riječi phobos što znači strah. Fobija je neopravdan strah od neke stvari, pojave ili bića. Strah postaje fobijom kada osobu spriječava da obavlja normalne, svakodnevne aktivnosti. Fobije su iracionalni strahovi, a reakcija na stvar koja kod osobe izaziva fobiju je instiktivna i intenzivna. Fobije su jedan od najčešćih mentalnih poremećaja, a procjenjuje se da od njih boluje 10% ljudi.

Tehnika mentalnih mapa je korisna ukoliko želite postaviti i ostvariti ciljeve, biti učinkovitiji i pomaže kod stvaranja ideja i kreativnih rješenja. Mentalna mapa je vizualno stvaranje bilježaka korištenjem različitih boja i oblika za lakše pamćenje. Tony Buzan, izumitelj metode mentalnih mapa tvrdi da pomažu pri učenju, upravljanju vremenom i usmjeravanjem karijere.

Koliko ste već novogodišnjih odluka donijeli? To su one koje počinju sa: Od Nove godine ću... ili Od 1. siječnja neću više... ili: Od 1.1. počinjem/ prestajem... Poznato? A koliko dugo ste se pridržavali tako donesenih odluka? Koliko ste puta kretali na dijetu u ponedjeljak? OK, koliko ste puta stvarno bili na dijeti na koju ste krenuli u ponedjeljak? Iako istraživanja kažu da je utorak najgori dan za kretanje na dijetu, a ponedjeljak najbolji, o čemu to zaista ovisi? O danu? Ili o vama i vašoj želji i odluci da tu želju zaista ispunite? Vaša dosljednost ne ovisi o danima (ni o petku, ni o svetku), već isključivo o vama.

Religija je definirana kao sustav shvaćanja, vjerovanja, ponašanja, obreda i ceremonija pomoću kojih pojedinci ili zajednica stavljaju sebe u odnos s bogom ili nadnaravnim svijetom. Taj odnos također poboljšava i odnos unutar te zajednice, a religiozna osoba od tog sustava dobiva vrednote po kojima se kasnije ravna.  Prema jednoj anketi čak 72% ispitanika se izjasnilo da vjera značajno određuje njihov život. Psihologija religioznosti ne promatra kako netko stvara religiju već kako čovjek svoj religiozni odnos razvija. Vjera čovjeka može inspirirati ukoliko joj je predan, no to se neće dogoditi slučajno, već kao posljedica određenih psihičkih procesa.