Stvaranje novih ideja i pojmova je definicija mentalnog procesa koji se naziva kreativnost. Proizvodi kreativnih misli, koje se ponekad nazivaju divergentne misli, sadrže originalnost i primjenjivost, no u svakodnevnici koristimo riječ "kreativnost" kako bi opisali stvaranje nečeg novog. Kreativac vidi ono što dotad nitko drugi nije vidio, vidi nove potencijale u postojećem i poznatom.

Kreativnost je, sama po sebi, uvijek iznenađujuća i teška za kategoriziranje; Peter Balzagette, umjetnički direktor Endemol Entertainment UK, kaže da kreativnost podrazumijeva 6 glavnih karakteristika: odsutnost predrasuda (slobodan, otvoren um), neovisnost uma (kršenje pravila i stvaranje vlastitih pravila), humor, borbenost, ambicioznost, izazov koji se osjeća za svaki projekt i odsutnost straha od promjena. Howkins pak navodi 3 bitna uvjeta kreativnosti: osobnost, originalnost i značenje.

Kreativnost i inteligencija

Ne postoji direktna veza između kreativnosti i inteligencije, naime sama inteligencija ne garantira kreativnost. S druge strane, istraživanja su pokazala da u prosjeku, kreativni ljudi imaju viši kvocijent inteligencije. Za kreativnost potrebna je određene razina inteligencije, ali nije dovoljna. Takav model naziva se graničnom hipotezom, a predstavio ga je Ellis Paul Torrence.

Povezanost inteligencije i kreativnost proučavana je od 1950-ih pa sve do danas, a jedan od istaknuti psihologa koji su istraživali taj fenomen bio je i Joy Paul Gilford koji tvrdi da kreativnost zahtjeva divergentno mišljenje, dakle usmjerenost na pronalaženje više različitih mogućih rješenja. U kreativnom procesu dominantna je desna polovina mozga koja je zadužena za neverbalno, intuitivno i emotivno. Zanimljivo je nadodati da formalno obrazovanje i iskustvo može smanjiti kreativno rješavanje problema

Ikonoklast

Gregory Berns kaže da su ikonoklasti osobe koje rade ono, što drugi smatraju da se ne može napraviti. U svojoj knjizi "Ikonoklast" objašnjava kako mozak ima tri prirodne prepreke koje spriječavaju inovativno razmišljanje: neispravna percepcija, strah od neuspjeha i nesposobnost uvjeravanja drugih. Također tvrdi kako se tek postavljanjem u nove situacije, možemo natjerati na drugačije razmišljanje i oživljavanje naše kreativnosti. Osobama koje žele osloboditi svoju kreativnost, preporuča da stvore razumijevanje o svojim preprekama kako bih mogle nadići. Isto tako trebaju se rješiti svojih strahova i proširiti svoju socijalnu inteligenciju.

Literatura:

Boris Belak: Ma tko samo smišlja te reklame, Rebel, Zagreb, 2008.
Gregory Berns: Ikonoklast neuroznanstvenik otkriva kako razmišljati drugačije, MATE, Zagreb, 2010.
Denis Bratko: Psihologija, Profil, Zagreb, 2002.

Ana Dobrica, Medikus kreativni laboratorij