Naslovnica
06.12.2019.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Gubitak vida

Gubitak vida se ne odnosi samo na potpuni gubitak mogućnosti vida nego i na probleme s vidom. Gubitak vida se smatra kada osoba... Više...
Slika
Trening sa utezima

Najčešća zabluda o treningu s utezima je da dodaje mišićnu masu i izaziva strah u žena. Iako elitni muški dizači mogu i... Više...
Slika
OMEGA masne kiseline

Potreban je niz različitih omega masnih kiselina da bi se održale i poboljšale mnoge moždane funkcije. Sposobnost da... Više...
Slika
Predavanje "Kutak za pacijente"

Povodom "Lab Day-a" u Knjižnici Prečko, Slavenskog 12 održat će u srijedu, 6.11. u 18h predavanje "Kutak za  pacijente" u... Više...
Slika
Poremećaj slušne cijevi

Eustahijeva cijev je mali prolaz koji povezuje grlo sa srednjim uhom. Kad kihnete, progutate ili zijevate, vaše se Eustahijeve... Više...
Slika
Trbušni tumor

Tumori probavnog sustava odnose se na zloćudna stanja gastrointestinalnog trakta (GI trakta) i pomoćnih organa probave poput... Više...
Slika
"Mala psihološka kuharica"-M. Krizmanić

Izdavačka kuća v/b/ z vas poziva na predstavljanje knjige Mirjane Krizmanić "Mala psihološka kuharica" u utorak, 5.11.... Više...
Slika
Cijepljenje protiv gripe

Centralizirano nabavljenim cjepivom ove godine započeti će u srijedu, 6. studenog 2019. godine i to cjepivom koje se... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Novosti Predavanje "Alzheimerova bolest"
Predavanje "Alzheimerova bolest" PDF Ispis E-mail
Novosti
Srijeda, 02 Ožujak 2016 18:00

alzheimer

Pozivamo vas na predavanje "Alzheimerova bolest" koje će se održati 25.04. (pon) u 19h u MZ Medveščak /Kazalište Mala scena u organizaciji Udruge Medikus. Na predavanju će biti predstavljeni simptomi, dijagnostika i načini liječenja bolesti, te mogućnosti unaprjeđenja kvalitete života. Liječnicima, slušaocima predavanja dodjeljuju se bodovi sukladno pravilniku Hrvatske liječničke komore. Ulaz slobodan!

 

Gubitak pamćenja

alzheimerProcjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih od demencije i da će ta brojka dakako rasti, kao i drugdje. Spomenuta brojka temelji se na činjenici da je hrvatska populacija jedna od najstarijih u Europi i izračunu da ova bolest zahvaća 10% osoba starijih od 65 godina, a prema podatcima (od 04.12.2006. godine) u Hrvatskoj je tada bilo 806.070 osoba starijih od 65 godina s pravom na zdravstvenu zaštitu. AB je prvenstveno bolest mozga, ona svojim napredovanjem dovodi do demencije, a što znači do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. Demenciju uzrokuje najčešće AB (u više od 60% slučajeva), a zatim slijede vaskularna demencija, bolest Lewyjevih tjelešaca, frontotemporalna demencija i još mnogi drugi (ali znatno rjeđi) uzroci. Iako se AB može (rijetko) javiti i kod mladih ljudi, ona je tipična bolest starije populacije, pa se tako znatno češće javlja nakon 65. godine života uz naznaku da njena pojavnost bitno raste s porastom životne dobi pojedinca. Tako se navodi da više od 5% opće populacije u dobi od 65 godina boluje od AB, dok u dobi od 90 godina ta brojka prelazi i 50%.

Promjena ponašanja

alzheimerKod oboljele osobe sve češće se javlja popuštanje dosadašnjih interesa i sposobnosti, usporenost u misaonim i fizičkim aktivnostima, usporena reakcija na događanja u obiteljskoj i radnoj sredini, otežano obavljanje radnih obaveza, izbjegavanje istih, poteškoće u pisanju ili čitanju i u govornom izražavanju. Osoba se povlači u sebe, postaje usamljena i nedruštvena, promijenjenog raspoloženja, donosi krive prosudbe u obiteljskim odnosima, postaje nepovjerljiva, sumnjičava, neracionalna u novčanim i imovinskim postupcima. Ako je vozač - donosi opasne i nepredvidive odluke u vožnji, često radi neobjašnjive prekršaje ili čak saobraćajne nesreće. U ranom stadiju bolesti, bolesnik često pokazuje agresiju koja je rezultat osobne svjesnosti popuštanja dotadašnjih psihofizičkih sposobnosti, a koju nam ne može izreći. U ovom stadiju bolesti javlja se i negativna reakcija obiteljske ili radne okoline uz česte prigovore na neuobičajene pogreške bolesnika, što dovodi do međusobne srdžbe, nezadovoljstva i nerazumijevanja. Reakcija bolesnika još je veće povlačenje u sebe, javlja se osamljenost, nesigurnost, sram, depresija, izbjegavanje sudjelovanja u svim događajima, poremećaj spavanja, te osjećaj straha koji je prisutan tijekom cijelog trajanja bolesti.

Registrirani lijekovi

Sada se u Svijetu rabi pet lijekova za AB, i to u različitim oblicima, a od toga su u Hrvatskoj registrirana tri (donepezil, rivastigmin i memantin), no do sada su se premalo koristili, jer se ne nalaze na tzv. pozitivnoj listi HZZO-a tj. mora ih se kupovati. Postoje naznake da će se to u najskorijoj budućnosti promijeniti i da će (konačno) i hrvatski bolesnici koji boluju od AB moči dobiti ove lijekove (makar i djelomično) na teret zdravstvenog osiguranja - to je nešto za što se zalaže Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, a isto bi predstavljao značajan korak u poboljšanju kvalitete života ovih bolesnika. (doc.dr. Ninoslav Mimica)

Alzheimer.hr

 

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2019 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.