Naslovnica
04.6.2020.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Opasni i bezopasni simptomi

Usprkos otežanim uvjetima rada i funkcioniranja zdravstvenog sustava, hitna stanja se redovito zbrinjavaju u našim bolnicama.... Više...
Slika
Sezona alergija

Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca... Više...
Slika
Corona Info kutak

U skladu sa nastalom zdravstvenom situacijom i u želji da bude na usluzi svojim prijateljima i posjetiocima, Medikus.hr je... Više...
Slika
Corona virus (Covid 19)

Koronavirusi (CoV) su velika obitelj virusa koji uzrokuju bolesti u rasponu od obične prehlade do težih bolesti poput... Više...
Slika
Doping u sportu

Što je doping i kako se boriti protiv njega? Pitanje dopinga u sportu posljednjih se tjedana široko raspravlja, ali o čemu se... Više...
Slika
Cijepljenje kod odraslih osoba

To što ste odrasli ne znači da ste imuni na određene bolesti. Cijepljenje je važno za očuvanje zdravlja kod djece i kod... Više...
Slika
Predavanje "Utjecaj predananalitičkih faktora na krvnu sliku"

Pozivamo vas na predavanje "Utjecaj predanalitičkih faktora na rezultate kompletne krvne slike" dr.sc. Vanje Radišić Biljak,... Više...
Slika
Što uzrokuje migrene?

Migrena je glavobolja karakterizirana intenzivnim lupanjem koje može trajati između nekoliko sati, pa čak i dana. Udarna ili... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Medicina Celijakija-bolest glutena
Celijakija-bolest glutena PDF Ispis E-mail
Medicina
Ponedjeljak, 01 Veljača 2010 10:24

celijakijaSimptome celijakije prvi put je zabilježio grčki liječnik Aretaeus u drugom stoljeću prije Krista. Naziv bolesti  "celijakija" dolazi od (grč. koiliakos - tegobe u crijevima). Nizozemski liječnik Wileam Karel Dicke, tu je bolest 1950. godine, zajedno s biokemičarem Van de Kamerom, doveo u vezu s uzimanjem žitarica i glutena, bjelančevine koja se nalazi u njima. Celijakija je bolest probavnog sustava kod koje dolazi do oštećenja tankog crijeva  i ometanja u apsorpciji nutrijenata iz hrane.

Uzroci

Uzrokuje je preosjetljivost na gluten (bjelančevina prolamin u žitaricama: u pšenici glijadin, u raži sckolin, u ječmu hordein i u zobi avenin). Celijakija zahvaća sve dobne skupine i oba spola, može se javiti u ranom djetinjstvu (odmah nakon što se počne jesti hrana koja sadrži gluten) ili poslije, izazvana nekim "okidačem" iz okoliša. Celijakija je nasljedna bolest i većina oboljelih ima HLA-DQ gen na 6. kromosomu kao dio MHC humanog leukocitnog antigena. Vjeruje se da bolest može biti potaknuta nekim faktorom iz okoline kao npr. infekcijom rotavirusa ili adenovirusa.

Simptomi

Simptomi celijakije javlja se između 6. i 18. mjeseca života i razlikuju su od oboljelog do oboljeloga, a dijele se u nekoliko skupina:

  • probavne poteškoće: dijareja (proljev), svjetla stolica, nadimanje (plinovi), bolovi u trbuhu, gubitak tjelesne mase
  • malapsorpcija: umor, usporen rast, grčevi mišića, bolovi u kostima i zglobovima, osteopenija/osteoporoza
  • opće tegobe: odgođen pubertet, zakašnjela prva menstruacija, slabokrvnost, promjene raspoloženja, psihičke poteškoće

Dijagnoza

Za postavljanje dijagnoze celijakije potrebno je učiniti krvne pretrage na specifična protutijela za celijakiju, a u slučaju pozitivnog nalaza protutijela, dijagnoza se potvrđuje biopsijom sluznice tankog crijeva.

Krvni testovi

  • antiendomizijska protutijela (AGA),
  • antiglijadinska protutijela (EMA)
  • protutijela na tkivnu transglutaminazu (tTG)

Biopsija crijeva

  • donjem dijelu duodenuma-dvanaestnika
  • početnom dijelu jejunuma

Patološke promjene kategoriziraju se po tzv. Marshovoj klasifikaciji u 4 stadija.

celijakija

 

 

 

 

Terapija

Terapija se sastoji izbjegavanju glutena jer i male količine glutena mogu biti opasne za oboljele, pa je potrebna iznimna aktivna briga i edukacija kako bi se prepoznali svi vidljivi i skriveni izvori glutena. Gluten može biti prisutan u prehrambenim proizvodima kao temeljni sastojak ili dodan kao derivat ako se hrana procesira. Skriveni izvori glutena su aditivi, konzervansi i različiti stabilizatori koji se nalaze u prerađenoj hrani, lijekovima i drugim proizvodima.

DOZVOLJENA HRANA
1. Dozvoljena brašna: bezglutensko brašno, kukuruzno, sojino, krumpirovo, sago, rižino, damil, heljdino,  gustin (kukuruzni škrob), prašak za pecivo.
2. Kruh  bez glutena:, tjestenina, kolači, biskviti (sve od brašna navedenih pod 1), rižine pahuljice, corn flakes bez ječmenog zaslađivača, kukuruzni griz. 
3.  Med, margarin, maslac, đem, marmelada (sa popisa proizvođača) slatkiši, čokolada (sa popisa proizvođača)
4. Sol, šećer, papar, biljni začini, ulje, suhi i svježi kvasac
5. Mlijeko, svježe, u prahu ili konzervirano, čaj (voćni mogu sadržavati gluten), kakao. Sve mliječne prerađevine sa popisa proizvođača.
6. Juhe, umaci sa dodacima od dozvoljenog brašna kao npr. bezglutenski rezanci i tjestenina.
7. Sve voće, svježe, kuhano ili sušeno (paziti jer se neki posipaju brašnom kao smokve). Voćni sokovi (sa popisa proizvođača)
8. Sve povrće, svježe, zamrznuto, kuhano, uključujući grah, grašak, leću, soju, krumpir, rižu, papriku, rajčicu, brokulu, kelj, zelje.
9. Sve meso i riba. Domaće mesne prerađevine ili sa popisa proizvođača.
10. Jaja, sirevi, svježi kravlji sir, krem sirevi (sa popisa proizvođača).
11. Pudinzi i jogurti (sa popisa proizvođača).
ZABRANJENA HRANA:
1. Strogo je zabranjeno brašno od pšenice, raži, ječma i zobi, kao i sve prerađevine koje sadrže to brašno i najmanjim količinama.
2. Kupovni kruh od kukuruznog brašna, heljdin (rade se u istim prostorima gdje i glutenski kruh) kruh, peciva, tjestenina, njoki, biskvit, kolači, pšenični griz.
3. Juhe i variva sa dodatkom glutenskog brašna. Gotovi umaci i juhe. Instant krumpir i kupovni zamrznuti ponfrit.
4. Neki punjeni slatkiši, bomboni, neke punjene čokolade ili od riže (držati se popisa proizvođača). Sladoledi u kornetu i neki sladoledi na štapiću. Slani štapići, napolitanke, keksi, medenjaci, neke vrste smokija, corn  flakes.
5. Kobasice, salame, mesne prerađevine, mesne i riblje konzerve –koje nisu na popisu proizvođača kao dozvoljene. Šunka i meso spremano u kruhu.
6. Sirevi koji sadrže brašno.
7. Panirana jela.
8. Bijela kava, pivo – sadrže ječam.
9. Od voća zabranjene su kupovne suhe smokve.
10. Žvakaće gume u listićima najčešće su posute brašnom.
www.celijakija-istra.hr

Video

Wikipedia

facebook youtube

 

Share
 
Copyright © 2020 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.