Naslovnica
12.12.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
Test za tumor

U novoj studiji australski istraživači tvrde kako su razvili desetominutni DNK test koji je sposoban otkriti stanice raka u... Više...
Slika
Varaždinski maraton 2018.

Varaždin je jedan od nekolicine gradova u cijelom svijetu koji u Novu godinu ulazi – trčeći. Prva je novogodišnja utrka... Više...
Slika
Često mokrenje-znak za uzbunu

Poriv za mokrenjem zna biti vrlo neugodan, pogotovo kada zahod nije u blizini ili kada je nagon frekventan. Kada je često... Više...
Slika
Nemjerljivo = Nezarazno

Na Svjetski dan AIDS-a, Iskorak pokreće nacionalnu kampanju Nemjerljivo=Nezarazno (N=N). Osnovna poruka kampanje je da osobe... Više...
Slika
Muškarci.hr donirali "Movember"

Muškarci.hr zavrijedili veliki aplauz i donaciju od gotovo 15 tisuća kuna za istraživanje raka prostate. Zahvaljujući velikom... Više...
Slika
Nikada u hladnjak

Iako otvaranje hladnjaka i pogled na pune police omiljene hrane pruža određeni gušt, neke namirnice je bolje držati na sobnoj... Više...
Slika
AIDS Info šator

(HUHIV) u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) uz podršku Grada Zagreba i Ministarstva zdravstva i ove... Više...
Slika
"Konferencija o zdravlju mladih"

Savjet mladih Grada Zagreba vas poziva na sudjelovanje na Konferenciji o zdravlju mladih koja će se simbolično održati na... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina Komplikacije dijabetesa
Komplikacije dijabetesa PDF Ispis E-mail
Medicina
Subota, 24 Studeni 2018 05:42

dijabetesŠećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj, a uz to smo svjedoci kontinuiranog porasta broja oboljelih. Već dugi niz godina šećerna bolest nalazi se među deset vodećih uzroka smrti u RH, uz stalan trend porasta njezinog udjela u ukupnoj smrtnosti. Tako je u 2015. godini šećerna bolest bila na 7. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti s 3,06% udjela u ukupnoj smrtnosti, a već 2017. popela se na 4. mjesto i ima udio od 4,4% i 2.331 umrlih.

 

 

U Hrvatskoj registrirano 286.000 dijabetičara, no procjenjuje se da ih je pola milijuna. Na samom vrhu opasnih bolesti došlo je do iznenađujuće promjene, rak više nije vodeći uzrok smrti. Kronične komplikacije bolesti glavni su uzrok smrtnosti i onesposobljenja oboljelih, a istovremeno dovode do velikih troškova za zdravstveni sustav. Najveći udio tih troškova čine troškovi liječenja komplikacija bolesti, a najnovije analize pokazuju da se dogodio njihov dodatni porast. Trend koji se nije mijenjao posljednjih godina doveo je do porasta troškova za 2 milijarde kuna u nepunih deset godina i u 2016. godini iznosio je 4,6 milijardi kuna, što čini 19,8% proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Troškovi liječenja komplikacija bolesti zastupljeni su u najvećem udjelu (88,1%), a troškovi koji se odnose na osnovno liječenje oboljelih na svim razinama zdravstvene zaštite čine 1,3% ukupnih troškova liječenja, uz dodatni dio sredstava za lijekove za liječenje šećerne bolesti (8,1%) i pomagala (2,5%). Glavni razlog porasta troškova liječenja šećerne bolesti je porast troškova komplikacija bolesti koji su u ovom razdoblju porasli za 1,8 milijardi kuna (83%). Do toga je došlo zbog velikog porasta broja oboljelih, kao i dalje prisutnog velikog udjela onih s kroničnim komplikacijama.

Nedostatan registar

dijabetesPovrh svega imamo situaciju da je CroDiab registar od 2014. godine potpuno nedostatan za pouzdanu procjenu stanja. Nastojanja oko uvođenja panela za šećernu bolest kao mogućeg izvora podataka na primarnoj razini zdravstvene zaštite nisu saživjela, a pokazalo se i da sadašnje stanje informatizacije zdravstva ne omogućava povezivanje takvih lokalnih podataka s centralnim bazama. Slijedom svega navedenog, svjesni smo da su negativni trendovi vezani uz šećernu bolest u Republici Hrvatskoj uzeli maha, a posljedice svega najviše trpe oboljeli. Istovremeno, svjesni smo nerazumijevanja i sporih reakcija onih koji mogu svojim odlukama strateški dugoročno promijeniti situaciju. Stoga je trenutak da se oboljeli sve aktivnije uključe u rješavanje ove problematike. Jedan od zamišljenih koraka je i provedena anketa koju je ispunilo 497 osoba s tipom 2 bolesti i 83 osobe s tipom 1 bolesti. Anketa ima 33 pitanja vezana uz šećernu bolest, a sastavljena je po uzoru na slične ankete u svijetu kojima se procjenjuje stanje skrbi o bolesti. Cilj ove ankete bio je da se njome upotpuni sadašnja slika stanja u Republici Hrvatskoj s perspektivom koju daju oboljeli, kako bi u daljnjim aktivnostima mogli jasno prezentirati i njihovu “stranu priče”. Osim toga, očekujemo da će ovaj pristup otvoriti ideje i mogućnosti za nove akcije u koje će se oboljeli aktivnije uključiti.

dijabetes

Ne znaju ništa...

Istovremeno, svaka peta osoba ne zna ništa o kardiovaskularnim komplikacijama, svaka četvrta ne zna ništa o komplikacijama na očima; također svaka četvrta ne zna ništa o komplikacijama na bubrezima; svaka treća ne zna ništa o polineuropatiji i svaka treća osoba ne zna ništa o dijabetičkom stopalu. U osoba s tipom 1 bolesti prosječan indeks tjelesne mase iznosi 26 kg/m2. Oni su 86% slučajeva fizički aktivni, uglavnom ne puše niti konzumiraju alkohol. U 78% slučajeva njihova bolest je prisutna dulje od 6 godina, a skrb o njihovoj bolesti provode liječnici na sekundarnoj ili tercijarnoj razini zdravstvene zaštite u 92% slučajeva. Njih oko 70% se kontrolira više od 2 puta godišnje, a samokontrolu uz pomoć glukometra redovito provodi 88% oboljelih. Napredni aparat za kontinuirano mjerenje razine glukoze koristi 24% anketiranih. Primjerene vrijednosti glikemije (HbA1c) ima 77% anketiranih. Redovite preventivne preglede obavlja značajno veći broj oboljelih u odnosu na osobe s tipom 2 šećerne bolesti. Povišeni krvni tlak, kao i razvijene kardiovaskularne komplikacije, ima značajno manji broj oboljelih, a njihovo poznavanje rizika komplikacija je relativno visoko te ih preko 60% navodi da su detaljno informirani. Prema anketi, komplikacije na živčanim završecima (dijabetička polineropatija) su najzastupljenije u oboljelih s tipom 1 šećerne bolesti (34%), zatim slijede komplikacije na očima (28%). Kardiovaskularne komplikacije često su prisutne (27%) i u osoba s tipom 1 bolesti, međutim njihova stopa je puno niža u odnosu na oboljele s tipom 2 bolesti. Bubrežne komplikacije (11%) i dijabetičko stopalo (5%) posljednje su po učestalosti. Provedena anketa dala je puno podataka o stanju skrbi u oboljelih sa šećernom bolešću i omogućit će nam da u budućnosti izradimo dodatne podanalize dobivenih podataka. Preliminarni rezultati ukazuju i na moguće regionalne nejednakosti u skrbi te na razlike ovisno o tome provode li skrb liječnici na razini primarne zdravstvene zaštite (obiteljski liječnici) ili oni na sekundarnoj i tercijarnoj skrbi (bolnice, specijalizirane ustanove).

Regionalne razlike

dijabetes

 

Na prvi pogled očito je da te razlike nisu samo uvjetovane razinom skrbi nego i regijom. Iako bi za pouzdanost tih tvrdnji trebalo ispitati veću skupinu oboljelih, posebice u pojedinim manjim županijama. S druge strane treba imati na umu da su ispitanici u ovoj anketi prvenstveno članovi dijabetičkih udruga i jasno su naveli u anketi kako je izvor njihovog znanja o bolesti upravo sudjelovanje u radu udruge kroz razne edukacije i predavanja. To znači da su dobiveni podaci o poznavanju rizika i razvoja komplikacija možda precijenjeni i ne predstavljaju u potpunosti “prosječnu” osobu sa šećernom bolešću u RH. Ujedno je moguće i da je dobiveni rezultat uspješnosti regulacije glikemije, kao najvažnijeg čimbenika za prevenciju komplikacija, nešto bolji nego što je “stvarni” prosjek u RH. Opterećenje komplikacijama je prepoznato kao problem u svim razvijenim zdravstvenim sustavima, a i predmet je razmišljanja stručnjaka i specijalista diljem svijeta. Stoga ne čudi da su novim preporukama stručnih društava komplikacije i kvaliteta života oboljelih zauzeli središnje mjestu u liječenju šećerne bolesti. Prepoznavanje rizika razvoja komplikacija, uspješna prevencija i pravovremeno liječenje su ključ uspjeha kako bi akcije i strategije liječenja zaista smanjile negativne učinke bolesti na društvo.

Jutarnji.hr

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.