Naslovnica
01.4.2020.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Doping u sportu

Što je doping i kako se boriti protiv njega? Pitanje dopinga u sportu posljednjih se tjedana široko raspravlja, ali o čemu se... Više...
Slika
Cijepljenje kod odraslih osoba

To što ste odrasli ne znači da ste imuni na određene bolesti. Cijepljenje je važno za očuvanje zdravlja kod djece i kod... Više...
Slika
Predavanje "Utjecaj predananalitičkih faktora na krvnu sliku"

Pozivamo vas na predavanje "Utjecaj predanalitičkih faktora na rezultate kompletne krvne slike" dr.sc. Vanje Radišić Biljak,... Više...
Slika
Što uzrokuje migrene?

Migrena je glavobolja karakterizirana intenzivnim lupanjem koje može trajati između nekoliko sati, pa čak i dana. Udarna ili... Više...
Slika
Sportski psiholozi

Kad je košarkaš Ron Artest iz Los Angeles Lakersa zaslužio psihološku pomoć za neki njegov uspjeh na terenu, neki... Više...
Slika
Gubitak vida

Gubitak vida se ne odnosi samo na potpuni gubitak mogućnosti vida nego i na probleme s vidom. Gubitak vida se smatra kada osoba... Više...
Slika
Trening sa utezima

Najčešća zabluda o treningu s utezima je da dodaje mišićnu masu i izaziva strah u žena. Iako elitni muški dizači mogu i... Više...
Slika
OMEGA masne kiseline

Potreban je niz različitih omega masnih kiselina da bi se održale i poboljšale mnoge moždane funkcije. Sposobnost da... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Knjige Prestanite hodati po ljuskama jajeta-P.Mason, R.Kreger
Prestanite hodati po ljuskama jajeta-P.Mason, R.Kreger PDF Ispis E-mail
Knjige
Subota, 22 Studeni 2008 16:03

jesenski-turkOsjećate li da se vaše riječi i postupke pogrešno tumači i iskorištava protiv vas? Prikrivate li misli i osjećaje kako biste izbjegli žestoke svađe? Primjećujete li kod nekog iz vlastite okoline snažne, nasilne i nerazumne ispade bijesa, koji se izmjenjuju s razdobljima smirenog ponašanja i ljubavi? Osjećate li da netko manipulira vama, kontrolira vas ili vam laže? Optužuje li vas se često za nešto što uopće niste učinili ili rekli? Osjećate li da vas netko ponekad smatra posve dobrom, a ponekad posve lošom osobom? Ako ste potvrdno odgovorili na neko od ovih pitanja, moguće je da vama bliska osoba ima granični poremećaj ličnosti (BPD).

naruči

Prestanite hodati po ljuskama jajeta

Paul T. Mason, Randi Kreger

prevela: Tamara Slišković

urednik: dr. med. Matko Josipović

izdavač: Jesenski i Turk

 

Ovaj obuhvatni priručnik za samopomoć pomaže članovima obitelji i prijateljima osoba s BPD-om da razumiju taj samouništavajući poremećaj i nauče kako reagirati na opisano ponašanje, odnosno kako kroz učinkovitije suočavanje s poremećajem prestati hodati kao po ljuskama jajeta i tako pomoći oboljeloj osobi i sebi.

 

Kriteriji za BDP (granični poremećaj ličnosti) u Dijagnostičkom i statističkom priručniku IV:

  • panični pokušaji izbjegavanja stvarnog ili umišljenog napuštanja
  • obrazac nestabilnih i uzburkanih međuljuskih odnosa koje karakterizira naizmjenična krajnja idealizacija ili omalovažavanje
  • smetnje u oblikovanju identiteta: izrazito ili stalno nestabilna slika ili predodžba o sebi
  • impulzivnost u barem dva područja koja su potencijalno štetna (npr. trošenje novca, seks, droga, krađa, neoprezna vožnja, trpanje hranom)
  • suicidalno ponašanje ili prijetnje samoubojstvom i samoozljeđivanje
  • nestabilni osjećaji izazvani naglim promjenama raspoloženja (npr. burne epizode depresije, bijesa i očaja, razdražljivosti i tjeskobe koje traju nekoliko sati ili dana)
  • neprimjerena snažna ljutnja ili poteškoće pri kontroliranju ljutnje
  • prolazne, sa stresom povezane paranoidne ideje ili ozbiljni simptomi disocijacije

 

Mitovi i stvarnost o BDP-u

  • mit: Stanje osoba s BDP-om nikad se ne poboljša / stvarnost: Mnoge osobe s BDP-om uz pravilno liječenje postignu uspjeh
  • mit: BDP je “koš za otpatke”. Klinički stručnjaci uspostavljaju tu dijagnozu kad ne mogu otkriti što nije u redu s pacijentom / stvarnost: BDP bi trebao biti dijagnosticiran samo kad ponašanje pacijenata ispunjava posebne kliničke kriterije
  • mit: Žene imaju BDP; muškarci imaju antisocijalni poremećaj ličnosti / stvarnost: Iako se BDP mnogo češće dijagnosticira kod žena, muškarci također obolijevaju od tog poremećaja
  • mit: BDP ne postoji / stvarnost: Više od 300 studija i 3000 kliničkih istraživanja pružaju obilje dokaza da je BDP važeća psihička bolest koja se može dijagnosticirati
  • mit: bolesnici u maničnoj fazi su veseli i zabavni / stvarnost: bolesnici u maničnoj fazi često su razdražljivi, iritabilni po sebe i okolinu

 

Savjeti za komunikaciju s osobom s poremećajem ličnosti

  • budite usmjereni na poruku-nemojte skretati s teme
  • pojednostavite komunikaciju-govorite kratko i jasno
  • pružite pozitivnu povratnu informaciju-potičite druge na najbolje
  • postavljajte pitanja-umjesto monologa prakticirajte dijalog
  • budite svjesni neverbalne komunikacije-ne povisujte glas

 

Učestalost

Bipolarni poremećaj pojavljuje se u 1-3% stanovništva, ali predstavlja 30-60% svih psihičkih poremećaja. U Hrvatskoj boluje oko 50-150 000 osoba, ali broj bliskih osoba koje indirektno pate zbog bolesti najmanje je trostruko veći. Bolest je najčešće javlja u 20-tim ili 30-tim godinama života, ali obično prođe dosta vremena do dijagnoze. Mogućnost oboljevanja je veća ukoliko boluje jedan roditelj (15-25%) odn. brat-sestra blizanac. U muškaraca se češće javlja maničan oblik bolesti, a u žena depresivan.

Dijagnoza

Dijagnoza graničnog poremećaja ličnosti postavlja se prvenstveno na temelju kliničke slike. Vrlo često psihijatri spominju ponašanje po principu dr Jekyl / mr Hyde, u smislu dobrog / lošeg koje obično upućuje na dijagnozu bipolarnog poremećaja. U novije vrijeme koriste se snimke mozga napravljene kompjuteriziranom tomografijom (SPECT) koje pokazuju izrazito povećanu odn. smanjenu aktivnost limbičkog područja koje upravlja emocijama. U upotrebi je i test sline koji ukazuje na dvije mutacije gena GRK3 povezanog s bolešću. Diferencijalno dijagnostički važno je razlikovati bolesti štitnjače, upale i tumore mozga, kao i manjak vitamina B12.

Liječenje

Lijekovi koji se koriste kod graničnog poremećaja ličnosti smanjuju depresiju i ublažavaju impulzivnost. Koriste se antidepresivi i stabilizatori raspoloženja poput litija koji je otkriven 1817.g., a prvi ga upotrijebio australski psihijatar John Cade 1949.g. U posljednje vrijeme potrebljavaju se selektivni inhibitori ponovne apsorpcije serotonina-Prozac, Zoloft i Paxil. Pored lijekova važno je i klinično liječenje, tj.kontinuirana psihoterapija ili bihevioralno liječenje za kontrolu ljutnje.

 

Poznati s poremećajem ličnosti

 

beethovenLudwig van Beethoven (1770-1827) je patio od manične depresije, po mišljenju stručnjaka. Rano je pokazao veliki talent i postao je slobodni umjetnik, radije nego da traži stalno zaposlenje. Uprkos gubitku sluha skladao je remek djela i u kasnoj dobi, potpuno gluh. Obitelj i prijatelje izluđivao je promjenama raspoloženja. One se ogledaju i u njegovim najvećim simfonskim djelima- Heroica, Deveta simfonija i druge.

 

virginia-woolfVirginia Woolf (1882-1941) odmalena se odlučila posvetiti pisanju, te su je podučavali privatni učitelji uz pomoć bogate obiteljske biblioteke. Prvi nervni slom doživjela je u 13. godini nakon smrti majke, a drugi deset godina kasnije zbog smrti oca. Napisala je brojna djela, među kojima se ističe roman-biografija Orlando, posvećeno Viti Sackville-West. U jeku II.svj.rata počinila je samoubojstvo napisavši prije toga oproštajno pismo mužu Leonardu.

 

vivien-leighVivien Leigh (1913-1967) je cijelog života bolovala od graničnog poremećaja ličnosti. Godinama se liječila u duševnim bolnicama s promjenjivim uspjehom. Na njeno hirovito ponašanje žalili su se suradnici i suprug Laurence Olivier. Meastralan prikaz poremećaja ličnosti dala je u liku Blanche DuBois u kultnom filmu "Tramvaj zvan čežnja" po romanu Tennessi Williamsa za koji je nagrađena Oscarom.

 

hemingwayErnest Hemingway (1899-1961) obrađivao je temu samoubojstva u mnogim svojim djelima, a za svoj opus dobio je i Nobelovu nagradu. Ernest je godinama patio od manične depresije i paranoje i primao elektrošokove koje je krivio za gubitak memorije. Ujutro 2.7.1961. počinio je samoubojstvo što je njegova udovica proglasila nesrećom. Osim njega, samoubojstvo su počinili njegov otac-doktor Clarence, sestra Ursula, brat Leicester i unuka Margaux.

 

Autori

Paul T. Mason, mg. sc., klinički psiholog, voditelj je programa Odjela za djecu i adolescente u bolnici St. Luke's i psihoterapeut s privatnom praksom u Psychiatric Services u Racineu, Wisconsin. Njegova istraživanja o BPD-u objavljena su u časopisu Journal of Clinical Psychology. Vodi seminare za stručnjake o učincima BPD-a na partnere i članove obitelji.


Randi Kreger je profesionalna spisateljica i menadžer odnosa s javnošću i marketinga. U nemogućnosti da pronađe dovoljan broj podataka o učincima ponašanja karakterističnog za osobe sa BPD na bliske osobe, započela je istraživanje na Internetu i uspjela prikupiti više od tisuću priča iz kojih možemo vidjeti štetne učinke tog poremećaja. Moderira dvije diskusijske e-mail grupe za osobe bliske osobama s BPD-om i uređuje Internet stranicu o BPD-u na adresi www.BPDCentral.com.

www.jesenski-turk.hr

facebook  youtube

 

Share
 
Copyright © 2020 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.