Većina ljudi povezuje abnormalnosti dojke s karcinomom dojke. Međutim, nisu svi poremećaji dojke karcinomi. Postoje mnoga benigna (nekancerozna) stanja dojke. Dobroćudno stanje dojke odnosi se na kvržicu, cistu ili bradavicu (tekućinu) iz dojke kod žena ili muškaraca koji nisu karcinomi.

Za žene su najčešća:

• Fibrocistične promjene dojke. Fibroza se osjeća kao ožiljak i može biti gumasta i čvrsta. Ciste su vrećice ispunjene tekućinom. Oni se mogu povećati neposredno prije menstruacije.

• Ciste su najčešće kvržice na dojkama kod mlađih žena i obično su male.

• Dojka vam se može povećati zbog infekcije. To se može dogoditi svakome, ali obično se događa pri dojenju.

• Nekroza masti. Ove kvržice nastaju kada su oštećena područja masnog tkiva dojke.

• Male mrlje kalcijevih soli mogu se pojaviti bilo gdje u tkivu dojke. Obično ih ne možete osjetiti  jer nisu bolni.

• Pražnjenje bradavica. Iz raznih razloga iz bradavice može curiti iscjedak.

Manje uobičajene vrste benignih stanja su:

• Nenormalno povećanje rasta stanica u dojci.

• Dojke se mogu se povećati i sadržavati više žlijezda nego inače.

• Intraduktalni papilomi.

Žljezdasto tkivo

U mliječnim kanalima bradavice mogu se oblikovati mali tumori. Ženske grudi su vrlo složene. Napunjene su žlijezdama (organi koji stvaraju mlijeko kod žena koje su rodile), masnim i vlaknastim (povezujućim) tkivom. Unutar svake dojke nalazi se 15 do 20 režnjeva (malih presjeka) žlijezda i vlaknastog tkiva.

I muškarci mogu imati problema s dojkama, mada su rijetki. Najčešće benigno stanje dojke kod muškaraca je ginekomastija. Ovo stanje uzrokuje prošireno tkivo dojke. Simptomi benignih stanja dojke Neka benigna stanja dojke prouzročit će bol. Neke će se moći otkriti ako ne osjetite kvržicu ili vaš liječnik ne napravi rutinsku mamografiju (test namijenjen rendgenu dojke).

Simptomi svakog stanja:

• Fibrocistične promjene dojke: vaše grudi će se osjećati kvrgave. Ove kvržice sačinjavaju vlaknasta, gumena, gusta tkiva ili ciste napunjene tekućinom.

• Ciste: ovo su kvržice u dojkama, napunjene tekućinom, a koje se mogu osjetiti dodirom. Možete primijetiti da se pojavljuju i nestaju svaki put kada imate mjesečnicu.

• Fibroadenomi: oni će se osjećati kao mali, okrugli, pokretni mramor u dojkama.

• Mastitis: možete osjetiti kvržicu, crvenu i toplu. Osobe kojima je dijagnosticiran mastitis obično imaju vrućicu.

• Nekroza masti: ovo je kvržica koja se može osjećati kao okrugla i tvrda. Čest je slučaj kod žena s izrazito viškom kilograma. Ponekad su te kvržice posljedica ozljede dojke. Može se napuniti tekućom masnoćom.

• Kalcifikacija: možete osjetiti ili ne osjećati sitne, tvrde točke. Nastaju zbog čvrstih naslaga kalcija u vašim dojkama. Većina je dobroćudnih, međutim, neke kalcifikacije mogu biti znak karcinoma.

• Pražnjenje iz bradavica: tekućina koja dolazi iz bradavice može biti različitih boja. Bistra ili mliječna boja predstavlja problem sa vašim hormonima. Ako je iscjedak zeleno-crni, može predstavljati začepljeni mliječni kanal. Ako je iscjedak krvav, to bi moglo biti povezano s ozljedom, infekcijom ili benignim tumorom.

• Hiperplazija, adenoza, intraduktalni papilomi i lipomi: vjerojatno ćete osjetiti bol u grudima i kvržice kod ovih manje uobičajenih, benignih stanja dojke.

• Muška ginekomastija: muška dojka može se osjećati natečenom međutim, često mogu imati i druge simptome.

Što uzrokuje benigna stanja dojke?

Benigna stanja dojke uglavnom uzrokuju niz faktora. Ti čimbenici uključuju oblik grudi (masno tkivo naspram gustog ili debelog tkiva), dob, hormonski problemi. Hormonska terapija, kontracepcijske pilule, trudnoća, menopauza, prekomjerna težina, infekcije i dojenje također ih mogu uzrokovati. Točan uzrok često se može povezati sa određenom dijagnozom. Muško benigno stanje dojke, ginekomastija, uzrokovano je neravnotežom hormona, također može biti uzrokovano hormonskom terapijom, nekim bolestima i jako prekomjernom težinom.

Kako se dijagnosticira benigno stanje dojke?

Možda ćete primijetiti problem s dojkama. Ponekad će vaš liječnik otkriti problem tijekom rutinskog pregleda ili pregleda. Kad vidite svog liječnika, on ili ona će vam postavljati pitanja o vašem iskustvu. Vaš liječnik će vas pitati o vašoj obiteljskoj anamnezi raka dojke i raka dojke te će vam obaviti fizički pregled dojki. Daljnje ispitivanje može biti potrebno kako bi se isključio rak. Ovi testovi mogu uključivati ​​mamograf ili ultrazvuk. Ultrazvučna tehnologija omogućuje vašem liječniku da gleda unutar vaših grudi pomicanjem malog uređaja sličnog štapiću oko vanjske strane. Vaš liječnik također može predložiti operativni zahvat za uklanjanje kvržice, ili biopsiju ili aspiraciju pomoću fine igle. To je postupak gdje se tanka igla spojena na štrcaljku umetne u kvržicu kako bi se uklonili uzorak tkiva ili tekućine iz kvržice. Operacija i biopsija rade se u bolnici. Uzorak biopsije bit će poslana u laboratorij na pregled, a rezultati ispitivanja poslani liječniku koji će vas o tome obavijestiti.

Redoviti pregledi-najbolja prevencija

• Svake druge godine rutinska mamografija za žene u dobi od 50 do 74 godine.

• Upotreba ultrazvuka umjesto mamografije kod mladih žena s gustim tkivom dojke i kvržicom.

• Mamograf u žena starijih od 40 godina ako biopsija fine igle pokazuje kvržicu je čvrsta. Ako se cista može uspješno drenirati biopsijom sitne igle, nije potrebna daljnja procjena te ciste. Ako se rezultatima fizikalnog pregleda i biopsijom sitne igle dijagnosticira stanje dojke kao benigno, slijedeći fizički pregled trebao bi se pojaviti za 4 do 6 tjedana.

Mogu li se benigna stanja dojke spriječiti ili izbjeći?

Benigne bolesti dojke ne mogu se spriječiti ili izbjeći. Vaši obiteljski geni imaju najveći utjecaj na zdravlje vaših dojki. Međutim, možete sniziti svoje rizike za određene uvjete. Na primjer, ako je vaše benigno stanje dojke posljedica prekomjerne težine, razmislite o gubitku kilograma. Ako je zbog uzimanja hormona ili kontracepcijskih pilula, razgovarajte s liječnikom o drugim opcijama lijeka. U nekim slučajevima liječnik vam može predložiti uzimanje kontracepcijskih tableta za smanjenje određene vrste benignog stanja dojke.

Fibroadenomi: Budući da je to često povezano s primjenom kontracepcijskih tableta, vaš liječnik može preporučiti alternativnu metodu kontrole rađanja. Ako je stanje bolno, liječnik vam može kirurški ukloniti kvržicu. Ako nije bolno ili raste, liječnik ga može ostaviti na miru.

• Ciste: liječnik može pomoću aspiracije finom iglom izvući nešto tekućine koja cistu čini bolnom. Ako je riječ o kroničnom problemu, liječnik vam može kirurški ukloniti cistu.

• Mastitis: Budući da se radi o infekciji, liječnik će vam propisati lijekove, preporučiti sredstvo za ublažavanje bolova bez recepta i predložiti nanošenje tople krpe na kvržicu kako bi ublažila nježnost.

• Nekroza masti: nekroza masti obično ne zahtijeva daljnje liječenje. Ako sadrži tekućinu (koja se naziva uljna cista), liječnik će vjerojatno izvući tekućinu iz ciste finom iglicom za aspiracije.

• Kalcifikacija: liječnik može pregledati ove sitne, bijele mrlje na vašem mamogramu. Ako mrlje ne izgledaju kao tumor, vjerovatno neće raditi ništa drugo. Ako izgledaju kao karcinom, liječnik može učiniti (ili preporučiti) biopsiju kirurške ili fine igle.

• Iscjedak iz bradavice: Liječenje će ovisiti o uzroku iscjetka iz bradavice (kvržica, infekcija ili rak).

• Hiperplazija, adenoza, intraduktalni papilomi i lipomi: Na temelju vaše boli i nelagode, liječnik može preporučiti kirurško uklanjanje.

• Muška ginekomastija: Ne mora se liječiti ako ne uzrokuje bol. Neki se muškarci odluče za smanjenje tkiva kirurški ili sa hormonima.

Živjeti s benignim stanjima dojke

Bol i osjetljivost benignog stanja dojke mogu biti neugodni. Položaj spavanja i odjeća mogu utjecati na vašu razinu boli. Život s benignim stanjima dojke može biti i emocionalno težak. Mnoge žene su zabrinute da će se nekancerozna kvržica pretvoriti u rak. Iako to nije vjerojatno, postoji mala vjerojatnost da bi se to moglo dogoditi. Liječnik može preporučiti redovite preglede dojki što bi moglo povećati vašu brigu i anksioznost, a također može biti skupo. Redoviti mamogrami povećavaju vašu izloženost zračenju.

Pitanja koja trebate postaviti svom liječniku:

• Izlaže li me mamogram visokom zračenju?

• Jesu li benigna stanja dojke nasledna?

• Postoje li genetski testovi koje bih trebala razmotriti?

• Trebam li biti zabrinuta ako je područje oko moje biopsije crveno i boli me danima kasnije?

• Može li smanjenje dojke smanjiti rizik od benignih stanja dojke?

• Kako otkriti kvržice ako imate implantate dojke? .

Familydoctor.org

VEZANI SADRŽAJI

• Doktori
• Dan narcisa 2019.
• Mamografija i karcinom dojki
• Mogućnosti kontracepcije
• Predavanje "Što je rak dojke?"
• Rano otkrivanje raka dojke
• Testiranje raka dojke
• Yasmin - za i protiv