Naslovnica
29.3.2024.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Rizik infarkta u dijabetičara

“Unatoč napretku u medicinskoj skrbi, kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta osoba s... Više...
Slika
Špek i luk! Štetno ili korisno?

Masti u slanini su oko 50% mononezasićene, a veliki dio njih je oleinska kiselina, ona ista koja se nalazi i u, hvalevrijednom,... Više...
Slika
Štetne navike za mozak

Neurolozi su ustanovili da mozak ima veliku sposobnost neuroplastičnosti, odn. regeneracije živčanih stanica te prilagodbe... Više...
Slika
Pivski kvasac

Pivski kvasac ili prehrambeni kvasac (lat. Saccharomyces cerevisiae) se koristi prvenstveno u proizvodnji piva i vina. Zbog mnogo... Više...
Slika
Investicijska akademija

Investicijska akademija je HAZEF konferencija koja se održava 14.12. s početkom u 10h na Ekonomskom fakultetu, Trg JF Kennedy 7... Više...
Slika
Znakovi nedostatka magnezija

Magnezij je bitan mineral vitalan za regulaciju srčanog ritma; funkcije mišića, živaca i mozga; i razine energije. Do niskog... Više...
Slika
Jačanje imuniteta

Dolazak jeseni i promjena vremena općenito sa sobom donose povećanu učestalost respiratornih infekcija kao što su prehlada i... Više...
Slika
Emocionalno prejedanje

Emocionalno prejedanje često je vrlo štetno i ogroman mu broj ljudi podlegne. Hrana može biti više od goriva. A okretanje... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Psiha Sreća: 6 mitova i istina
Sreća: 6 mitova i istina PDF Ispis E-mail
Psiha
Autor Ivona Rimac   
Utorak, 22 Siječanj 2013 10:12

srecaNemoj vjerovati mitovima sreće, nauči kako ih pobijediti! Ako bi želio imati više sreće u životu, a tko ne bi htio? Prvi korak bi bio da promijeniš svoje viđenje sreće. Pogledaj što stručnjaci kažu o najčešćim mitovima o sreći, koji možda i tebe sputavaju.

 


Mit 1. Ili je imaš ili nemaš

Recimo da imaš dvoje djece koje si odgojio na isti način, ali imaju suprotnu osobnost: jedno je veselo, drugo tužno. Ovo otežava osporavanje činjenice da geni igraju jaku ulogu u sreći svakog čovjeka. I tu je dokaz koji sugerira doprinos gena od oko 50% tvoje sreće, postavljena točka level sreće koji ti se čini normalan za tebe. Ali to je jako različito nego 100%, kaže Sonja Lyubomirsky, dr. filozofije, autorica knjige Kako doći do sreće: Novi pristup stvaranja života kakvog želiš ujedno profesorica filozofije na Sveučilištu u Kaliforniji, Riverside.

"Ako se potrudiš" tvrdi dr. Lyubomirsky "istraživanja pokazuju da možeš biti sretniji bez obzira koja ti je početna pozicija". Vjerojatno nećeš skočiti s 1 na 10, ali možeš postati sretniji. Samo se trebaš opredijeliti i potruditi kao i za sve značajne ciljeve u svom životu. Ne samo da ćeš postati sretniji, već s vremenom ti postaje lakše. Radeći na njegovanju odnosa, pišući dnevnik, čineći razna djela ljubaznosti ili razvijajući jutarnji program meditacije i vježbe. Promjene kao ove, dokazane metode povećanja sreće, mogu postati navike nakon nekog vremena, što znači da ih je u konačnici lakše izvršavati.

Mit 2. Sreća je u odredištu

Mnogi ljudi razmišljaju o sreći kao o odredištu ili kupovini nečega, to može biti brak, novac ili seljenje na novu lokaciju. Naravno, ovakve stvari mogu doprinijeti sreći, ali ne toliko koliko misliš. One se računaju za samo 10% tvoje percepcije sreće. Ako si dobro izračunao, možeš primjetiti da je oko 40% sreće u tvojim rukama. Zadržavanje sreće više ima s tim kako se ponašaš ili razmišljaš, stvarima koje kontroliraš nego sa mnogim životnim okolnostima.
Robert Biswas-Diener autor knjige "Sreća - otključavanje misterija psihološkog zdravlja" potvrđuje. "Sreća nije krajnji emocionalni cilj u trci života, kaže on, to je proces i izvor." Biswas-Diener kaže da postoji mnoštvo podataka koji pokazuju da ljudi kad su sretniji, postaju zdraviji i znatiželjniji, društveniji, korisniji, kreativniji i željni su probati nove stvari. Sreća nije samo emocionalni let ili mašta, to je dugotrajan dar koji ima stvarnu funkciju u našim životima.

Psihološkim rječnikom rečeno, to je raširena i sagrađena teorija pozitivnih emocija kaže Michael A. Cohn, dr. filozofije, postdoktorski istraživač na Osher Center for Integrative Medicine na University of California, San Francisco. On je nedavno proveo studiju sa 86 studenata koji su mu podnosili dnevna emocionalna izviješća. Istraživači su mjerili sposobnosti studenata da fleksibilno odgovore na izazovne i promjenjive okolnosti i pritom su koristili skalu kojom bi ocijenili zadovoljstvo životom. Studija je pokazala da su pozitivne emocije povećana otpornost – vještine za primjećivanje prilika i odbacivanje nedaća- zadovoljstva životom.

Mit 3. Uvijek se uklapaš sa početnom pozicijom sreće

srecaIstina je da ljudi imaju tendenciju da se prilagođavaju pozitivnim promjenama u njihovom životu, kaže Lyubomirsky. Ustvari prilagodba je jedno od velikih promjena da bi postigli sreću. Dugo iščekivana kuća, novi auto, prestižni posao, svi mogu donijeti privremeni uzlet, ali s vremenom opadaju i povlače se u pozadinu.
Zašto se to događa? Jedan je razlog da smo evoluirali tako da posvećujemo više pažnje novitetima. Našim precima, novina je signalizirala ili opasnost ili mogućnost, priliku za novi izvor hrane. To također znači da se spremno prilagođavamo pozitivnim iskustvima koja nam se događaju.

"Uvijek možeš sputavati prilagođavanje, usporiti ga, ili ga spriječiti aktivnim načinom razmišljanja i ponašanja", kaže Lyubomirsky, koja je nakon preseljenja u Santa Monica u Kaliforniji, pronašla sebe kako se prilagođava prekrasnom okruženju. Da bi se oduprla tom trendu, ona je uložila napor da bi cijenila pogled koji vidi kada trči stazom pogledavajući u ocean. Kaže da sada okusi taj pogled svaki dan, pokušavajući ga vidjeti kroz oči turista.

Kako bi pripomogo pripriječiti adaptaciju, uvijek možeš koristiti novitete za svoju prednost. Na primjer, ako ti je dom postao dosadan i nezanimljiv, pokušaj preurediti namještaj ili pripremiti zabave za raznovrsne prijatelje. Spontane aktivnosti kao ova su najučinkovitije zato što od tebe zahtijevaju da obratiš pažnju.

Mit 4. Negativne emocije uvijek nadjačaju pozitivne

Već neko vrijeme, istraživanja potvrđuju da su negativne emocije jače od onih pozitivnih. Na primjer, istraživanja pokazuju da ljudi ne reagiraju isto kada dobiju i kada izgube 100kn. Gubljenje ima veći efekt nego dobijanje. Negativne emocije mogu dovesti do ruba pozitivne u trenutku. Zato što ti one govore da pronađeš problem i riješiš ga. Ali pozitivne emocije čini se pobjeđuju tijekom vremena, zato što ti dopuštaju da gradiš na onome što imaš, dokazuje Chon nedavna studija.

Saznali smo da ukoliko pozitivne emocije rastu, dolazimo do trenutka kada negativne emocije više nemaju značajniji negativni utjecaj na graditeljske resurse ili mijenjanje životnog zadovoljstva. Cohn tvrdi, pozitivne emocije te neće zaštititi od toga da se osjećaš loše u vezi nekih stvari, niti bi trebale. Ali s vremenom, one te mogu zaštititi od posljedica negativnih emocija. Ovo ne mora biti točno za ljude s depresijom ili nekim drugim ozbiljnim poremećajem, iako oni pokazuju koristi kada uključimo pozitivne emocije u standardnu psihoterapiju. 

Mit 5. Sreća je u hedonizmu

smileSreća je nešto više od pretjerivanja sa ugodnim iskustvima. U biti, pomaganje drugima – suprotno je hedonizmu- moglo bi biti najbolji put ka sreći, primjećuje Stephen G. Post, dr. filozofije. Post je ko-autor knjige "Zašto se dobre stvari događaju dobrim ljudima". Uzbudljivo novo istraživanje  koje potvrđuje vezu između činjenja dobrog i življenja duže, zdravije, sretnije. Kada ljudi pomažu drugima kroz volontiranje ili velikodušne geste, oko polovice njih osjeća se uzvišenijim, a 13% njih iskusi oslobađanje od boli i nelagoda, kaže Post profesor preventivne medicine i direktor centra za Medicinske humanističke znanosti i biotehnike na  Stony Brook University u Stony Brook, N.Y.

Za većinu ljudi, postoji dosta nizak prag korištenja aktivnosti, ali ipak čini razliku. To može uključiti volontiranje jedan ili dva sata tjedno ili čineći pet velikodušnih stvari tjedno. Postupci koji su izvan i iznad onoga što obično radiš. Prvi puta dokumentirano 90-ih godina prošlog stoljeća, podizanje raspoloženja zbog pomaganja je povezano sa oslobađanjem serotonina, endorphina-prirodni tjelesni opijat i oksitocina-hormona suosjećanja. Da li je moguće da je izvor suosjećanje u našoj neurobiologiji? Studija Nacionalne akademije znanosti pokazala je da jednostavno razmišljanje o doprinosu u humanitarne svrhe aktivira dio mozga zvan mezolimbički centar  za nagrade u mozgu, koji je povezan sa osjećajima radosti. Iako nam samo razmišljanje o davanju čeka može povećati razinu sreće, interakcija licem-u-lice ima puno veći učinak kako se čini. Post kaže "mislim da je to tako jer oni povezuju agente davanja u mozgu puno više kroz ton glasa, izraza lica i cijelog tijela".

Mit 6: Jedna veličina pristaje svima

Ako tražiš čarobni eliksir da povećaš svoju sreću, biti ćeš jako razočaran. Nema sreće po principu "jedna veličina pristaje svima". Umjesto toga tu je mnogo načima da povećaš svoju sreću.
Ovdje su opcije koje možete probati:
- izaberite aktivnost koja nešto posebno znači, savjetuje Cohn. Bilo da izabereš aktivnost koja promovira osjećaj zahvalnosti, povezanosti ili oproštenja, biti ćete uspješniji što je izbor vama važan.
- procijenite svoju snagu i razvijajte prakse koje će najbolje iskoristiti ove darove, predlaže Post. Ako ste dobri u kuhanju, dostavite jelo bolesniku. Ako ste umirovljeni učitelj, podučavajte neko dijete. Mogućnosti su ograničene samo vašom maštom.
- mijenjajte svoje aktivnosti jer promoviranje sreće je uvelike pitanje pronalaženja što će vam dobro odgovarati, kaže Lyubomirsky. U tu svrhu ona je potpomogla razvitku "Live Happy" iPhone aplikaciji, Signal Patterns, koja počinje sa kratkim osvrtom na identifikaciju strategija sreće koje vam odgovaraju, tipa novinarstva ili poziv nekome da mu iskažete zahvalnost. "Možete izgubiti volju za tim aktivnostima ako vam ne odgovaraju" kaže Lyubomirsky. A kada se radi o sreći, održavanje volje i djelovanje na nju, mogu vam približiti ugodan i smislen život nadohvat ruke.

WebMD

Prevela: Ivona Rimac, Medikus kreativni laboratorij

Share
 
Copyright © 2024 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.