Alergija je reakcija imunološkog (obrambenog) sustava na strana tijela. Imunološki sustav štiti tijelo od raznih oboljenja stvarajući antitijela protiv bakterija, virusa i parazita. Alergijsku reakciju uzrokuju tvari iz našeg okoliša poznate pod nazivom alergeni. Dolaskom alergena potiče se proizvodnja antitijela (IgE) koji se spajaju na Fc receptore na basofilima i aktiviraju upalne medijatore poput histamina, prostaglandina i leukotrijena i uzrokuju upalu.

 Alergeni:

• kućna prašina i grinje

• životinjska dlaka i perje

• pelud drveća, trava i korova

• spore plijesni

• određena hrana

• lijekovi

• otrovi insekata

Vrste alergija

Alergije dišnog sustava:

• alergijski rinitis

• alergijski konjunktivitis

• alergijska astma

Alergijske bolesti kože:

• urtikarija

• atopijski i kontaktni dermatitis

Ostale alergijske bolesti:

• alergija na hranu

• alergija na otrov insekta

• alergija na cjepiva i lijekove

Simptomi

Simptomi u gornjim dišnim putevima:

• začepljenost nosa

• curenje nosa

• kihanje

• svrbež i suzenje očiju

Simptomi u donjim dišnim putevima:  

• nadražajni suhi kašalj

• zviždanje pri disanju

• otežano disanje

Simptomi alergije na hranu:

• svrbež

• osip

• grčeve u želucu

• povraćanje

• proljev

Upalna reakcija na koži (dermatitis) najčešće uzrokuje kožnu urtikariju i probleme s disanjem.

Dijagnosticiranje

Dijagnoza se postavlja na temelju osobne i obiteljske anamneze (prethodna oboljenja, nasljedne bolesti, simptomi, trajanje i tijek, prehrambene navike i dr.) i kliničke slike. Obavlja se fizikalni pregled nosa, citološki obrisak nosa te alergološki testovi:

• kožni testovi

• krvne pretrage

• provokacijski testovi 

Kožno testiranje:

• test ubodom lancetom (prick)

• test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test)

• test grebanjem (scratch)

• test kontaktnim načinom (patch)

Krvni testovi:

• RIST (Radio-Immuno-Sorbent-Test) u kojem se utvrđuje cjelokupni imunoglobulin E i izražava se količinski

• RAST (Radio-Allergo-Sorbent-Test) u kojem se određuje IgE za pojedine alergene i izražava se najčešće u razredima 1-4 ili 1-6

Provokacijski testovi

U tim se testovima uzročni alergen primjenjuje izravno na sluznici nosa, bronha, očiju ili želuca i izazivaju simptomi alergijske hunjavice, konjunktivitisa i astme.

Liječenje

U liječenju alergijskog rinitisa upotrebljavaju se različite skupine lijekova:

• antihistaminici- kod simptoma alergijskog rinitisa, u tabletama (loratadin, feksofenadin, cetirizin, difenhidramin), a rjeđe lokalno, u obliku spreja za nos ili kapljica za oči (levokabastin, azelastin)

• kortikosteroidi- su protuupalni lijekovi koji se propisuju u slučajevima kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome, a kod sezonskog alergijskog rinitisa preporuča se započeti terapiju kortikosteroidom minimalno 2-3 tjedna prije početka cvjetanja

• dekongestivi -djeluju na krvne žile nosne sluznice pa smanjuju curenje iz nosa i preporuča se vrlo kratkotrajna primjena dekongestiva (max 10 dana) kao priprema za primjenu lokalnih kortikosteroida

• antikolinergici

• antileukotrijeni

 Imunoterapija

Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je oblik liječenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih cjepiva. Primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv potakne razvoj podnošenja i tolerancije tog alergena. U osoba u kojih je imunoterapija uspješno provedena, ponovni kontakt s alergenom neće izazvati simptome bolesti ili će oni biti znatno blaži nego ranije. Cjepiva se mogu dati u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik. 

Prevencija

• izbjegavati boravak na otvorenom u jutarnjim satima

• izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine

• ukloniti tepihe, zavjese i tapecirani namještaj

• usisavati i obrisati prašinu redovito

• koristiti antialergijsku posteljinu

• izbjegavati dodir s kućnim ljubimcima

• provjetravati prostorije putem klima uređaja 
  

Peludni kalendar

Izvor: Plivazdravlje.hr

19.4.2009.